UČESTALI PREKRŠAJI

Ovih 10 loših navika vozače dovode do ludila, a gotovo nikad ne završavaju kaznom

U stvarnosti svakodnevicu ne oblikuju veliki prekršaji, nego oni mali, uporni i gotovo nikad kažnjeni. Upravo oni najviše dižu tlak

Prometni prekršaj, ilustracija

 Josip Moler/CROPIX
U stvarnosti svakodnevicu ne oblikuju veliki prekršaji, nego oni mali, uporni i gotovo nikad kažnjeni. Upravo oni najviše dižu tlak

Na papiru, prometna pravila u Hrvatskoj pokrivaju gotovo sve, od brzine i alkohola do najmanjih detalja ponašanja u vožnji. U stvarnosti, međutim, svakodnevicu ne oblikuju veliki prekršaji, nego oni mali, uporni i gotovo nikad kažnjeni. Upravo oni najviše dižu tlak, osobito u gradovima gdje promet ovisi o suradnji, a ne samo o pravilima. Ironično, za većinu njih kazne postoje i nisu male, ali se u praksi rijetko primjenjuju.

Vožnja "na odbojniku"

Jedan od najčešćih izvora frustracije je držanje premalog razmaka. U gradskim uvjetima to je postalo gotovo normalno ponašanje, iako zakon jasno nalaže sigurnosni razmak između vozila. Problem nije samo nervoza koju takvi vozači stvaraju onima ispred sebe, nego i realna opasnost, nagla kočenja u gradu tada gotovo neizbježno završavaju sudarom. Kazna za nepravilan razmak iznosi 130 eura i dok se na autocesti takva vožnja rijetko vrlo rijetko kažnjava, u gradu se gotovo nikad ni ne kontrolira.

image

Razmak, ilustracija

Profimedia

Maglenke bez magle

Nepropisno korištenje prednjih i stražnjih maglenki još je jedan čest problem. Umjesto u uvjetima smanjene vidljivosti, mnogi ih koriste stalno. Stražnje maglenke posebno smetaju jer zasljepljuju vozače iza, osobito noću. Kazna za njihovu "zlouporabu" iznosi 30 eura, ali kontrole su rijetke pa se ova loša navika primjenjuje bez posljedica.

image

Svjetla za maglu, ilustracija

Cropix

Žmigavci kao opcija, a ne obveza

Zanemarivanje pokazivača smjera i dalje je klasik domaćih cesta. Vozači koji se prestrojavaju ili izlaze iz kružnog toka bez najave stvaraju nepotrebne rizike i prisiljavaju druge na nagla kočenja ili nepotrebna čekanja. Kazna je simboličnih 30 eura, no problem je što se ovaj prekršaj svakodnevno u hrvatskoj napravi stotinama tisuća puta, a kažnjava u vrlo rijetkim prilikama.

Blokiranje raskrižja

Ulazak u križanje bez mogućnosti izlaska jedan je od glavnih uzroka prometnog kaosa. Takvi vozači blokiraju druge smjerove i stvaraju dodatne čepove, osobito u špici. Za ovaj prekršaj predviđena je kazna od 130 eura, ali policija kažnjava samo u povremenim akcijama.

image

Blokiranje raskrižja, ilustracija

Cropix

Parkiranje gdje god ima mjesta

Nogostupi, zebre i mjesta za invalide često se tretiraju kao privremena parkirališta. Pravilo o minimalno 1,6 metara prolaza za pješake često se ignorira, pogotovo u manjim sporednim gradskim ulicama. Kazna za nepropisno parkiranje je 30 eura, dok parkiranje na mjestu za invalide nosi oko 90 eura i mogućnost odvoza vozila, no praksa je i dalje neujednačena. Zbog toga su mnogi nogostupi pretvoreni u improvizirana parkirališta, a kazne stižu vrlo rijetko.

image

Nepropisno parkiranje, ilustracija

Tom Dubravec/CROPIX

Prespora vožnja bez razloga

Dok se o brzini stalno govori, prespora vožnja koja stvara kolonu često prolazi ispod radara. Ovakvi vozači rijetko se miču sa strane i propuštaju brže iza sebe, iako bi po zakonu to trebali. Kazna za ovakvo ponašanje iznosi 130 eura, a dodatnih 30 eura prijeti ako se ne uključe sva četiri pokazivača kad se vozi upola sporije od ograničenja brzine.

image

Kolona, ilustracija

Damir Skomrlj/CROPIX

Bacanje smeća kroz prozor

Opušci i ostali otpad i dalje završavaju na cesti. Osim što je riječ o nekulturi, posljedice mogu biti ozbiljne, osobito ljeti kada postoji opasnost od požara. Kazna za ovakvo ponašanje iznosi 130 eura, ali se rijetko izriče. Zbog toga još uvijek svakodnevno viđamo vozače koji bacaju opuške kroz prozor, ponekad i veće nepotrebne predmete. Jednostavno - nekultura.

Truba kao ventil za frustraciju

Zvučni signal zamišljen je kao upozorenje, ali u praksi služi za iskazivanje nervoze. Trubljenje čim se upali zeleno svjetlo postalo je svakodnevica. Iako zakon jasno definira kada se truba smije koristiti, kazna od oko 30 eura gotovo se nikad ne primjenjuje.

image

Trubljenje, ilustracija

Profimedia

"Rezanje" kružnog toka

Vozači koji ignoriraju kružni tok i presijecaju put drugima stvaraju opasne situacije. Poseban problem su prigradski i ruralni kružni tokovi izvedeni u razini ceste, bez fizičkih prepreka, gdje je promet slabiji pa ih lokalni vozači često jednostavno ignoriraju i prelaze preko njih kao da je riječ o običnom raskrižju. U teoriji se radi o nepropisnom prestrojavanju, ali se ono praksi rijetko kontrolira i sankcionira.

image

Kružni tok, ilustracija

Tomislav Kristo/CROPIX

Spora vožnja lijevom trakom autoceste

Pravilo na autocesti je jasno, vozi se desnom trakom, dok lijeva služi isključivo za pretjecanje. Unatoč tome, mnogi vozači ostaju u lijevoj traci i kada ne pretiču, često vozeći sporije od ostatka prometa. Time ne samo da usporavaju promet, nego i stvaraju frustraciju te potencijalno opasne situacije jer brža vozila moraju kočiti ili tražiti prostor za obilazak. Kazna za ovakvo ponašanje iznosi oko 260 eura i jedan kazneni bod, no unatoč tome, u praksi se relativno rijetko kažnjava.

image

Vožnja, ilustracija

Profimedia

Motociklisti sa skrivenim ili skinutim tablicama

Jedan od najiritantnijih prizora u prometu su motociklisti koji skrivaju ili skidaju registarske oznake. Tablice se savijaju ili podvlače kako bi bile nečitljive kamerama i policiji. Problem je što takvo ponašanje često ide ruku pod ruku s agresivnom vožnjom i grubim prekršajima. Kazna iznosi oko 30 eura, što je zanemarivo u odnosu na rizik.

Sve ove navike imaju zajednički nazivnik, zakon ih prepoznaje, ali ih praksa uglavnom ignorira. Upravo zato su postale dio svakodnevice i glavni razlog zašto vožnja često djeluje kao test živaca, a ne kao rutinska aktivnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. svibanj 2026 09:03