Svi smo se više puta našli u sličnoj situaciji. Kasnimo na posao, sastanak ili dogovor i, da bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme, ubrzavamo, često makar nakratko premašujući ograničenje brzine. No, da brzina nije vrlina, jer ne štedi onoliko vremena koliko mislimo i istodobno troši značajno više goriva, potvrdilo je istraživanje Sveučilišta u Minnesoti provedeno na 120 milijuna vožnji tijekom nekoliko dana u 2021. godini.
Istraživači su analizirali prometne podatke, ograničenja brzine, karakteristike cesta i topografske profile te, između ostalog, zaključili da je više od 43 posto analiziranih putovanja obuhvaćalo barem jedan slučaj prekoračenja brzine te da su vozači ograničenje brzine prekoračili otprilike 12 posto ukupnog vremena vožnje.
S obzirom na to da se milijuni američkih vozača, gdje su kazne i posljedice za brzu vožnju prilično drakonske, odvažuju svakodnevno prekoračiti ograničenje brzine, pitamo se kakvi bi postoci bili u igri za Europu, odnosno Hrvatsku, u kojoj vozači ipak imaju malo opuštenije stavove prema brzoj vožnji.
Najčešći izgovor za prebrzu vožnju jest da ona omogućuje uštedu vremena, no istraživanje je jasno srušilo taj mit pokazavši da razlika između poštivanja i prekoračenja ograničenja brzine iznosi samo 54 sekunde po danu.
Uostalom, da brzina ne štedi vrijeme, matematički je dokazivo. Primjer profesora matematike Joséa Ángela Murcije je pokazao zanemarivu korist od povećanja putne brzine sa 120 na 140 km/h. Ta naizgled velika razlika u vremenu vožnje zapravo predstavlja tek oko četiri sekunde po kilometru. Drugim riječima, matematika dokazuje da s povećanjem brzine ušteda vremena postaje manja, jer svaki dodatni kilometar na sat donosi manje uštede od prethodnog.
Osim što ne štedi vrijeme, povećanje brzine zahtijeva više energije motora za prevladavanje aerodinamičkog otpora, uzrokujući progresivan porast potrošnje goriva. Isti je zaključak donesen analizom vozača električnih automobila: normalne brzine znače normalnu potrošnju struje i veći doseg vožnje.
Jasno je kao dan i da, neovisno o vrsti pogonskog sklopa, brzina igra ključnu ulogu u prometnim nesrećama. Pri višim brzinama manje je prostora za reakciju na neočekivane događaje, pa kada se vremenska razlika mjeri u sekundama, dodatno riskiranje nema smisla.
Naposljetku, poanta vožnje pri propisanim brzinama nije samo izbjegavanje kazni, nego i ušteda goriva ili povećanje dosega kod električnih vozila, smanjenje emisija i, najvažnije, veća sigurnost vožnje. Tu je sada i dokazana činjenica da prekomjerna brzina ne znači da ćemo bitno brže stići na odredište.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....