Koparski Cimos, koji u Hrvatskoj ima tri pogona s više od tisuću zaposlenika, novi je vrući krumpir u odnosima između Zagreba i Ljubljane.
Dugogodišnji spor slovenske i hrvatske strane oko dugovanja Cimosa prema bivšoj Riječkoj banci, a potom Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), koja je preuzela to potraživanje, odavno je prešao granice klasičnog poslovnog spora pa će ga sada pokušati riješiti - političari.
Upravo o Cimosu danas bi u Zagrebu trebali razgovarati Goran Marić, ministar državne imovine, i njegov slovenski kolega, Zdravko Počivalšek, ministar gospodarskog razvoja i tehnologije. Sastanku bi, prema neslužbenim informacijama, trebali prisustvovati i predstavnici slovenskog državnog Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB), u čijim je rukama i najveći paket dionica Cimosa, kao i Slovenskog državnog holdinga. Neslužbene informacije govore i da bi se ovih dana mogao održati sastanak talijanskih ulagača u Cimos, investicijskog fonda Palladio Finanziaria, s predstavnicima hrvatskih vlasti.
Današnji će se sastanak održati u gotovo dramatičnim okolnostima. Do kraja mjeseca, naime, istječe rok koji su Talijani dali slovenskim vlastima za kupnju Cimosa. Taj je rok zapravo već istekao krajem prošle godine, no Talijani su ga, kako su nam potvrdili i sugovornici bliski tom investitoru, produljili za mjesec dana. Novih produljenja, upozoravaju, neće biti, pa bi nenalaženje rješenja za Cimos, koje se dosad uglavnom spoticalo na potraživanjima hrvatske države od te slovenske kompanije, značilo i otvaranje stečaja te automobilske industrije. Tada bi u pitanje došla ne samo radna mjesta Cimosa u Buzetu, Roču i Labinu, njih nešto više od tisuću, nego i ona u kompaniji u cjelini, njih oko 4000.
- Optimist sam i vjerujem da će se naći rješenje za Cimos. I hrvatski ministar Goran Marić i slovenski ministar Zdravko Počivalšek znaju kakav je značaj Cimosa i za Sloveniju i za Hrvatsku. Rješenje postoji, samo je potrebna volja za njegovo iznalaženje. No, ako se na ovom sastanku ne nađe rješenje za Cimos ili se barem ne dođe do jasnih naznaka da će se rješenje brzo naći, mi rok više nećemo produljivati - upozorava naš sugovornik blizak talijanskim ulagačima.
Pritisak za pronalaženje rješenja dolazi i iz lokalnih zajednica u Istri u kojima Cimos posluje. Siniša Žulić, gradonačelnik Buzeta, ističe kako u dva pogona te kompanije na području Buzeta, a riječ je o ljevaonici u Roču i pogonu za obradu automobilskih dijelova u samom Buzetu, radi oko 800 ljudi.
- Cimos je najvažniji gospodarski subjekt ne samo na području Grada Buzeta, u kojem čini 30 do 40 posto ukupnog gospodarstva, nego i u cijeloj srednjoj Istri. Važan je i za državu u cjelini, jer godišnje u državni proračun, na ime poreza i doprinosa, uplati oko 45 milijuna kuna - objašnjava Žulić.
I njegov kolega Tulio Demetlika, gradonačelnik Labina i saborski zastupnik, upozorava da bi gašenje proizvodnje Cimosa u Hrvatskoj, a posebno na Labinštini, bilo ravno katastrofi. Cimos, inače, na labinskom području ima pogon za tehnološku obradu, u kojem radi 300-tinjak zaposlenika. Ovdje valja naglasiti kako je jedan od prijedloga talijanskih ulagača bio gašenje proizvodnje u Labinu.
- To bi značilo još 300 ljudi na burzi rada, pa ne moram posebno naglašavati da bi to bila katastrofa. Treba učiniti sve da Cimos očuva proizvodnju i radna mjesta. Kada je, pak, riječ o samom sporu, jasno je da Cimos nije ispunio svoje obveze prema Hrvatskoj i da svoj dug mora podmiriti. Interes države tu treba zaštiti - ističe Demetlika.
No, upravo na podmirenju tog duga već se godinama lome koplja između slovenske i hrvatske strane. Nerješavanje duga od 20 milijuna eura, koji je u međuvremenu, sa zateznim kamatama, narastao na nešto manje od 50 milijuna eura, a koji je u procesu sanacije tadašnje Riječke banke preuzeo DAB, sada čeka sudski epilog, budući da je DAB Cimos tužio Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Osim samog duga, za hrvatsku je stranu sporno i što Cimos, kako ističu u Zagrebu, nije ispunio ni druge elemente dogovora s hrvatskim vlastima s kraja ‘90-ih. To se ponajprije odnosi na objedinjavanje triju Cimosovih tvrtki u Hrvatskoj u jedno poduzeće, Cimos Hrvatska, u čiji je temeljni kapital DAB trebao prenijeti svoja potraživanja od Cimosa od 20 milijuna eura i zauzvrat dobiti vlasnički udio od 40 posto u novoj kompaniji, te 26-postotni udio u matičnoj tvrtki u Kopru.
Sporna ponuda talijanskih ulagača - nude premalo
Marija Hrebac, direktorica DAB-a, potvrdila nam je da u Zagrebu pozorno prate zbivanja oko Cimosa.
- Poduzeli smo pravne radnje zbog zaštite interesa DAB-a i države. Otvoreni smo za pronalaženje rješenja, ali dosadašnje ponude nisu bile adekvatne - kratko nam je kazala, ne želeći ulaziti u detalje.
No, iz izvora bliskih Vladi može se doznati da hrvatskoj strani nije sporno samo ponašanje slovenske strane, nego i talijanskog ulagača, koji je ponudio da će otkupiti potraživanje DAB-a za 3,2 milijuna eura, ali s 10 godina počeka, na što bi se obračunavala kamata od jedan posto godišnje, pa bi Hrvatska u konačnici dobila samo oko 3,5 milijuna eura.
- To je manje od 10 posto hrvatskih potraživanja. Tko bi se usudio otpisati toliki dug, koji uostalom potražuju naši porezni obveznici? - pita se naš sugovornik.