Pretjecanje je jedan od najzahtjevnijih manevara u svakodnevnoj vožnji, ali mnogi vozači pristupaju mu kao rutinskoj radnji. Dovoljno je malo nestrpljenja, pogrešna procjena udaljenosti ili trenutak nepažnje da se naizgled jednostavno pretjecanje pretvori u tešku prometnu nesreću. Koliko su takve situacije opasne, pokazuju i podaci njemačke organizacije Dekra. Tijekom 2024. godine u Njemačkoj je zabilježeno gotovo 11.700 prometnih nesreća s ozlijeđenima u kojima je utvrđena pogreška pri pretjecanju. Čak 212 takvih nesreća završilo je smrtnim posljedicama.
Stručnjaci upozoravaju da vozači često podcjenjuju opasnost i precjenjuju vlastite sposobnosti, ali i mogućnosti automobila. Najvažnije pravilo pritom je vrlo jednostavno - ako postoji i najmanja sumnja da se pretjecanje može sigurno završiti, od njega treba odustati.
Zavoj, uzbrdica ili raskrižje mogu skrivati veliku opasnost
Jedna od najtežih pogrešaka je započinjanje pretjecanja kada cesta nije dovoljno pregledna. Zavoji, prijevoji, udoline i raskrižja mogu sakriti vozila iz suprotnog smjera, ali i traktore ili bicikliste koji se uključuju s poljskih putova.
Posebno je opasno oslanjati se na pretpostavku da je cesta prazna zato što se trenutačno ne vidi nijedan automobil. Za sigurno pretjecanje nije dovoljno vidjeti samo nekoliko stotina metara ispred sebe. Potrebno je imati pregled nad cijelom dionicom na kojoj će se manevar odvijati i dovoljno prostora za siguran povratak u vlastitu traku.
Pogrešna procjena brzine i udaljenosti
Mnogi vozači pogrešno procjenjuju koliko će im vremena trebati da prestignu sporije vozilo. Problem je posebno izražen kada je razlika u brzinama mala. Pretjecanje automobila koji vozi 80 km/h pri vlastitoj brzini od 90 km/h može potrajati mnogo dulje nego što se čini.
Pritom treba računati i na vozila iz suprotnog smjera. Ako se oba automobila kreću brzinom od 90 km/h, njihova se međusobna udaljenost smanjuje za čak 50 metara svake sekunde. U samo pet sekundi približit će se za 250 metara. Zato dionica koja se na prvi pogled čini dovoljno dugom može vrlo brzo postati prekratka. Dodatni problem stvaraju pretjecanja više automobila odjednom, osobito kada vozač nema slobodan prostor u koji se može sigurno vratiti.
Zaboravljeni retrovizori i pokazivači smjera
Prije pretjecanja nije dovoljno gledati samo ispred sebe. Jedna od čestih pogrešaka jest zanemarivanje prometa iza vozila. Ako je vozač straga već započeo pretjecanje, istodobni izlazak u suprotnu traku može izazvati sudar.
Zato prije manevra treba provjeriti unutarnji i vanjski retrovizor, mrtvi kut te pravodobno uključiti pokazivač smjera. Jednako je važno da se nakon pretjecanja ne smijete vratiti se prerano ispred drugog vozila. Naglo presijecanje putanje može natjerati prestignutog vozača na kočenje ili izbjegavanje sudara.
Najveća pogreška je nastaviti pod svaku cijenu
Kada vozač tijekom pretjecanja shvati da nema dovoljno vremena ili prostora, često instinktivno dodatno ubrzava. No takva odluka može biti kobna. Ako se situacija promijeni, manevar treba pravodobno prekinuti, pod uvjetom da se to može učiniti sigurno.
Zbog toga je važno ostaviti dovoljno prostora iza vozila koje se pretječe, kako bi povratak u vlastitu traku ostao moguć. Također, vozač kojeg se pretječe ne smije ubrzavati i time drugome dodatno otežavati manevar.
Nekoliko minuta uštede nije vrijedno rizika
Česta je zabluda da agresivno pretjecanje znatno skraćuje putovanje. Na cestama s gustim prometom, raskrižjima i naseljima vremenski dobitak najčešće je zanemariv. Vozač koji riskantno prestigne nekoliko automobila često će ih ponovno susresti na prvom semaforu ili u koloni. Zato sigurno pretjecanje zahtijeva strpljenje, dobru preglednost, dovoljno prostora i realnu procjenu mogućnosti automobila. Ako bilo koji od tih uvjeta nije ispunjen, najbolje je pričekati sljedeću priliku. Nekoliko izgubljenih minuta na putovanju ne znači ništa u usporedbi s fatalnim posljedicama jedne pogrešne odluke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....