SAD, UK i saveznici će ukinuti sva ograničenja dometa oružja u Ukrajini
SAD, Britanija, Francuska i Njemačka složile su se ukinuti sva preostala ograničenja dometa oružja koje su dale Ukrajini, prema riječima njemačkog kancelara Friedricha Merza.
Promjena, koju tek treba potvrditi Washington, bila bi ne samo simbolična gesta potpore Trumpove administracije, već i vojna podrška Kijevu, koji bi mogao koristiti krstareće rakete zapadne proizvodnje za udare do 320 kilometara unutar Rusije umjesto da se ograniči na pogranična područja.
Friedrich Merz, njemački konzervativni kancelar, rekao je da će se Ukrajina moći braniti "dugometnom vatrom".
"Više nema ograničenja dometa oružja koje je isporučeno Ukrajini: ni od Britanaca, ni od Francuza, ni od nas, a ni od Amerikanaca", rekao je Merz na događaju koji je održao javni servis WDR.
Točne implikacije njegove izjave nisu bile odmah jasne. Unatoč dosljednim apelima Ukrajine više od dvije godine, Njemačka još nije predala nijednu krstareću raketu Taurus, čiji je domet veći od 500 km.
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, nazvao je ovaj potez "prilično opasnim", uz tvrdnju da je u suprotnosti sa željom Rusije da postigne nagodbu s Ukrajinom.
Merz: Zapad više ne nameće ograničenja dometa oružja za Ukrajinu
Zapadni partneri ne nameću nikakva ograničenja dometa oružja isporučenog Ukrajini za upotrebu protiv ruskih vojnih ciljeva, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz 26. svibnja, javlja Kyiv Independent.
"Više nema ograničenja na opseg oružja isporučenog Ukrajini - ni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, niti od nas. Nema ograničenja ni od strane SAD-a", rekao je Merz tijekom foruma za raspravu koji je organizirao kanal WDR.
“To znači da se Ukrajina sada može obraniti, primjerice, napadom na vojne položaje u Rusiji”, dodao je kancelar. "Sve donedavno to nije mogla učiniti, a osim vrlo rijetkih iznimaka, to i nije učinila."
Ukrajina je prethodno dobila projektile dugog dometa od SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske - uključujući ATACMS, Storm Shadow i SCALP - ali joj je u početku bilo dopušteno da ih rasporedi samo protiv ruskih vojnih snaga na okupiranim ukrajinskim teritorijima.
Tek krajem 2024. američka Bidenova administracija i drugi saveznici ublažili su ograničenja, dopuštajući Ukrajini da koristi projektile dugog dometa protiv ruskih vojnih ciljeva u pograničnim regijama. Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je odluku bivšeg predsjednika Joea Bidena da ublaži ograničenja dok nastoji pregovarati o mirovnom sporazumu između Kijeva i Moskve.
Macron se nada da će se Trumpov gnjev prema Moskvi ‘pretvoriti u djela‘
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak kako se nada da će se "ljutnja" njegova američkog kolege Donalda Trumpa prema Rusiji konačno "pretvoriti u djela", osobito kada je posrijedi prijetnja "masovnim" američko-europskim sankcijama, nakon vikenda razornih ruskih napada na Ukrajinu.
Američki predsjednik, koji bi želio okončati rat u Ukrajini, za svojega je ruskog kolegu Vladimira Putina rekao da je "potpuno lud".
"Predsjednik Trump je shvatio da je, kad je predsjednik Putin telefonom rekao da je spreman za mir, odnosno kad je svojim izaslanicima kazao da je spreman za mir, zapravo lagao“, rekao je Macron novinarima u vijetnamskom glavnom gradu Hanoiju.
"U posljednjih smo nekoliko sati ponovno vidjeli gnjev Donalda Trumpa. To je svojevrstan oblik nestrpljenja i nadam se da će se pretvoriti u djela", dodao je.
"U nekoliko je navrata" u prošlosti američki čelnik "osuđivao napade“, kazao je Macron. "Nadam se da će se ogorčenje koje je iskazao, a i mi ga s njim dijelimo, pretvoriti u sposobnost da Sjedinjene Države, zajedno s Europljanima, Putinu zaprijete potpuno drugačijim i puno ozbiljnijim paketom sankcija, koji će nam omogućiti da spriječimo Rusiju i konačno prekinemo taj sukob. Ovdje je ugrožena vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Macron, dodavši da je o tomu "razgovarao" i s Trumpom.
Nekoliko je europskih čelnika, među njima i francuski predsjednik, otputovalo 10. svibnja u Kijev te su Rusiji, zajedno s Washingtonom, postavili ultimatum o trenutačnom prihvaćanju primirja. Zaprijetili su i "masovnim sankcijama". No Moskva je taj zahtjev odbila, otvorivši vrata izravnim pregovorima s Ukrajinom, koji su dosad postigli vrlo slab napredak.
Francuski predsjednik u ponedjeljak je ponovno pozvao na obnovu ultimatuma. "Prioritet" nam je da "predsjedniku Putinu damo rok kako bi se svi konačno mogli uvjeriti u to da laže" kada tvrdi da želi mir "i da nakon tog roka" nastupi "prijetnja masovnim sankcijama", pojasnio je.
