Jedna zanimljiva vijest iz Danske početkom 2017. godine pokazala je da bi uskoro moglo odzvoniti konvencionalnoj poljoprivredi u kojoj se kemijskim tretmanima iscrpljuje tlo i čiji rezidui negativno djeluju na ljude i okoliš. Danci su, naime, donijeli odluku da postanu prva 100 posto org anska nacija na svijetu, a plan je da sve državne i javne institucije promiču biodinamičke usjeve i proizvodnju hrane bez pesticida.
U edukaciji o biodinamici koriste se idejama Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamike koji je rođen 1861. u Donjem Kraljevcu u Međimurju. U spomen na velikog mislioca i filozofa, u Donjem Kraljevcu je prije deset godina osnovan Centar “Dr. Rudolf Steiner” koji posjećuju njegovi sljedbenici iz cijelog svijeta. Kada se raspituju o biodinamičkoj proizvodnji u Hrvatskoj, suradnici uglavnom sliježu ramenima.
Među tek nekoliko proizvođača koji su se zaljubili u Steinerove postulate je i stručna suradnica tog Centra Amalka Vukelić (37), diplomirana inženjerka agronomije i naša kandidatkinja za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu. Prepoznavši velike i neiskorištene potencijale biodinamičke proizvodnje, ona se s obitelji iz Zagreba preselila u mali Lužan Biškupečki nedaleko od Varaždin Brega. Tamo se četiri godine sa suprugom Igorom Belščakom (36) bavi biodinamičkom proizvodnjom. Uzgajaju bobičasto voće, dunje i povrće po principima biodinamike.
- Svi mi uzgajamo kako bismo dobili finalni proizvod, ali pristup biodinamičara je drugačiji od ostalih proizvođača koji rade po razmišljanju prinosa po hektaru. Oni isto uzgajaju radi prinosa, ali do tog uroda dolaze na drugačiji način. Kod nas je primarni cilj stvoriti zdravo tlo, uravnoteženu makro i mikro floru i faunu unutar tla, zajedno sa svim mikro i makro elementima koji su potrebni za rast biljke, a onda na tome sadimo i stvaramo kulture - kaže nam simpatična Amalka kojoj se ubrzo pridružuju sin Gašpar (6,5) i četverogodišnja Agata.
Mladu obitelj pitamo za početne razloge bavljenja biodinamikom.
- Kada postaneš roditelj, ne odlučuješ samo o svom životu. Ideja je potekla sama od sebe jer smo, uz dvoje male djece, odlučili otići iz centra Zagreba te smo kupili malo imanje nadomak Varaždina. Imperativ je bio proizvodnja hrane koju djeca u svako vrijeme mogu pojesti iz svog vrta, bez straha od zaostalih kemijskih zaštitnih sredstava. Pomnim istraživanjem tržišta došli smo do zaključka da je bobičasto voće, a posebice ribizl, slabo zastupljeno na našem tržištu, jednako kao i dunje. Danas uzgajamo 185 stabala dunja i 1100 grmova ribizla te povrće na površini od 3500 kvadrata - objašnjava.
No, što je uopće biološko dinamička poljoprivreda?
Godine 1924. u Koberwitzu (današnja Poljska) dr. Rudolf Steiner je održao niz predavanja koje danas poznajemo pod nazivom “Poljoprivredni tečaj”. To je temelj onoga što danas poznajemo kao biodinamičku poljoprivredu. Takav koncept održivoga gospodarenja predstavlja imanje kao cjelovit organizam, samodostatan i zaokruženu poljoprivrednu proizvodnu jedinicu. Biodinamika je starija sestra ekološke poljoprivrede i prva certificirana proizvodnja na temelju koje je poslije proizašla ekološka poljoprivreda. Danas se biodinamička proizvodnja prepoznaje kroz oznaku “Demeter” koja predstavlja biodinamičke proizvode, a proizvođači koji su u “Demeter” certifikaciji obavezni su biti i ekološki.
BITKA SA ŠTETNICIMA
- Ono što je u biodinamičkoj proizvodnji specifično jest puno više manualnog rada i prisutnosti čovjeka u nasadu jer pravodobna reakcija na promjene može uvelike smanjiti štete koje nastaju zbog vremenskih prilika ili pojave štetnika. Mi ne uništavamo sustavno nekog štetnika jer je njegova pojava rezultat neravnoteže nasada, odnosno onoga što mi dajemo biljkama. Pojava biljnih ušiju u nasadu je problem suviška dušika, mi uši ne ubijamo jer one hrane božje ovčice.
Ono što mi radimo jest to da pokušavamo povećati koncentraciju predatorskog insekta kako bismo smanjili populaciju štetnika. S druge strane, djelujemo na biljku tako što smanjujemo unos dušika i koncentraciju neprovrelog šećera koji privlači bljne uši. Takav pristup dovodi do uravnoteženosti sustava i smanjenja šteta u samom nasadu - ističe Amalka.
Ubrzo na stol ispred nas slaže pribor koji im je potreban za gnojidbu: rogovi krave koja se jednom otelila, mjehur od jelena koji tijekom rike ispušta najviše sumpora, kravlje crijevo i mezenterij, sasušenu kravlju balegu, stolisnik, kamilicu, maslačak odoljen... Pripravci se pripremaju prema pravilima i u točno određeno doba stavljaju u zemlju koju obogaćuju.
Dva su tipa pripravaka za prskanje: 500 i 501 - osnovni pripravci koji su nužni za biodinamiku. Pripravak gnoja iz roga je 500. To nije gnojivo, nego se koristi kao mikrobiološki aktivator tla koji potiče razgradnju organske tvari i stvaranje humusa u tlu. On se prska na zemlju u večernjim satima i aktivira mikrobiološke procese u tlu te djeluje na korijen biljaka. Pripravak 501 je kremen iz roga, on se prska u ranojutarnjim satima i snažno djeluje na nadzemni dio biljke te potiče zrenje i intenziviranje okusa u biljkama.
- Biodinamičari ne koriste gnojidbu samo kako bi time zadovoljili potrebe biljke, nego i kako bi povećali količinu humusa u tlu, odnosno stvorili i održali zdravo tlo. Svi poslovi u biodinamici vode se “Sjetvenim priručnikom” Marije Thun. To je kalendar pogodnih dana za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka te rad s pčelama.
Gnojidbu provodimo na različite načine. Koristi se biodinamički kompost, zelena gnojidba prema plodoredu te korištenje zrelog prepariranog stajskog gnoja koji minimalno mora dolaziti od životinja iz ekološke proizvodnje. Bitno je revitalizirati tlo jer kad se jednom stvori tlo koje je u ravnoteži, onda je i biljka koja na njemu raste jednako tako u ravnoteži. To je osnova i razlika biodinamičke poljoprivrede od konvencionalne. Zdrava biljka i zdrava životinja podrazumijevaju zdravog čovjeka - napominje Amalka.
STIL ŽIVOTA
Naime, u biodinamici se sve radi na četiri razine i na principu međuovisnosti - međuodnosa. Stoga da bi čovjek bio zdrav, zdravi moraju biti i životinja i biljka i tlo jer jedno ovisi o drugome.
- Nema potrebe izdizati biodinamičku proizvodnju iznad neke druge. To niti nije njezin cilj. Cilj je biodinamike ponuditi potrošaču mogućnost izbora. Tko se želi hraniti hranom proizvedenom na konvencionalan način, može, no postoje potrošači koji to ne žele. I oni imaju mogućnost izbora. Biodinamičari postaju ljudi koji su shvatili princip biodinamike. To nije samo način proizvodnje, nego i stil života, a sve više ljudi shvaća kakvu hranu žele jer se globalno počinje mijenjati svijest, dodaje.