Zanemarivana, a važna

Glavna boljka automobila na tehničkom: Svjetla su osjetljiva i skupa, no lako se popravljaju

Najviše uočenih neispravnosti u stanicama za tehnički pregled odnosi se na svjetla. Većina ih se, međutim, rješava ne pretjerano skupim popravcima u specijaliziranim radionicama, a samo rijetko kupnjom novog sklopa, što je trošak od otprilike 1500 eura

Tehnički pregled, ilustracija

 Darko Tomaš/CROPIX
Najviše uočenih neispravnosti u stanicama za tehnički pregled odnosi se na svjetla. Većina ih se, međutim, rješava ne pretjerano skupim popravcima u specijaliziranim radionicama, a samo rijetko kupnjom novog sklopa, što je trošak od otprilike 1500 eura

Čak 143.097 vozila imalo je lani neku neispravnost na uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na tehničkom pregledu, otkrivaju podaci Centra za vozila Hrvatske. Više je to nego na uređajima za kočenje (124.669) i gotovo dvostruko više nego na kotačima i ovjesu. Najčešće je pritom bila riječ o nečistim lećama i reflektorima, nejednakoj jačini svjetala, fizičkom oštećenju svjetala (pucanje plastičnih pokopaca), neispravno podešenoj visini snopa, kondenzaciji unutar prednjih svjetala, djelomičnom radu dioda kod svjetala sastavljenih od niza dioda te ugradnji neodobrenih ksenonskih svjetala i svjetlećih dioda.

image

Tehnički pregled, ilustracija

Darko Tomaš/CROPIX

Premda se većina neispravnosti odnosi na glavna svjetla, ne treba zaboraviti ni na ostale svjetlosne sklopove, poput žmigavaca ili svjetala stražnje registarske oznake, odnosno raznorazna ukrasna svjetla ili dodatke. Primjerice, zatamnjenja stražnjih svjetala crnom folijom ili osvjetljenja podvozja kao u hollywoodskim filmovima, ali i zamjene halogenih žarulja neodobrenim svjetlećim diodama (odobrene zasad nude samo Osram i Philips).

Većina problema sa svjetlima pritom se može riješiti ne pretjerano skupim popravcima u specijaliziranim servisima ili čak spriječiti u startu, primjerice u slučaju zamjene halogenih žarulja svjetlećim diodama. Treba znati, međutim, da u tom slučaju vozila podliježu ispitivanju. Dodatno odobrenje potrebno je jer sklopovi svjetala, dakle reflektori za dugo i kratko svjetlo, kod svoje konstrukcije, izvedbe i prvotnog odobrenja nisu bili namijenjeni za ugradnju izvora svjetlosti sa svjetlećim diodama, već samo onih halogenih.

image

Tehnički pregled, ilustracija

Darko Tomaš/CROPIX

NAJČEŠĆE NEISPRAVNOSTI

Tri su osnovna uzroka problemima sa svjetlima na automobilu – zamućenost leće koje se u posljednje vrijeme rade od plastike, a ne stakla, korozija ili oštećenje reflektora i pregaranje svjetlećih dioda na stražnjim svjetlima sastavljenima od niza dioda. No, ne dovode svi do pada na tehničkom pregledu, niti je potrebno kupovati nove dijelove.

image
Arhiva CROPIX

Retrofit žarulja

Diode umjesto halogenih? Da, ali samo ako su odobrene kao uređaji i kroz postupak ispitivanja

Rijetko je koji sklop na automobilu napredovao u posljednjih tridesetak godina kao svjetla – od slabih, žućkastih halogenih žarulja prvo smo prešli na bitno snažniji ksenon, a zatim i na danas sveprisutne svjetleće diode (LED). Nude triput više svjetla i pet puta dulji vijek trajanja u odnosu na halogene, pa ne čudi da brojni vozači žele halogene žarulje zamijeniti svjetlećim diodama (retrofit).

Odgovarajuće, međutim, nisu postojale sve do 2020., kad je prva svjetleća dioda dobila odobrenje za ugradnju. Odobrenje pritom znači da je izvor svjetla prethodno testiran kao posebni uređaj, te da ne predstavlja zamjenski dio. Kroz postupak ispitivanja vozila može se odobriti ugradnja takvih sklopova, a popis modela automobila na kojima je moguća ugradnja raste iz dana u dan. Trenutno stanje možete provjeriti na web-stranicama Osrama i Philipsa.

image
Arhiva CROPIX

Ksenonska svjetla

Izrazito skupa, ali vrlo rijetko pregaraju i u pravilu se mogu popraviti

Premda su diodna svjetla u posljednje vrijeme u potpunosti istisnula ksenonska, još uvijek ih je dosta na našim cestama. Premda su prilično trajna, postoje uzroci zbog kojih se kvare, ali koje se u sprecijaliziranim radionicama mogu popraviti. Primjerice, puknuti nosači cijelog svjetla izrađeni od plastike, zbog čega svjetlosni snop nije pravilno usmjeren ili zamućena leća (vidi okvir gore). Sljedeći kvar je pregaranje motorića koji pokreće leću i usmjerava snop. Rješenje je zamjena pregorjelih namotaja ili kupnja novog motorića.

Rijetkost nisu ni pregorjeli reflektori, do čega dolazi zbog visoke temperature ksenonske žarulje. Ne popravlja se, već se mijenja novim, a to se radi u paru na oba reflektora. I posljednji jest kvar senzora položaja kod svjetala koja prate zavoj, a koja su opremljena senzorima koji u svakom trenutku šalju podatak o položaju reflektora i zahvaljujući kojima se može vratiti u početni položaj. Često se dogodi da ti senzori nakon nekog vremena otkažu poslušnost, pa ih je potrebno zamijeniti. Isplati se, dakle, potražiti servisnu radionicu specijaliziranu za popravak svjetala, jer je rijetko potrebno mijenjati cijeli sklop, što je trošak od oko 1500 eura.

image
Arhiva CROPIX

Požutjele leće

Rješenje je u poliranju, a zatim i lakiranju

Jedan od najčešćih problema sa svjetlima zamućivanje je plastične leće, do kojeg dolazi udarcima kamenčića, pijeska i prašine, a zimi i soli. S vremenom postaju pune sitnih rupica u kojima se skuplja prljavština, pa s vremenom poprime žuto-smeđu boju i blokiraju svjetlo – nerijetko i do 80 posto. Rješenje je, naravno, poliranje. Suho i mokro s više papira različitih gradacija, sve dok se leća ne očisti u potpunosti. No, da se sve za pola godine ne bi vratilo na staro, leće je potrebno i lakirati bezbojnim lakom, baš kao što se lakiraju ostali dijelovi karoserije. To će im dati bitno veću čvrstoću i veću otpornost na udarce. Nakon poliranja se, naime, leća dobro očisti i odmasti, a zatim se na glatku površinu leće u tankom sloju nanosi vezivo, a zatim i specijalni bezbojni lak za plastiku, koji leću čini prozirnom, ali ju i štiti. I u ovom slučaju preporuka je potražiti servisnu radionicu specijaliziranu za popravak svjetala, kako bi krajnja izvedba zadovoljila sve tehničke zahtjeve za svjetlosno-signalnu opremu.

image
Arhiva CROPIX

UKRATKO:

- Dodatni sloj bezbojnog laka za plastiku čini površinu plastične leće otpornijom na udarce kamenčića, pijeska i nečistoća. Bez tog laka, učinak poliranja nestat će već nakon šest do dvanaest mjeseci.

- Prenizak snop, primjerice, smatra se manjim nedostatkom, dok se previsok smatra većim, jer zasljepljuje vozače koji vam dolaze u susret noću. Isto vrijedi za zamućenost leće ili koroziju reflektora.

- O prednostima svjetlećih dioda ne treba trošiti riječi, no važno je da halogene žarulje mijenjate isključivo odobrenim svjetlećim diodama, čija se ispravna ugradnja potom mora odobriti kroz postupak ispitivanja vozila.

image

Tehnički pregled, ilustracija

Darko Tomaš/CROPIX

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. svibanj 2026 23:58