SAVJETNIK AUTO KLUBA

Zimske, ljetne ili cjelogodišnje? Ove su gume najbolje za vožnju po kiši

Na mokroj cesti auto ovisi o četiri dodirne površine veličine razglednice. Važno je hoće li gume biti ljetne, zimske ili cjelogodišnje

Vožnja po kiši, gume (ilustracija)

 Milan Surkala/Alamy/Profimedia
Na mokroj cesti auto ovisi o četiri dodirne površine veličine razglednice. Važno je hoće li gume biti ljetne, zimske ili cjelogodišnje

Kiša je jedan od najvećih neprijatelja vozača, ne samo zato što smanjuje vidljivost, nego zato što mijenja fiziku prianjanja. Čak i tanki sloj vode između gume i asfalta može stvoriti takozvani akvaplaning, kad kotači izgube dodir s podlogom i automobil nakratko "pliva" po vodi. U tom trenutku, upravljač postaje beskoristan, a kontrola vozila je nemoguća. Upravo zato izbor prave gume nije samo pitanje trajnosti i cijene, nego i sigurnosti. Mnogi greškom misle da zimske gume zbog više utora, robusnijeg profila i mekše smjese bolje savladavaju mokru cestu, no istina je sasvim suprotna.

Ljetne gume su one koje se u pravilu najbolje snalaze na mokroj cesti, barem dok su temperature iznad otprilike sedam stupnjeva Celzija.

Njihova smjesa je tvrđa, a uzorak gazne površine dizajniran je tako da odvodi više vode od zimske gume. Široki uzdužni kanali i oštri rubovi blokova pomažu da voda iscuri ispod gume i sprječavaju gubitak kontakta. No nisu sve ljetne gume iste, kod kvalitetnijih modela razlika u zaustavnom putu između dobre i prosječne ljetne gume može biti i više od deset metara pri brzini od 80 km/h.

image

Vožnja po kiši, gume (ilustracija)

Sergei Lykov/Panthermedia/Profimedia

Zimske gume, iako imaju dublji profil i više kanalića, nisu najbolje rješenje za ljetne kiše. Njihova mekša smjesa, optimizirana za niske temperature, na relativno toplom mokrom asfaltu postaje previše savitljiva. Guma se tada deformira, produžuje put kočenja i smanjuje preciznost upravljanja. Tek kad temperature padnu ispod sedam stupnjeva, ta se mekana struktura počinje ponašati optimalno.

Mnogi vozači rade greške i prerano se prebace na zimske gume čim stigne listopad, no najbolji trenutak za to je kad se temperatura danju ustali između 5 i 10 stupnjeva, što u većini kontinentalnih dijelova Hrvatske znači krajem listopada ili početkom studenoga. Tad zimska guma pokazuje svoje prednosti, dok je u toplijim jesenskim danima ljetna još uvijek sigurniji izbor, osobito na mokroj cesti.

image

Vožnja po kiši, gume (ilustracija)

Andrea Izzotti/Alamy/Profimedia

Cjelogodišnje gume kompromis su koji sve više vozača prihvaća. Njihova prednost je praktičnost jer nema sezonske zamjene. Kao po svim karakteristikama, i na kiši se ove gume obično nalaze između ljetnih i zimskih guma. Kvalitetni modeli, pokazuju solidne rezultate na mokrom, ali rijetko mogu nadmašiti ljetnu gumu pri višim temperaturama.

image

Vožnja po kiši, gume (ilustracija)

valentyn semenov/imageBROKER/Profimedia

Postoje li, međutim, posebne “kišne gume” s kojima ćete biti najsigurniji na mokrom asfaltu? Marke poput Uniroyala na svojim modelima izričito tvrde da su optimizirane za vožnju po kišnim uvjetima. I testovi potvrđuju da te gume zaista imaju prednost u mokrim uvjetima, ali nisu čarobne i imaju svoja ograničenja.

Primjerice u testu ADAC-a za model Uniroyal RainSport 5, performanse ove gume na kiši su ocijenjene kao dobre, naročito u dijelu odvodnje vode i ponašanja pri akvaplaningu. Međutim, isti test je ukazao na slabije rezultate na suhom kolniku, upravljivost i povratne informacije su bile tek "zadovoljavajuće". Drugim riječima, ovdje opet postoje kompromisi, takva guma zaista može biti bolja na mokrom, ali je opet lošija na suhom, a so s obzirom na to da je tijekom sezone ljetnih guma, kolnik mnogo češće suh nego mokar, jasno je da odabir takve gume u prosjeku donosi više štete nego koristi.

Zanimljivo je da i tlak u gumama značajno utječe na ponašanje po kiši. Prenizak tlak povećava rizik od akvaplaninga jer guma tada “pliva” po vodi, dok previsok smanjuje kontakt s cestom. Idealno je držati tlak prema preporukama proizvođača, često oko 2,2 do 2,5 bara, ovisno o vozilu.

image

Vožnja po kiši, gume (ilustracija)

X-Fotos, Panther Media GmbH/Alamy/Profimedia

Vrijedi spomenuti i dubinu profila zakonski minimum od 1,6 milimetara nije jamstvo sigurnosti. Testovi pokazuju da gume s tri milimetra profila po kiši imaju dvostruko kraći zaustavni put od onih na granici istrošenosti. Drugim riječima, ako gazni sloj izgleda "ćelavo", ni najbolja marka i model gume neće pomoći.

Iako tehnologija napreduje, fizika ostaje ista. Na mokroj cesti automobil ovisi o četiri dodirne površine veličine razglednice. Hoće li te "razglednice" biti ljetne, zimske ili cjelogodišnje vrlo je važno, no još je važnije da moraju biti kvalitetne, neoštećene i pravilno napumpane. A vozač, naravno, mora znati da ni najskuplja guma neće nadoknaditi pretjeranu brzinu i nedostatak pažnje kad kiša krene s neba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. studeni 2025 10:34