Građane očekuje još jedna godina iznimno skupog života. Pokazuju to, među ostalim, i najnoviji podaci o inflaciji koja je u siječnju skočila na 5,2% na godišnjoj razini. To govori da se opasno približavamo 2008. godini, kada je zbog naglog skoka cijena hrane na svjetskom tržištu inflacija iznosila rekordnih 6,1%! No, već 2009. godine, kada su se cijene hrane stabilizirale, strmoglavila se na “samo” 2,4%.
Povratak u 2001.
Gledajući godišnji prosjek, inflacija je viša za 3,8%. Zadnji put je tolika prosječna godišnja inflacija zabilježena daleke 2001. godine!
Međutim, ovaj put, procjenjuju stručnjaci, situacija je znatno lošija jer je uzrok inflacije drukčije prirode: nije izazvana kratkotrajnim globalnim poremećajima, nego valom administrativnih poskupljenja energenata, najviše električne energije i plina, u svibnju i prosincu. Zasad nema naznaka iz HEP-a da će cijene energenata padati.
Rast cijena energenata jest jednim dijelom izazvan globalnim poskupljenjem, ali najviše zbog usklađivanja cijena (ali ne i plaća i mirovina) s Europskom Unijom. Naime, HEP je još u travnju prošle godine predložio poskupljenje struje i plina, a potkraj listopada je to poskupljenje odobrila Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Struja je poskupjela do 23 posto, a plin u prosjeku 22%. U većini gradova sjeverozapadne Hrvatske plin i grijanje preko toplana poskupjeli su i do 37%! U Hrvatskoj je, naime, 36 distributera plina i cijene se razlikuju od jednog do drugog.
S obzirom na to da je energija poskupjela još u prosincu prošle godine, nema promjene u odnosu na siječanj ove. No, u odnosu na lanjski prosinac najviše su porasle cijene komunikacija za 1,8%, a cijene prehrane i bezalkoholnih pića su u prosjeku više za 1,5%, što se najviše odnosi na voće i povrće.
Porasle su i cijene u zdravstvu za 1,1%, ali i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su u prosjeku više za 0,7%. Cijene ostalih dobara i usluga su u prosjeku više za 0,3%, dok su cijene alkoholnih pića i duhana, pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja u prosjeku više za 0,1%.
Sve skuplji život kratkotrajno su ublažile jedino cijene odjeće i obuće, koje su zbog siječanjskih rasprodaja bile niže za 9,8%.
Lažni optimizam?
S obzirom na takav rast inflacije, koji je opet pokazao da je Vlada preoptimistično najavila projekciju rasta za ovu godinu od 0,8 posto, pitali smo potpredsjednika Vlade Branka Grčića znači li to poraz dosadašnje ekonomske politke. - Ma kakav poraz. Išli smo s projekcijom rasta od 0,8 %, ali to vjerojatno neće ispasti toliko. U rebalansu idemo na rezanje kapitalnih ulaganja, pa je logično da će se zbog toga smanjiti predviđena stopa rasta. Ja bih bio sretan i sa 0,5-postotnim povećanjem. A kad je riječ o inflaciji, vjerujem da će do ljeta doći do smirivanja inflatornih pritisaka - poručio je Grčić.
- Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., snažniji inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena električne energije i plina u svibnju te rastom cijena prehrane - tvrde analitičari Raiffeisenbank Austria.