Osudama najnovijih ruskih napada na Ukrajinu pridružila se danska premijerka Mette Frederiksen.
"Putin danju priča o pregovorima, a noću bombardira Ukrajinu", rekla je Frederiksen novinarima nakon sastanka nordijskih čelnika u Finskoj.
Frederiksen je rekla da su se nordijski čelnici složili da će njihove zemlje podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, dodajući da bi podrška mogla značiti vojnu pomoć, ulaganja u ukrajinsku obrambenu industriju i suradnju s ukrajinskim tvrtkama.
Od početka invazije 2022., Rusija izgubila gotovo milijun vojnika, tvrdi Ukrajina
Ukrajinski vojni vrh izvijestio je u ponedjeljak da je Rusija, od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., pretrpjela gotovo milijun ljudskih gubitaka. Samo u posljednja 24 sata, kako navode ukrajinske vlasti, ruske snage izgubile su dodatnih 1.000 vojnika.
Iako Kijev ne precizira uključuju li brojke isključivo poginule ili i ranjene, nestale i zarobljene, opća je procjena da se radi o ukupnom broju žrtava. Ukrajina svakodnevno objavljuje procjene gubitaka ruskih snaga, dok ni Moskva ni Kijev ne otkrivaju službene podatke o vlastitim žrtvama. Međutim, predsjednik Volodimir Zelenski u veljači ove godine izjavio je da je više od 46.000 ukrajinskih vojnika poginulo, dok je oko 380.000 ranjeno. Deseci tisuća i dalje se vode kao nestali ili se nalaze u ruskom zarobljeništvu.
Krajem prošle godine, zamjenik ruskog ministra obrane nehotice je otkrio da je Ministarstvo primilo više od 48.000 zahtjeva za DNK testiranje od članova obitelji nestalih vojnika. O tome je 26. studenoga 2023. na okruglom stolu u ruskoj Dumi govorila i Ana Tsiviljova, ističući da su uzorci pohranjeni u službenu bazu podataka.
Zbog visokih dnevnih gubitaka, procijenjenih na oko 1.000 vojnika, Moskva sve češće poseže za regrutacijom stranih državljana. Potkraj 2023., prema podacima zapadnih obavještajnih službi i ukrajinskih izvora, koje je kasnije potvrdila i Sjeverna Koreja, ruskoj se vojsci pridružilo oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika. U travnju ove godine ukrajinske snage zarobile su i kineske državljane koji su se borili na strani Rusije, a prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, u ruskim redovima nalazi se najmanje 160 kineskih boraca.
Ukrajinska vojska upozorava da se Rusija priprema za novu ofenzivu tijekom ljeta, a borbe su posljednjih tjedana dodatno eskalirale duž bojišnice duge više od 1.000 kilometara. Posebno žestoki sukobi bilježe se na području Pokrovska i Kostjantinivke u istočnoj Donjeckoj oblasti.
‘Putin ne želi pregovore u Vatikanu, ali bi mogao pristati na jednu od ovih pet država‘
Rusija ne smatra Vatikan izglednim mjestom za mirovne pregovore s Ukrajinom jer je Sveta Stolica sjedište katoličanstva te je okružena Italijom, članicom NATO-a i Europske unije, reklo je troje ruskih izvora za Reuters.
Izvori također ističu činjenicu da mnogi ruski dužnosnici ne mogu ni otputovati tamo zbog zapadnih restrikcija.
Vatikan je dosad šutio u javnosti o zamisli koju je predložio američki predsjednik Donald Trump nakon telefonskog poziva s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o tome da bi papa Lav XIV. mogao biti domaćin pregovora sa svrhom okončanja najsmrtonosnijeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je prošlog tjedna rekla da je Lav, prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, u telefonskom razgovoru s njom potvrdio spremnost da bude domaćin pregovora.
"Rusija definitivno ne vidi Vatikan kao ozbiljnu silu sposobnu za rješavanje ovoliko zamršenog sukoba", kazao je jedan viši ruski izvor upoznat s razmišljanjem rukovodstva u Kremlju pod uvjetom da ostane anoniman zbog osjetljivosti pitanja.
Jedan od razloga koje troje izvora navode jest i činjenica da su i Rusija i Ukrajina pretežito pravoslavne zemlje i to da je Vatikan okružen Italijom, članicom NATO-a, koja podržava Ukrajinu i u više navrata je uvela sankcije Rusiji.
Vatikan i Kremlj nisu odgovorili na zahtjev za komentarom.
Kremlj je na pitanje o ideji da se pregovori održe u Vatikanu prošlog tjedna odgovorio da još nije donesena nikakva odluka.
Ruski izvori su također naglasili da bi za većinu viših ruskih dužnosnika bilo veoma teško doći do Vatikana iz Moskve jer su izravni letovi otkazani na početku rata 24. veljače 2022. te da postoji niz sankcija Europske unije uvedenih ruskim dužnosnicima.
Dodali su da kao potencijalna mjesta za pregovore vide Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Katar i Oman.
Putin je opetovano hvalio zaljevske zemlje i Tursku zbog njihovih pokušaja da posreduju i okončanju sukoba.
Komentari
35