Konferencija „Razdoblje niskih kamatnih stopa“
------------------------
NOVO 13:00
Kraj konferencije obilježila je panel-diskusija pod nazivom “Budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj”.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kazala je kako će se, kada Hrvatska ispuni uvjete za uvođenje eura, smanjiti troškovi regulacije što će dovesti do pozitivnih efekata na pad kamatnih stopa. No, upozorila je, samo uvođenje eura nije dovoljno.
“Možda ćemo uvesti euro, možda će pasti kamatne stope, no ostat će i dalje visoke naspram ostalih zemalja eurozone ako ne provedemo potrebne reforme u Hrvatskoj”, pojasnila je Ivanov.
“Na europskom tržištu vidljiv je snažan ‘regulacijski tsunami’, povećava se broj regulativa i limitira poslovanje financijskih instituta. To je pozitivno, ali mora imati mjeru kako se ne bi kočilo gospodarstvo. Ulazak u eurozonu značit će pritisak na smanjenje kamatnih stopa preko obaveznih pričuva. Hrvatski bankarski sustav je stabilan, no treba se fokusirati na tri do deset ključnih parametara”, dodao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische bank d.d.
Boris Vujčić (HNB), Velimir Šonje (Arhivanalitika) i Zdenko Adrović (Hrvatska udruga banaka)
Podaci govore kako se 30% kredita odnose na one s fiksnom kamatnom stopom, dok se kod novih kredita oni odnose na više od 40%. Također, većinom se štedi u eurima, a krediti najčešće uzimaju u kunama.
“Trend kreditiranja je pozitivan ove godine, unatoč krizi u Agrokoru, te bih dodao kako se hrvatsko gospodarstvo mora razvijati dalje. Konačno se mora orijentirati na izvoz viskokvalificiranih proizvoda”, rekao je Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.
Bilo je govora i o percepciji javnosti oko uvođenja eura.
“Većina građana je svjesna da je euro dobro rješenje za Hrvatsku, ali ne trenutno. Smatraju da prije toga treba napraviti neke stvari u državi ili u EU, no euro se ionako ne planira i ne može uvesti preko noći. Imamo građane koji imaju depozite ili prihode u stranoj valuti koji vide prednosti eura, dok drugi vide rizike, što znači da im se efekti moraju jasnije komunicirati i da ih se mora osvješćivati oko zaštite od rizika”, rekao je Vedran Šošić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke.
Zvonimir Savić, direktor Odjela za makroekonomske analize HGK, upozorio je na trenutno gospodarsko stanje u zemlji, koje utječe na kamatne stope.
-----------------------------------------
12:10
Drugi dio konferencije „Razdoblje niskih kamatnih stopa“, koju organiziraju Jutarnji list, Hrvatska udruga banaka i Hrvatska udruga poslodavaca, obilježilo je predstavljanje analiza o kamatnim stopama.
Analizu pod nazivom “Determinante kamatnih marži 2000. - 2017.”, prezentirao je direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.
Šonje je istaknuo kako je sukus cijele priče kako kamatna marža, postane li fiksna, postaje amortizer svih udara, s obzirom na to da su determinante marže strukturne.
Prvi mogući amortizer je trošak regulacije. Analize su pokazale kako su u zemljama koje su uvele euro smanjene marže. Drugi je pokriće operativnih troškova, poput nastavka porezne reforme, pokriće troškova rizika kroz institucionalna poboljšanja i dobre politike te očekivana dobit, odnosno povrat na kapital, što ujedno potiče konkurenciju.
Guste Santini, član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a, prezentirao je analizu “Zakon spojenih posuda: kamatne stope, tečaj i porezi”.
Santini je naglasio kako hrvatska ekonomska politika nakon ulaska u EU treba otvoriti raspravu o instrumentima ekonomske politike u novim uvjetima, imati na umu kako su se promijenili značaj i uloga kamatne te porezne stope i tečaja kune, kao i da nije moguće parcijalno pristupati bilo kojem od instrumenata takvih politika.
“Cilj ekonomske politike u razvijenoj državi svodi se na rast stope zaposlenosti, smanjivanje porezne presije izravnih poreza te pozitivan saldo na tekućem računu platne bilance”, rekao je Santini.
Nadalje, visina kamatnih stopa jest najznačajniji kriterij ugovora iz Maastricta te ga mnoge zemlje neće zadovoljiti u duljem roku. No, dodao je Santini, kriteriji ne odgovaraju ciljevima donositelja.
“Valja voditi brigu o zakonu spojenih posuda na relaciji kamatne stope, tečaj nacionalne valute i porezna presija”, kazao je Santini, zaključivši kako je visina kamatne stope određena entropijom društvenog sustava, koja je, pak, veća što je gospodarstvo nestabilnije.
