Auto klub, najutjecajniji i najprodavaniji specijalistički magazin o automobilima u Hrvatskoj, slavi 30. rođendan. Prvi broj najdugovječnijih automobilskih novina u Hrvatskoj, pa i šire, pojavio se na kioscima 25. svibnja sada već davne 1989. Bilo je to u prošlom stoljeću, u bivšoj državi, u ne baš najoptimističnijem trenutku. Zapravo, trebalo je prilično mnogo hrabrosti da bi se uopće upustilo u izdavački pothvat, što možda najbolje pokazuje podatak je prvi broj Auto kluba stajao 6500 dinara, a već je 17. broj na krilima hiperinflacije bio čak 12 puta skuplji i plaćao se 80.000 tadašnjih jugoslavenskih dinara. Usprkos svemu tome - ili baš zbog toga - redakcija Auto kluba već je u prvom broju krenula brzo i odlučno, pokrenuvši peticiju za blaže oporezivanje automobila. Problem je i tu stvarala inflacija, pa je država umjesto dotadašnjeg oporezivanja na temelju tvorničke cijene porez počela naplaćivati prema obujmu motora. Koji je, kao za vraga, s dolaskom nove generacije motora baš tada u prosjeku skočio za tristotinjak kubika pa je ispalo da vozači plaćaju najveći namet u Europi.
Da sve to nije bio pucanj u prazno, pokazala je i vezana tema o broju plaća potrebnih da bi se otplatio automobil. Zaključak je bio da se prosječni vozač, kupujući auto, ponaša kao kamikaza, barem ako kupuje bilo što skuplje od Zastave 126, odnosno tada popularne peglice. Već za Renault 4 trebalo je odvojiti 35 plaća, za dizelski Golf davalo se 96 mjesečnih dohodaka, za Fiat Tipo 97... To je kao da se danas Renault Clio plaća 600.000 kuna. Iako je prosječna plaća iznosila na prvu senzacionalnih 1,6 milijuna dinara, vrijednost tog novca bila je nikakva. Za otplatu prosječnog automobila, izračunali smo, trebala su tri života!
U prilog kupnji novog automobila te 1989. nije išlo ni to što vozači nisu mogli računati na nešto je danas sasvim razumljivo - normalan kredit. Novinaru Zvonku Gajskom, doduše, iz Udružene banke Hrvatske stigao je odgovor da formalno nema prepreka za kreditiranje građana, no to je bila samo teorija. U praksi je država tada novim Zakonom o bankama dopustila bankarima da sami propisuju kamatne stope, a posljedica je bila mjesečna kamata od 30 posto. Na to, naravno, građani baš nisu gledali s oduševljenjem.
Usprkos tome, Auto klub se već u prvom broju itekako bavio novim automobilima. Posebno se pamti usporedni test Fiata Tipa, tada europskog automobila godine, i Yuga Floride, ponosa domaće autoindustrije. Uz iznenađujuću objektivnost, tu je rečeno da je Florida bolje opremljena instrumentima te "već u osnovnoj opremi ima obrtomjer, ček kontrolu i manometar za ulje".
U rubrici "Poznati za volanom", u prvom je broju ugošćen legendarni televizijski voditelj Oliver Mlakar, koji je pozirao uz svoj Golf i priznao da mu prometne kazne nisu strane, doduše, samo one za parkiranje. Pritom je upozorio vozače na danas dobro poznatu boljku "dvojke" - bravicu koju provalnici u potrazi za tadašnjim radiokazetofonima iznimno lako otključavaju, zbog čega je svim vlasnicima preporučio ugradnju alarma.
