INTERVJU

ANDRO TOMIĆ: ''Za mene ne postoji omiljeno vino, sve je pitanje trenutka. Kako konzumirate vino, u koje vrijeme i uza što.''

    AUTOR:
    • Sunčana Barušić

  • OBJAVLJENO:
  • 02.01.2019. u 10:34

Jelsa, 180914.
Poznati hvarski vinar Andro Tomic u svojoj vinariji i podrumu u Jelsi.
Na fotografiji: Andro Tomic.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Nikola Vilić / CROPIX

Četvrt stoljeća rada nije mala stvar ni mala brojka, a ovogodišnji jubilej vinarija Tomić proslavila je i na svoj, poseban način. S osobitim ponosom priključila se humanitarnom projektu “Sigurnim putem dalje” koji su zajednički pokrenuli Rotary Klub Zagreb i Rotary Klub Zagreb International.

Sredstva prikupljena humanitarnom akcijom donirat će se Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (HGSS) Gospić te štićenicima koji izlaze iz domova Caritas, koji su sa završetkom srednje škole izgubili pravo na smještaj u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. - Osobita mi je čast biti na ovakvom mjestu i tako posebno proslaviti jubilej na koji smo jako ponosni. Svako moje vino priča svoju priču, a moje su etikete posvećene hrvatskoj vinarskoj tradiciji koja seže sve do antike - naglasio je Andro Tomić dižući čašu svojeg vina na tradicionalnom donacijskom Božićnom balu, koji je održan u zagrebačkom hotelu Esplanade. Tom smo mu prilikom postavili nekoliko pitanja.

Hrvoje Serdar
 

■ Slavite 25-godišnjicu osnutka vinarije. Ispričajte nam svoje početke, što je sve utjecalo na odluku da se počnete baviti vinarstvom?

 - Često ističem da je živjeti na Hvaru i proizvoditi vrhunska vina ujedno i izazov i logičan put. Moja je vinska priča počela davno, kada sam još kao dijete morao s nonom moliti Boga dok su se otvarali čepovi bačava od 20 hektolitara kod pretoka. Kao dječak, često sam boravio u vinogradu, praktički sve moje obveze koje sam imao kao dijete i đak bile su vezane za rad u vinogradu i podrumu. Uslijedili su studentski dani na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega sam se zaposlio u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo na istom fakultetu. Nakon sedam godina preselio sam se u Split, u Institut za jadranske kulture, gdje sam također radio sedam godina u Zavodu za vinarstvo te sam se kao magistar znanosti vratio se na svoj Hvar. U tom periodu nekoliko sam puta po 20-ak dana bio u posjetu vinskim regijama Francuske, a odjednom najviše šest mjeseci. Tako sam temeljito upoznao 50- ak vinarija diljem Francuske. Na Hvar sam se vratio kao Badelov glavni enolog za obalni dio Hrvatske te dobro upoznao aktualnosti dalmatinskog vinarstva. Tu sam ostao sljedećih šest godina, dok napokon nisam počeo samostalno raditi. Godine 1993. osnovao sam tvrtku i nazvao je Bastijana, po sinu Sebastijanu (Basti) i kćerki Janici (Jana).

Hrvoje Serdar
 

■ Ispričajte o svojoj obitelji, koja je cijela uključena u proizvodnju vina i ostalih pića.

- U obiteljski posao danas su uključeni moj sin Sebastijan, koji je direktor tvrtke, i kćer Janica. Sebastijan vodi vinariju, a Janica je završila prestižne škole za vino u Londonu te joj nedostaje još jedan ispit da postane Master of Wine. Ona nam daje vrlo važne i korisne savjete.

■ Vino radite od grožđa iz vlastitih vinograda ili imate i kooperante?

- Posjedujemo oko 10 ha vlastitih vinograda, a ostatak grožđa nabavljamo od kooperanata.

Hrvoje Serdar
 

■ Koje sorte grožđa rastu u vašim vinogradima i koliko etiketa potpisuje vaša vinarija?

- Vina proizvodimo uglavnom od naših dalmatinskih sorti, tu su, prije svega, kao najznačajnija crna domaća sorta plavac mali te pošip i bogdanuša od bijelih sorti. U proizvodnji vina koristimo i cabernet sauvignon, merlot te muškat žuti. Trenutno proizvodimo deset različitih etiketa vina i dva likera.

■ Danas se sve više vodi računa o ekološkoj proizvodnji. Koliko je vaša vinarija uključena u takav uzgoj vina?

- U uzgoju vinove loze orijentirani smo na ekološki način proizvodnje. Na otoku Hvaru imamo sve predispozicije da bavimo ekološkom proizvodnjom. Zato to i činimo, pa su vinogradi koje sami obrađujemo u stopostotnom ekološkom uzgoju. Iz našeg ekološkog vinograda u uvali Vira dolazi naše novo vino Illyricum, kupaža sorti plavac mali i cabernet sauvignon, koja je ime dobila po starim ilirskim iskopinama koje su pronađene uz vinograd.

Hrvoje Serdar
 

■ Svjetski se trendovi mijenjaju, pa tako i vina. Kako vi to doživljavate?

- Tako je, trendovi se mijenjaju u svim segmentima života, pa i u vinarstvu. Osluškujemo tržište i reakcije naših posjetitelja u vinariji. Njihovi komentari su nam dragocjeni i prema njima na neki način koncipiramo vina. Spomenuo bih ovdje vino Caplar, koje je rezultat mode u svijetu vina. Naime, neprestano propitkujući goste u vinariji, shvatio sam da svaki dobar potrošač u sebi ima ‘ugrađen čip’ za cabernet sauvignon. Zato sam se i odlučio za Caplar (čije je ime akronim od cabernet sauvignona, plavca malog i registered, op. a.). Dvije sam godine eksperimentirao i dobio izvanredne rezultate, elegantni cabernet sauvignon i robusni plavac mali s južne strane pokazali su se kao izvrstan par. Zato sam na etiketi i napisao ‘veliko vino’, proizvedeno u sprezi Hvara, ljubavi i znanja.

■ Prodajete li vina samo u Hrvatskoj ili ih i izvozite?

- Izvozimo otprilike pet posto ukupne proizvodnje. To se uglavnom odnosi na crna vina od sorte plavac mali, koja su posljednjih godina iznimno popularna u svijetu. Prijašnjih godina u fokusu nam nije bio izvoz vina. No, u posljednjih godinu dana otvorila su nam se nova tržišta.

Hrvoje Serdar
 

■ Koja etiketa vina, po vašem mišljenju, najbolje predstavlja filozofiju vaše vinarije?

- Iako je teško izdvojiti samo jedno vino, svako vino ima neku svoju priču i publiku koja ga preferira. Perjanica vinarije svakako je Plavac Mali Barrique, tu je i vino Caplar, koje sam spomenuo. To su vina koje proizvodimo samo u iznimnim godinama i iz odabranih vinograda, pa s time dolaze i iznimni rezultati. Filozofija vina Tomić možemo prepoznati i u mladom svježem rose vinu Opolo Nobile ili u kupažama različitih sorti grožđa (pošip i bogdanuša ili plavac mali i cabernet sauvignon) gdje pokušavamo izvući ono najbolje od svake sorte. Naše najprodavanije i ujedno najpoznatije vino je Plavac.

■ Koje je vaše omiljeno vino, a koje je najpoželjnije kod hrvatskih vinoljubaca?

- Za mene ne postoji najomiljenije vino, sve je pitanje trenutka. Kako konzumirate vino, u koje vrijeme i uza što. Vino je čudesan proizvod i u njemu treba uživati, zato i imamo naš moto ‘Pije se na ure, ne na litre’. A što se tiče vina koja proizvodimo, za svakoga imamo ponešto, počevši od svježih bijelih i rose vina, kompleksnih bijelih i crnih vina, vina odležanih u drvu, bijelog i crnog prošeka, a tu je i naš liker od rogača i kadulje, koji je osvojio mnoge.

Hrvoje Serdar
 

■ Opišite nam kako provodite zimske mjesece na otoku Hvaru?

- Nažalost, zimi moramo puno raditi da bismo pripremili vina za ljeto. Koliko god priča o vinu zvuči idilično, proizvodnja od vinograda do boce je težak, odgovoran i mukotrpan posao.

■ A kad zatopli, koje biste adute vinarije istaknuli zbog kojih vas valja posjetiti?

- U ljetnom periodu vinariju posjeti velik broj posjetitelja koji nam dolaze iz svih krajeva svijeta kako bi kušali naša vina i čuli našu priču. I s ponosom mogu reći da su naši gosti redovito veoma zadovoljni i kakvoćom vina i ambijentom u kojem kušaju vino. To je naš Triklinij, jedinstvena i vrlo vjerna kopija starorimskog triklinija, prostora za uživanje u vinu. Sagrađen je od materijala i dekorativnih efekata od kakvih su se gradili nekad. Gosti u takvom ambijentu uživaju kušati i čuti priču o vinu.

Hrvoje Serdar
 

■ Pripremate li za vinoljupce neko iznenađenje?

- Uvijek se trudimo ponuditi nešto novo. Nakon vina Illyricum koje smo prošle godine predstavili, uskoro tržištu planiramo predstaviti naše novo vino Dominikanac. Ime je dobilo po vinogradima u sklopu dominikanskog samostana sv. Petra u Starigradu, poklon Petra Hektorovića 1559. godine. Vino je proizvod sorti merlot i cabernet sauvignon.

Izdvajamo

Iz drugih medija