Jednog dana vitez Nikola Malakoci izašao je kao pobjednik turnira na dvoru grofa Jurja IV. Zrinskog. Prvu nagradu mu je predala najljepša uzvanica turnira, mlada Izabela Petroci. Da bi lakše zadobio Izabelinu ruku, grof Zrinski darovao je Nikoli dvorac Gradišćak i toliko zemlje uokolo dokle će Nikola baciti svoj buzdovan. Nikola je snažno zamahnuo i buzdovan je pao u Lapšinu...'', tako kaže legenda o buzdovanu, jedna od najstarijih o povijesti Međimurja, ali i legenda koja je za našu priču važna iz još jednog razloga.
Lapšina, mjesto gdje je buzdovan pao, mjesto je gdje danas rastu jabuke iz kojih se stvara cider Buzdovan. U Svetom Martinu na Muri, točnije u Lapšini, dočekali su nas Denis Perčić i Tomislav Veseljak koji zajedno s Ivanom Goričancem koji je Buzdovanu dao ime, stoje iza novog hrvatskog cidera.
Sirovina za ovaj cider uzgojena i prerađena kod nas i u njemu nema ama baš nikave kemije. Zato se može nazavati i pravim ciderom! Cider uvijek vežemo za pivo, što je pogrešno jer radi se o vinu od jabuka, ali proces njegova dobivanja je mnogo sličniji onome kod vina nego piva.
- Jabuke se prvo sitno izrežu, zatim se stavljaju u prešu. Nakon prešanja prolaze proces fermentacije u bačvama, otprilike oko tri tjedna, ali poželjnije je što dulje. Zatim slijedi taloženje, eliminacija većine nepoželjnih sastojaka i prvi pretok. Nakon toga odležava dva mjeseca prije punjenja u boce objašnjava Tomislav Veseljak, enolog po struci, kojega je cider zainteresirao tijekom njegova boravka u inozemstvu.
Vino je moja strast, a u svijetu proizvodnje cidera ima puno više slobode. Možeš utjecati na aromatiku. I dalje se igram s vinom, a cider mi omogućava dodatnu kretivnost - kaže Veseljak, a isti entuzijazam dijeli i Denis, čiji otac Marijan Perčić vodi brigu o voćnjaku i jabukama koje dečki pretvaraju u cider.
Oduvijek sam htio napraviti nešto vlastitim rukama, od početka do kraja. Sada sudjelujem u berbi jabuka, režem ih, prešam, svaki dan provjeravam kako cider napreduje. Na kraju dana mi je najvažnije da ljudi koji ga piju u njemu zaista i uživaju - kaže Denis.
Za proizvodnju Buzdovana koriste sorte Idared, Granny Smith i Jonagold. Jonagold i Idared cideru daju okus, strukturu i aromatičnost, a Granny Smith svježinu. Svaka od sorti fermentira zasebno u bačvama, a dečki zatim rade kupažu. Aromatičan, svjež i pjenušav - takav treba biti cider! Ono što se danas na tržištu nudi kao cider su nerijetko zaslađene tekućine što postaje jasno kad se kuša jedan takav cider i pravi cider poput Buzodvana. Cider se, poput vina, pije u posebnim prilikama i služi u elegantnim čašama.
-Vjerujemo u naš proizvod i nadamo se da će ga ljudi prepoznati i zavoljeti- kažu Denis i Tomislav. A tržište ga je brzo prepoznalo. Ve ćod ovog tjedna u Međimurju možete popiti Buzdovan u restoranima Zrinski, Mala hiža, Mundoaka, Terbotz, a ubrzo i u Zagrebu u Vinoteci Vintesa pizzeriji O'Hara i NoNoNo.
Za kraj možemo reći samo jedno: Dečki, cider je stvarno pravi, živjeli!