POSTOJI RAZLOG

Zašto većina slabih automobila ima instrumente gravirane i do 260 km/h? Dva su razloga...

Jeftinije je proizvesti kontrolne ploče s istim oznakama, nego kao nekada proizvoditi specifične instrumente za svaki model

Brzinomjer automobila

 Profimedia

Svi smo mi nekada, kao djeca, svojim nosevima musala stakla automobila kako bi saznali posljednju brojku brzinomjera, i ponekad bi uslijedio trenutak oduševljenja - "ide 260!". Veselju ne bi bilo kraja, no ta famozna "posljednja brojka" u većini slučajeva uopće nije označavala maksimalnu brzinu tog automobila.

image

Brzinomjer automobila

Profimedia

Naime, većina prosječnih automobila koje možete vidjeti na ulici ima instrument graviran između 220 i 260 km/h, no znači li to da ti prosječni automobili zaista mogu postići brzinu od 220, ili čak 260 km/h? Odgovor je, naravno, ne. Prosječna maksimalna brzina mnogih modernih automobila danas kreće se oko 160 km/h, pa je logično postaviti pitanje, zašto su onda gravirani na ove brojke iznad 200 km/h?

Prvi razlog su naravno troškovi proizvodnje. Mnogo je jeftinije proizvesti kontrolne ploče s istim oznakama, nego kao nekada proizvoditi specifične instrumente za svaki model. Zbog toga modeli niže, srednje i više klase danas gotovo svih proizvođača imaju unificirane brzinomjere, dok najsnažnije izvedbe, koju će vam proizvođač i masno naplatiti, dobivaju posebne instrument table s brojkama od 280 ili 300 km/h, te možda nekom sportskom oznakom, tipa "M".

image

Brzinomjer automobila

Profimedia

Drugi razlog je čisto psihološke naravi - veća brojka na brzinomjeru slabog automobila dati će osjećaj da se ipak ne sjedi u tako sporom automobilu. I zaista, kome bi bilo drago da vozi automobil kojemu je posljednja brojka na tabli 150? Usto, vožnja autoputom brzinom od 150 km/h sa "zakucanom" kazaljkom mogla bi izazvati nepogodan osjećaj kod vozača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2022 19:45