Energična dr. Morgaine Gaye šetala je pozornicom u velikoj dvorani Laube i unatoč reflektorima i golemom videozidu potpuno opušteno i čak razigrano zagrebačkoj publici opisivala budućnost zbog koje toliko nas neprestano strepi. Dr. Gaye se već godinama bavi predviđanjima promjena u prehrambenim navikama potrošača i njihovu utjecaju na prehrambenu industriju, a osim što predaje na Sveučilištu Nottingham Trent u Londonu i Sveučilištu Lund u Švedskoj, redovito sudjeluje na različitim konferencijama, provodi akademska istraživanja te savjetuje prehrambene kompanije kako se prilagoditi neizbježnim promjenama koje sa sobom nosi razvoj tehnologije. Nakon predavanja s nama je nakratko porazgovarala o tome što nam donosi budućnost.
Kako se Hrvatska uklapa u aktualne trendove u prehrani?
- Hrvatska je u sve većem blagostanju, a s blagostanjem uvijek dolazi i veći izbor. No, kultura hrane kod vas još nije dosegnula razinu poput vašeg dizajna i mode, koji su puno napredniji, što je prilično neobično. Cijene su vam jako važne, i to svima, od menadžera u velikim tvrtkama pa sve do malog čovjeka. Imate strah i grčevitost koji su u vašem slučaju dio naslijeđa. Grčevito se držite poznatog i ne dopuštate stranim stvarima da prodru.
Smatrate li da bi naši chefovi restorana ili veliki proizvođači hrane trebali poticati napredak?
- Smatram da ništa ne bi trebalo mijenjati. To nije kritika, nego samo opažanje i jako je zanimljivo. Kulturološki je u vašoj zemlji bilo puno destabilizacije, pa je prirodno da se držite poznatog i zato, uostalom, ne postoji želja za promjenama. Prije nekoliko dana u jednoj od vaših većih prehrambenih kompanija vodila sam radionicu i razgovarali smo o jelima koja su obilježila djetinjstvo sudionika. S golemim su mi žarom prepričavali kako su jeli kruh s masti i pili neki sok od naranče u prahu, a kad sam ih zamolila da zamisle proizvode budućnosti, sve njihove ideje netko je već oživotvorio u posljednjih deset godina.
Sve smo svjesniji alergija na hranu i problema probavnog sustava. Smatrate li da će se alergije i dalje razvijati?
- Svakako. Trebamo shvatiti da je većina naše proizvodnje iznimno rafinirana. Hrana se priprema za mase i prirodni se procesi požuruju, što na kraju uzrokuje probleme s probavom. Primjerice, većina ljudi intolerantna je na laktozu, ali su naviknuti na to da imaju tegobe. Da se vratimo konzumiranju nepasteriziranog mlijeka, fermentirane i domaće hrane, živjeli bismo puno jednostavnije. Danas postoji toliko proizvoda u dućanima s oznakom 'bez glutena', ali kada malo pobliže pogledate, zapravo je riječ o nezdravoj hrani punoj umjetnih sastojaka. Smatram da će i same prehrambene tvrtke morati sudjelovati u rješavanju problema alergija. Moraju biti odgovorne i transparentne jer to je budućnost.
Unatoč velikom napretku tehnologije, vraćamo se starim načinima pripreme hrane i ritualima njezine konzumacije? Kako to tumačite?
- Riječ je o povezivanju s hranom koju jedemo, a kada ju dijelimo s drugima, ne samo da imamo ljepše iskustvo nego i upijamo nutrijente puno bolje. Unatoč razvoju tehnologije, još smo ljudska bića, imamo svoje potrebe i iskustva i to ništa ne može zamijeniti.
Što mislite o ideji da je hrana lijek?
- Prvo što moramo razumjeti jest da zdravlje ne ovisi samo o tome što jedemo nego i o tome kako razmišljamo i kakva je naša okolina; faktora je mnogo. Međutim, kuhinja doista jest naša ljekarna, naš kemijski laboratorij. Liječimo se sa svakim svojim obrokom i pićem koje popijemo. No, hrana nije samo lijek, ona je i dio bolesti. Nije nužno stvar u tome da jedemo dobru hranu, nego da ne jedemo onu lošu. Također, nije sva odgovornost na proizvođačima. Na nama je da ispravno biramo hranu koju ćemo jesti.
Što je ključ dobre prehrane?
- Korisni alat koji možete primijeniti jest poznati Pareto princip, odnosno pravilo 80-20. Trebali bismo konzumirati 80 posto biljne, i to većinom sirove hrane, a ostalih 20 posto može biti prerađena hrana jer ju naše tijelo može probaviti.