ZAGREB - U Hrvatskoj je u siječnju, prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula 21,9 posto, najvišu razinu u više od 10 godina.
To je u skladu s procjenama pet makroekonomista u anketi Hine, koji su očekivali da će stopa nezaposlenosti iznositi između 21,8 i 22 posto.
U prosincu prošle godine stopa nezaposlenosti iznosila je 21,1 posto, a njezin daljnji rast bio je očekivan, nakon što je nedavno Hrvatski zavod za zapošljavanje izvijestio da je krajem siječnja bilo registrirano oko 372.000 nezaposlenih osoba, što je za 3,8 posto, ili 13.800 osoba više nego mjesec dana prije.
Skok stope nezaposlenosti na najvišu razinu od srpnja 2002. godine, kada je iznosila 22 posto, posljedica je, navode analitičari u anketi Hine, dugogodišnje recesije, stečaja ili restrukturiranja mnogih tvrtki, ali i strukturnih problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.
Makroekonomija: inflacija se probila iznad 5 posto
U siječnju je u Hrvatskoj inflacija dosegnula 5,2 posto na godišnjoj razini, što je manja stopa rasta potrošačkih cijena nego što se očekivalo, ali najviša u više od četiri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema podacima DZS-a, u siječnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na prosinac prošle godine za 0,1 posto, dok su u odnosu na lanjski siječanj porasle za 5,2 posto.
To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,7 posto na godišnjoj razini, što je posljedica ukidanja nulte stope PDV-a početkom godine i rasta cijena energenata.
Ujedno, inflacija od 5,2 posto najviša je od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.
Premda visoka, to je nešto niža stopa inflacije nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da su u siječnju potrošačke cijene porasle za 5,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,8 do 5,9 posto.
„Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjeno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., snažniji inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane, koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta. Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja bitno snažnijeg rasta proizvodačkih cijena, odnosna cijena troškova proizvodnje iz prethodnih razdoblja, na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 3,6 posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,1 posto godišnje, što predstavlja ubrzanje rasta cijena“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
U siječnju su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara ostale nepromijenjene, dok su cijene usluga porasle za 0,7 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u siječnju su, u odnosu na prosinac, najviše porasle cijene komunikacija, 1,8 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, u kojima su uključene cijene svježeg voća i povrća, ojačale 1,5 posto.
Slijede cijene zdravstva s rastom od 1,1 posto, pa cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, što uključuje i centralno grijanje, koje su porasle 0,7 posto.