Evo koliko novca trošite kad bacate hranu!

Kada bi samo bačena hrana otišla u prave ruke, puno manje naših sugrađana bi kopalo po kantama za smeće i bilo gladno.

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, prosječna hrvatska obitelj za osobnu potrošnju izdvaja više od 80 000 kuna godišnje. Naravno, najviše se troši na hranu, nešto više od 24 000 kuna godišnje. Zanimljiva činjenica je i da se na alkoholna pića troši više nego na zdravstvo, a najviše se konzumira vino i pivo. S druge strane, otpad hrane je također velik problem na ekološkoj, ali i na ekonomskoj razini. Kad bacate hranu, zapravo bacate novac. Nakon određenog vremena, kada se sve cifre zbroje, možemo doći do pozamašne svote. I ljudi to znaju! Ali to ne znači da su se spremni promijeniti. I to je ono što zabrinjava.

Globus piše kako svaki Hrvat godišnje baci između 200 i 250 kilograma hrane (u novčanoj vrijednosti većoj od 2 000 kuna). Radi se o hrani koja je iskoristiva, a neprodana. Ono što je najgore su količine hrane koje trgovački centri bace jer joj je istekao rok trajanja. Podaci za EU kažu kako se na razini zajednice baca 89 milijuna tona neprodane hrane godišnje, a istovremeno svakom četvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo. Predviđa se da će potražnja za hranom u svijetu do 2050. godine porasti za 70 posto jer će broj stanovnika porasti za dvije milijarde.

Također, tijekom transporta hrane hrvatskih poljoprivrednika se izgubi više od 30 000 tona hrane.

Podaci postaju još više zabrinjavajući kada istaknemo da se (prema podacima Državnog Zavoda za statistiku) Hrvatska nalazi među 10 najsiromašnijih zemalja Europske Unije sa stopom rizika od siromaštva od 19,4% (što je iznad prosjeka EU koji iznosi 17,2%). Suma sumarum, kada bi samo bačena hrana otišla u prave ruke, puno manje naših sugrađana bi kopalo po kantama za smeće i bilo gladno.

Ovaj problem prepoznali su i Mario i Maja Žamboku, dvoje zagrebačkih poduzetnika koji su pokrenuli prvu hrvatsku "outlet" trgovinu hranom u kojoj se po povoljnim cijenama mogu kupiti proizvodi koji su tvornički višak, ili im je neispravna ambalaža ili im je rok uporabe pred istekom. Njihovu priču pročitajte OVDJE!

Nažalost, puno nas vjerojatno i u svojim domovima radi pogreške koje nas tjeraju da bacamo hranu. Na primjer, kupujemo je previše. Riješite ovaj problem tako da u kupovinu idete s popisom potrebnih namirnica i kupujte samo stvari s popisa. Možda kuhate previše hrane koju nakon ručka bacate. Ne zaboravite da većinu hrane možete sačuvati na hladnome, ali također planirajte vaše obroke i potrošnju istih vaše obitelji i kuhajte obroke u točnim količinama. Hranu koja vam je ostala od ručka pripremite na različite načine, budite kreativni, iznenadili biste se što sve možete napraviti s ostacima mesa, povrća ili kruha! Možete ju i zamrznuti ako ste sigurni da ju ubrzo nećete jesti. Budite upoznati s istekom roka trajanja namirnica u vašem hladnjaku i smočnici. Zapamtite i da neke namirnice možete koristiti i nakon isteka roka trajanja, raspitajte se.

U međuvremenu pripremite odličnu klopu od ostataka!