Samo jedna sekunda bez dobre vidljivosti tijekom vožnje dovoljna je da bezazleno putovanje pretvori u tragediju. Iako većina vozača vjeruje da su im retrovizori ispravno postavljeni, statistika nesreća otkriva drugačiju stvarnost. U urbanom okruženju kojim dominira sve veća pojava biciklista i skutera, tehničko uklanjanje mrtvog kuta prestalo je biti ergonomska preporuka i postalo je ključan korak protiv nesreća u novom dobu europske mobilnosti.
Vožnja je, u biti, vježba upravljanja vizualnim informacijama. Međutim, značajan broj vozača svakodnevno vozi pod lažnim osjećajem sigurnosti, oslanjajući se na retrovizore kojima nedostaje potreban kut. Ono što se čini kao mali detalj konfiguracije pretvara se u pogibeljni ‘mrtvi kut‘, prazninu u vidljivosti odgovornu za značajan udio prometnih nesreća u urbanim područjima i na autocestama.
Iako su brojke nesreća u Europskoj uniji pokazale blagi pad od 3 posto u prvim mjesecima 2024., Europski opservatorij sigurnosti na cestama (ERSO) usredotočuje se na zabrinjavajući trend: nesreće uzrokovane "pogreškom promatranja", odnosno nepravilno postavljenim retrovizorima. Ovaj se tehnički pojam odnosi na greške koje vozači čine pri promjeni trake, gdje često dolazi do bočnih sudara. Prema riječima stručnjaka, nepravilno podešeni vanjski retrovizori ne samo da smanjuju vidno polje, već i stvaraju mrtvi kut gdje motocikli, skuteri i biciklisti potpuno nestaju.
Problem je posebno akutan u gradovima. Europski podaci pokazuju da 70 posto smrtnih slučajeva u prometu u urbanim područjima čine ranjivi sudionici u prometu. U tim situacijama, retrovizor postavljen previše prema unutra povećava taj notorni mrtvi kut koji stalno spominjemo.
Vidljivost nije stvar osobnih preferencija, već fizike, ako hoćete optike, primijenjene na javnu sigurnost. Prema riječima stručnjaka za sigurnost u prometu: „Retrovizor koji prikazuje samo karoseriju vozila rasipa vitalne stupnjeve vida potrebne za otkrivanje prepreka u susjednim trakama.“
Europska komisija, svjesna ograničenja ljudske pogreške pri podešavanju retrovizora, poduzela je drastične zakonodavne mjere. Od 2024. godine, Opća uredba o sigurnosti (GSR) nalaže da sva nova vozila registrirana u Europskoj uniji budu standardno opremljena sustavima za detekciju mrtvog kuta (BSD). Ova tehnologija koristi senzore i kamere kako bi vizualnim ili zvučnim signalima upozorila na prisutnost objekata u područjima koja nisu vidljiva ljudskom oku.
Ova tehnološka tranzicija označava prekretnicu u automobilskoj industriji. Međutim, prosječna starost vozila, npr. u Hrvatskoj, iznosi 13,3 godine. Ako tu pribrojimo teretna vozila, motocikle i autobuse, brojka se penje na 14,6 godina.
To znači da se milijuni automobila, odnosno njihovi vozači, i dalje oslanjaju isključivo na ispravno ručno podešavanje retrovizora. Industrija upozorava da, iako je tehnologija neprocjenjiva pomoć, izravno promatranje i dalje ostaje najbitnija stavka kod izbjegavanja sudara.
Kako bi se rizici sveli na minimum, način postavljanja retrovizora koji preporučuju međunarodne organizacije za sigurnost u prometu krši stare postavke koje su nas učili u autoškolama. Unutarnji retrovizor treba bacati pogled na cijelo stražnje staklo, dok vanjski retrovizori trebaju biti nagnuti prema van sve dok karoserija vozila (gotovo) ne nestane iz vidnog polja. Samo na taj način možemo koliko-toliko smanjiti mrtvi kut. U vrijeme kada urbana mobilnost postaje sve složenija, pažnja prema detaljima za volanom važnija je nego ikad. Sigurnost u prometu budućnosti kombinira najnaprednije senzore s najrigoroznijim navikama: dobro postavljenim retrovizorom i stalnom budnošću u prometu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....