Devedesete godine Mercedes Benz bi vjerojatno, da može, trajno uklonio iz svog dosjea. Negativan naboj koji je bio posljedica slučajnog spleta okolnosti (bilo je ponešto i konstrukcijskih propusta) za posljedicu je imao vrlo negativan publicitet. Sve je te 1997. započelo kao u bajci. SLK se okitio titulom automobila godine u SAD-u. Iste godine predstavljaju hit do hita: CLK, novu M klasu, došao je i mali Smart, nova C klasa i na kraju A klasa. Prvo se dogodila (ne)zgoda s novom A klasom, kojoj su svi proricali svijetlu budućnost. Sendvič struktura karoserije, po prvi puta motor sprijeda, jednovolumenska koncepcija u prostranom kompaktu 1997. zvučala je vrlo primamljivo.
Foto: Mercedes
Tada su Danci u običnoj testnoj slalom vožnji digli mercedesovog mališana na dva kotača i opasno se zaljuljali pri 60 km/h. Nakon njih švedski novinari pokušavaju nešto još ekstremnije - skretanje za 180 stupnjeva pri 65 km/h. Test završavaju na krovu. Test koji popularno zovu „izbjegavanje sobova" nije slučajan zbog činjenice da se na švedskim cestama najviše se gine baš u sudarima sa sobovima. Test je ekstreman, ali ne i neuobičajen. Fotografije razbijenog Mercedesa i ozlijeđenog test-vozača Roberta Collina obišle su svijet. A-klasa našla se na stupu srama, a nakon nekoliko mjeseci zastoja u proizvodnji A klasa bogatija je za serijski ESP, BAS, ABS i ASR. Sve te kratice trebale su jamčiti da vas sobovi neće doći glave.