Najmanja hrvatska županija najbolja je regija u Hrvatskoj za privlačenje stranih ulaganja, proizlazi iz analize koju je proveo ugledni Financial Times.
U posebnom izdanju FT-ja analizirali su investicijska kretanja i kvalitetu strategije za privlačenje stranih ulaganja u malim europskim regijama, onima s manje od milijun i pol stanovnika. Kada su zbrojili i oduzeli ocjene u raznim kategorijama i podvukli crtu, Međimurje je isplivalo na visoko sedmo mjesto atraktivnih malih ulagačkih destinacija u Europi. I na prvo mjesto u Hrvatskoj.
- Za nas je to veliko priznanje jer pokazuje da smo puno napravili na privlačenju ulaganja, a posebno veseli što dolazi od poznate svjetske novine - kaže, ne bez ponosa, Matija Posavec, međimurski župan.
U Čakovcu pritom ističu kako posebnu pozornost poklanjaju ‘post-investment careu’, kao i privlačenju novih ulaganja u ključnim sektorima. Županija je, dodaju, izradila i marketinšku strategiju za privlačenje stranih ulaganja, a ključne gospodarske sektore promiče prema ciljanim stranim tržištima. Puno se ulaže i u edukaciju malog i srednjeg poduzetništva, kao i u usklađeni pristup svih sudionika koji rade na privlačenju ulaganja. Zbog svega toga, hvale se u Međimurju, ne samo da uspijevaju privući nove ulagače, već su se pozicionirali i kao destinacija u kojoj postojeći ulagači proširuju postojeće kapacitete.
Blizina granice
Međimurje po mnogo čemu odudara od ostatka Hrvatske. Primjerice, u razdoblju od 2000. do 2015. godine, kako pokazuju podaci državne statistike, bruto domaći proizvod (BDP) županije je udvostručen: 2000. je iznosio samo nešto više od 515 milijuna eura, a 2015. preko milijardu eura. Porastao je i BDP po stanovniku, koji je 2015., također prema podacima DZS-a, iznosio 9029 eura, što je, međutim, i dalje manje od državnog prosjeka, koji je tada iznosio 10.586 eura. No, ovdje valja reći da su državni prosjek dizali prije svega Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija, a većina županija imala je BDP po stanovniku čak i manji od onog u Međimurju.
Međimurje razmjerno dobro stoji i po broju zaposlenih, kojih je krajem prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), bilo više od 40.000. Istodobno, broj nezaposlenih bio je manji od 3000. Stopa nezaposlenosti u Međimurskoj županiji, kaže Posavec, sada iznosi samo 6,8 posto, pa posao u tom dijelu zemlje i nije teško naći. Sada je, upozoravaju poslodavci, veći problem naći kvalificirane radnike, jer i mnogi Međimurci bolju budućnost traže u inozemstvu, posebno u članicama EU.
- U Međimurju nema dovoljno kvalificiranih ljudi. Ako trebate 15 inženjera, a na burzi rada ih imate dvoje, onda imate problem - upozorava Davor Sabolić, predsjednik Uprave Čateksa.
I Sabolića je ugodno iznenadila ocjena FT-ja, no on naglašava da se tvrtke u Međimurju ne susreću s bitno drukčijim problemima od tvrtki u drugim dijelovima zemlje.
- Moram priznati da se ovi naši dosta trude privući strana ulaganja, ali puno toga ipak ne ovisi o njima - ističe Sabolić.
Velika prednost Međimurja je njegova blizina razvijenijim i bogatijim tržištima unutar EU - Sloveniji, Mađarskoj i Austriji.
I dok brojni Međimurci blizinu susjednih tržišta koriste radi zapošljavanja u tim zemljama, granični položaj županije u znatnoj je mjeri zaslužan i za veliku orijentaciju međimurskih poduzeća na izvoz. Tako, primjerice, Čateks u izvozu ostvaruje oko četiri petine ukupnih godišnjih prihoda. Ukupni prihodi tvrtke lani su, naime, iznosili oko 82 milijuna kuna, od čega je u izvozu ostvareno do 60 milijuna kuna, ističe Sabolić. Prošlu je godinu, dodaje, Čateks zaključio s neto dobiti od oko 735.000 kuna. Takvi poslovni rezultati odražavaju se i na zaposlenost.
Rast zaposlenih
Izvozna orijentacija i konstantan rast zaposlenosti ima i tvrtka Sobočan Interijeri iz Murskog Središća, koja proizvodi opremu za trgovinu. I ta tvrtka, kaže Dejan Sobočan, direktor, uglavnom proizvodi za strana tržišta, s obzirom na to da oko 60 posto prihoda, ili oko sedam milijuna eura, ostvari u izvozu. I Sobočan Interijeri posluje s dobiti, koja je u 2016., prema Sobočanovim riječima, iznosila oko pet milijuna kuna, dok je lani, prema prvim podacima, bila 30-ak posto veća, no preciznih brojki za 2017. još nema.
- Imamo 165 zaposlenih. Konstantno zapošljavamo. Sve se to nekako poklopilo s ulaskom Hrvatske u EU jer vani raste potražnja za našim proizvodima - ističe Sobočan.
- Međimurje je dokaz da se u istom normativnom okviru kakav vlada u Hrvatskoj ipak može biti bolji od drugih. Nije, dakle, problem toliko u zakonima, koliko u njihovoj provedbi - ocjenjuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Osim blizine tržišta Slovenije, Mađarske i Austrije, Lovrinčević vidi još nekoliko razloga zbog kojih Međimurju ide bolje nego drugima u Hrvatskoj, posebno u privlačenju ulaganja. Prvi je socio-kulturni kapital, koji je u Međimurju drukčiji nego drugdje u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na jaku obrtničku tradiciju tog kraja, ali i na iskorištenost resursa kojima Međimurci raspolažu.
Niske plaće
Jedan od razloga zbog kojih Međimurje predstavlja uspješnu priču vidi i u tome što su ga dva posljednja rata - Drugi svjetski i Domovinski - znatno manje okrznula nego druge dijelove zemlje. Zbog toga je tamo manji i utjecaj raznih interesnih skupina.
Unatoč nesumnjivim gospodarskim uspjesima, razina plaća u najsjevernijoj hrvatskoj županiji još uvijek je, prema podacima regionalnih vlasti u Čakovcu, 18 posto niža od nacionalnog prosjeka. Razloge za to dijelom se može tražiti i u dominantnoj ulozi industrijskih grana, poput tekstilne industrije, u kojima su plaće razmjerno male.
- To želimo promijeniti. Zato više ne želimo primati bilo kakve investicije, nego one koje mogu dati dodatnu vrijednost - kaže Posavec.