---------------------------------
11.20
"U Hrvatskoj imamo pozitivne trendove - fiskalna konsolidacija je u tijeku, javni dug je u padu, što sve utječe na nisku razinu kamatnih stopa. Zbog toga niske kamatne stope možemo u Hrvatskoj očekivati još neko vrijeme", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a, na današnjoj konferenciji „Razdoblje niskih kamatnih stopa“, koju organiziraju Jutarnji list, Hrvatska udruga banaka i Hrvatska udruga poslodavaca.
Guverner HNB-a Boris Vujčić
Vujčić se dotaknuo i najava oko ulaska u eurozonu, što, tvrdi guverner, dodatno smanjuje premiju rizika zemlje.
"Nezahvalno je predviđati što će se dogoditi na globalnom tržištu, ali mi u Hrvatskoj moramo se, u slučaju poremećaja na globalnom tržištu, zaštititi od toga. Ukoliko ćemo provoditi strukturne reforme i dobro odraditi svoj dio posla, onda smo sigurni od negativnog prelijevanja bez obzira na visoke razine duga. Ukoliko to nećemo raditi, rizik da blaga promjena financiranja na međunarodnom tržištu utječe na nas je velik", upozorio je Vujčić.
"Svjedoci smo niskih kamatnih stopa kao odgovora središnjih banaka na veliku recesiju. Sve veće središnje banke, kao i HNB, odgovorile su snažnom monetarnom politikom, kvanitativnim popuštanjem. Kamatne stope su na povijesno niskim razinama, no prošle godine središnje banke su počele normalizirati ili najavljivati normaliziranje monetarne politike te dizanje kamatnih stopa. Razlozi promjene smjera su dvojaki: s jedne strane, inflacijski ciljevi nisu dostignuti te projekcije pokazuju da neće u bliskoj budućnosti biti dostignute. S druge strane, razdoblje niskih kamatnih stopa može stvoriti više problema kako bankama, tako i mirovinskim fondovima", pojasnio je u svom uvodnom govoru guverner HNB-a.
Komentirajući nastale balone u pojedinim klasama imovine, zbog prenapuhanih cijena, Vujčić je dao primjer porasta cijene bitcoina za 1000%, kao i veliki interes za obveznicu na 100 godinu koju je izdala Argentina, država koja je bankrotirala nekoliko puta.
"Teško je procijeniti što će se dogoditi u sljedećih nekoliko godina, ali sigurno je da će banke biti oprezne pri izlasku. Ne bi me iznenadilo da kamatne stope porastu u kratkom roku, ali i da ostanu relativno niske još neko vrijeme", zaključio je Vujčić.
"Zaključak analize prethodnih godina jest da postoji mnoštvo signala da je razdoblje niskih kamatnih stopa približilo svom kraju. Kojom brzinom će se one povećavati, teško je govoriti", izjavila je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta
Govoreći o kamatnim stopama u Hrvatskoj i ima li još prostora uživati u niskim ili padajućim kamatnim stopama, naglasila je kako to valja sagledati u kontekstu zaduženosti javnog sektora te perspektive smanjivanja duga, kao i osnaženja ekonomske politike te fiskalne konsolidacije, naglasila je Dalić. "Ne samo jer to dobro prolazi u javnom prostoru već zato što to osnažuje makroekonomsku stabilnost. Ekonomski šokovi će doći, no živimo u vremenu kada imamo mogućnost otkloniti sve posljedice toga", rekla je Dalić.
Govoreći o padu kamatnih stopa u Hrvatskoj, Dalić je rekla kako danas objektivno postoji prostor za zadržavanje nižih kamatnih stopa, a ključ toga je u smanjivanju rizičnosti hrvatske ekonomije te provođenju strukturnih reformi.
-----------------------------------
11:00
Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, naglasio je kako su kamate često veliki upitnik za poslodavce te se nada da će im konferencija otkriti sve nejasnoće, kao i dati prognoze za blisku budućnost.
Davor Majetić, direktor HUP-a
Cilj današnje konferencije je raspravu o kamatama podići na stručnu razinu, kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, koja je jedan od organizatora konferencije. U nedavnom intervjuu za Jutarnji, Adrović je najavio kako bi se u Hrvatskoj pad kamatnih stopa trebao nastaviti i u 2018. godini.
S time se složio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, dodajući kako se razdoblje niskih kamata uzima zdravo za gotovo te da treba provesti raspravu u slučaju da to više neće biti tako.
Rast gospodarstva u Hrvatskoj u zadnje tri godine se dogodio bez rasta ukupne kreditne mase, ali je jasno kako bezkreditni rast ima svoja ograničenja. O tim ograničenjima, ali i mogućnostima kreditne politike u okviru zadanom djelovanjem centralne banke, komercijalnih banaka, stanovništva, privatnog i javnog gospodarstva, te međunarodnih okolnosti, govorilo se danas na konferenciji u dvorani HUP-a.
Među sudionicima konferencije su bili glavni direktor HUP-a Davor Majetić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, guverner HNB-a Boris Vujčić, direktor HUB-a Zdenko Adrović, član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a Guste Santini, direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische bank d.d. Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Michael Georg Müller, te direktor Odjela za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić.