TRUDNOĆA

Kiseli krastavci i jagode? Mljac!

 Shutterstock
Ponekoj trudničkoj želji može se udovoljiti, ali valja zadržati uravnoteženu prehranu s više manjih obroka dnevno
Ponekoj trudničkoj želji može se udovoljiti, ali valja zadržati uravnoteženu prehranu s više manjih obroka dnevno

Ako ste trudni, velika je vjerojatnost da o kombinaciji krastavaca i sladoleda, jagode i paštete i sličnima, razmišljate kao o vrhunskim gurmanskim poslasticama. Takozvane trudničke želje na prvi pogled djeluju kao neobjašnjiva žudnja za određenim namirnicama, najčešće u kombinacijama kakve u normalnim okolnostima ni u snu ne biste poželjeli. Što se zapravo krije iza tih želja te mogu li one naštetiti zdravlju majke ili djeteta, za Vitu objašnjava spec. ginekolog-opstetičar mr. sc. dr. Antun Balaša.

Za sve je kriv trudnički hormon KG

Opće je poznata uzrečica da je trudnoća drugo stanje. Među ostalim, u trudnoći se pojavljuje nova žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem hormona – posteljica - i njezinom aktivnošću uvelike se mijenja organizam trudnice, prije svega u fizičkom, a onda i u psihičkom smislu. Posteljica izlučuje tri hormona neophodna za održavanje trudnoće: korionski gonadotropin (KG), estrogen i progesteron. Značajniji porast KG-a nastupa u 7. - 8. tjednu trudnoće, a dostiže maksimum u 12. tjednu, nakon čega se postupno smanjuje do 16. tjedna, te se do kraja trudnoće zadržava na niskoj razini. I baš za njegove najveće aktivnosti (prva tri mjeseca trudnoće) često se razvije stanje poremećenog doživljavanja okusa i mirisa hrane, koje je općenito karakterizirano mučninom i povraćanjem, a pojavljuje se i želja za određenom hranom dok se prema nekoj osjeća odbojnost. Pretpostavlja se da je tome uzrok djelovanje hormona KG, razgradnih produkata sluznice maternice te vizualni, mirisni i okusni stimulansi koji se nervnim sustavom prenose u "centar za povraćanje" u produženoj moždini. Svjesno ili ne, poželimo hranu za koju pretpostavljamo da će nam biti ukusna, a ne izazvati mučninu.

Moglo bi se reći da svaka trudnica na početku trudnoće ima svoj "posebni jelovnik", a najčešće se pojavljuju želje za hranom kiselog i slatkog okusa, kao i odbojnost prema dotad omiljenoj hrani.

Ne udovoljavajte baš svim željama

Istraživanja su pokazala da samo oko 10 posto trudnica ima snažnu želju za jedenjem svježeg voća i povrća dok su puno češće potrebe za nutricionistički siromašnom hranom, poput hamburgera, prženih krumpirića, pizze, čokolade, sladoleda i slično. Stoga, nije dobro da trudnice temelje jelovnik samo na namirnicama za kojima osjećaju žudnju jer takva prehrana može dovesti do ozbiljnijeg pomanjkanja određenih nutrijenata kod majke i djeteta. Osim toga, budući da su trudničke želje najčešće usmjerene na hranu koja je vrlo kalorična, postoji opasnost i od pretjeranog debljanja, što pak povećava rizik od preeklampsije (po život opasno stanje karakterizirano naglim rastom krvnog tlaka) i mogućih komplikacija tijekom poroda.

Želje da, ali s mjerom!

U neobičnosti trudničke prehrane ubraja se i čudna kombinacija pojedinih namirnica u istom obroku. Postavlja se pitanje je li u redu udovoljavati takvim željama? Odgovor je – da, ali uz naglasak na uravnoteženoj prehrani u više manjih obroka dnevno! Uz te spomenute i prihvatljive ispade u prehrani, važna je podjela namirnica sastavljena prema potrebama organizma, što znači da jelovnik treba sadržavati odgovarajuće količine ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina, minerala i tekućina. Za trudnice koje miruju dnevno je potrebno oko 2100 kcal, a za one s umjerenim aktivnostima od 2300 – 2500 kcal dnevno. Tijekom cijele trudnoće fiziološkim prirastom smatra se porast tjelesne težine od 12 do 13 kg, a sve više od toga posljedica je prekomjerne prehrane trudnice i za posljedicu ima stvaranje suvišnih masti u potkožnom tkivu i trbušnim organima. Budući da majčina prehrana utječe na zdravlje djeteta, ali i nje same, važno je da se u trudničkoj ambulanti i savjetovalištu, kao i putem literature namijenjene trudnicama, ukaže na trenutačnu i dugoročnu korist pravilne prehrane. Na taj će način dijete tijekom trudnoće dobiti sve nutrijente važne za normalan rast i razvoj, a to će doprinijeti i stvaranju snažnog imuniteta koji će ga štititi kasnije u životu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
30. srpanj 2025 16:26