Posljedice pridnenog koćarenja, ribolova mrežama koje se vuku morskim dnom i uništavaju sve pred sobom, stoljećima su bile skrivene od pogleda ljudi. Novi film „Ocean" omiljenog lica dokumentarnih filmova, prirodoslovca Sir Davida Attenborougha, donosi gledateljima dosad neviđene prizore pridnenog koćarenja i njegovih razarajućih posljedica na more i život u njemu. Kako bi snimili koćarenje, tim je surađivao sa znanstvenicima koji su istraživali utjecaj ove metode ribolova i pričvrstili kamere na mreže dok su se vukle po morskome dnu.
Ova ribolovna metoda odvija se svakodnevno diljem svijeta. Mreže svakodnevno zahvaćaju dno i u kratkom vremenu iscrpljuju riblje vrste neselektivno uništavajući sve što im se nađe na putu. Koćarice trgaju morsko dno tolikom silinom da se njihovi tragovi razaranja mogu vidjeti iz svemira. Iako mnogi misle da je Jadransko more pošteđeno, Prijatelji životinja tvrde da je čak 80 posto dna našega mora oštećeno koćarenjem.
- Pridneno koćarenje odvija se daleko od pogleda javnosti. Upravo otkrivanjem tih prizora i prikazivanjem onoga što se događa ispod površine omogućujemo ljudima da shvate razoran utjecaj koji ova metoda ima na morski život. Nadamo se da će ove dosad neviđene snimke pridnenog koćarenja probuditi svijest o stvarnosti skrivenoj ispod morske površine i potaknuti sve nas da se zauzmemo za što skoriju zabranu djelovanja koćarica - poručuje Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica kampanja u udruzi Prijatelji životinja, pozivajući sve da na www.zabranimo-koce.net potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća.
Teško je zamisliti razorniji način lova riba, ističe, a vrlo je malo mjesta koja su sigurna od tog i drugih vrsta ribolova. Zato, kao važan model očuvanja mora i života u njemu, Attenborough prikazuje zaštićena područja u moru, takozvane no-take zone (zone bez ribolova). To su područja gdje nije dopuštena nikakva ribolovna aktivnost, odnosno svaka radnja koja uklanja ili ekstrahira bilo koji resurs. Prijatelji životinja navode da bi Jadransko more, kao jedno od mora koje je najviše pogođeno koćarenjem i drugim vrstama ribolova, trebalo imati barem 20 posto takvih zona.
- Uz razaranje dna, ugrožavanje bioraznolikosti i neselektivni lov, koćarenje je izravno povezano i s velikim utjecajem na klimatske promjene. Naime, koćarice oslobađaju više ugljičnog dioksida nego što ga stvara cijeli zračni promet. Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije koćarice ispuštaju najviše štetnih plinove te je jedna od zemalja EU-a koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena. Hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu. S druge strane, u tom istom istraživanju, Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikosti - istaknula je Balaš Cerjak.
Komentari
1