Kada je Mercedes-Benz na salonu u New Yorku 1954. predstavio dva nova modela, oči svijeta bile su ponajprije usmjerene u onaj prestižniji i skuplji, legendarni 300 SL s vratima na podizanje. Taj automobil i više od sedamdeset godina kasnije dominira listama najprepoznatljivijih i najpoželjnijih modela ikada proizvedenih, no najstarijem je proizvođaču automobila prihod zapravo nosio onaj drugi novitet s istog sajma, manji, kultiviraniji, “damski” 190 SL, koji je imao mnogo dizajnerskih dodirnih točaka s većim i sportskijim rođakom.
Do 1963. proizveden u 25.881 primjerku, bio je komercijalno iznimno uspješan, a i danas je popularan i sve cjenjeniji oldtimer. Nekoliko primjeraka ovog automobila postoji i na domaćoj sceni, uključujući i onaj lokalno najslavniji, nekadašnje vozilo zagrebačke milicije. Odnedavno smo bogatiji za još jedan, vrhunski restaurirani 190 SL, čiji je vlasnik Tin Ferko, poduzetnik iz Ivanić-Grada.
Strast prema Mercedesima obiteljska je crta, a prije nekoliko godina odlučio ju je proširiti na oduvijek mu intrigantni svijet oldtimera. Prvo je nabavio jedan 280 SL serije R107, a potom odlučio potražiti nešto još klasičnije. Želio je neposrednog prethodnika, Pagodu, no kada je počeo obilaziti specijaliste, zaljubio se u ovaj, još generaciju stariji model.
Odlučio je potražiti neki primjerak za restauraciju, kako bi ga uredio točno u skladu sa svojim idejama i željama, bez kompromisa neminovnih kod nabave već uređenog modela. Kod jednog njemačkog specijalista u Anzingu pored Münchena prije dvije godine pronašao je ovaj primjerak, proizveden 1960., no modelskog godišta 1961. Ondje je naručio i uređenje mehanike, dok su lakiranje i interijer napravljeni lokalno, u Okešincu.
Zanimljivo je da je ovaj 190 SL prve 64 godine proveo u Bonnu i njegovoj bližoj okolici. Prije ujedinjenja to je bio glavni grad Zapadne Njemačke, u kojem su se nalazile diplomatske misije, pa je i ovaj primjerak takve provenijencije, a prvi mu je vlasnik bila američka ambasada.
Iza toga je bio kod jednog zubara, pa kod trećeg vlasnika, koji ga je u nekom trenutku prestao voziti i spremio u štagalj. Ondje je, među kokošima, proveo sljedećih 35 godina, a nakon vlasnikove smrti udovica je prodala automobil spomenutoj auto-kući. Morali su ga prvo otkopati kako bi ga uopće mogli izvući, no nakon toga je potvrđeno da je riječ o potpuno autentičnom primjerku. Svi dijelovi karoserije, kao i motor, nosili su oznake koje su imali pri silasku s proizvodne linije 1960. godine.
Izvorno je bio bijele boje s crnom unutrašnjošću, no Ferko se u tom pogledu nije opterećivao poštovanjem izvorne specifikacije, odlučio se za osobno mu najljepšu od tvorničkih kombinacija, onu antracit sive karoserije i bež unutrašnjosti. U godinu i pol utrošeno je oko dvije tisuće radnih sati, te je ovog proljeća Mercedes napokon izašao na cestu.
Zasad se koristi za kraće vikend vožnje i poneki susret oldtimera, napravio je oko 1500 km, no ambicije su puno veće i uključuju turističke vožnje po najljepšim europskim destinacijama, od Istre do Toskane ili Provanse. Pri restauraciji je automobil donekle prilagođen suvremenom prometu s nekoliko suptilnih detalja, no bez zadiranja u fundamentalne detalje iskustva vožnje – u što smo se uvjerili pri okretanju za snimanje iz različitih kutova, što nas je podsjetilo kako je to nekada bilo bez serva.
Tijekom vožnje pratilo nas je lijepo vrijeme, pa se nismo okušali u dizanju krova, no vlasnik kaže kako je on prenizak za sve iznad metar i osamdeset, pa je tijekom restauracije odlučio malo spustiti sjedala, kako mu glava ne bi strugala o podignuti krov ili pripadajući čvrsti krov za hladnije mjesece, a i kako bi mu pogled pri vožnji bio ispod gornjeg ruba vjetrobrana.
Nekako smo ostali dojma da se ni jedan ni drugi krov neće prečesto koristiti, odnosno da će većina kilometara biti odrađena sa spuštenim krovom, kako i priliči ovom automobilu koji vjerojatno neće ostati posljednji u kolekciji. 300 SL je možda nedostižan, no Pagoda bi se jako dobro uklopila između ova dva već postojeća SL-a.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s CVH
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....