KREĆEMO S PRIPREMAMA

GDJE NABAVITI DOBRU ŠUNKU? Na imanju obitelji Hruška proizvode se na tradicionalan način suhomesnate delikatese!

    AUTOR:
    • Mateja Domitrović

  • OBJAVLJENO:
  • 08.03.2018. u 07:42

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici tradicionalno pripremanje sunke za Uskrs.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA

U slavonskom selu Bjeliševac na imanju Vjenceslava Hruške proizvode se na tradicionalan način suhomesnate delikatese, a za Uskrs pripremaju šunke i kobasice uskrsnjače.

Na imanju obitelji Hruška u slavonskom selu Bjeliševac radi se punom parom. Tamo je trenutačno u pacu oko 150 šunki koje će se poslužiti kuhane ili pečene u kruhu za uskrsni doručak i ručak. Iako je Vjenceslav Hruška poznati proizvođač domaćih suhomesnatih proizvoda, ponajprije kulena, kulenove seke, kobasica, slanine i švargli, mi smo ga ovaj put posjetili upravo zbog te uskrsne delikatese jer je Hruška jedan od onih koji drži do prave domaće namirnice, do tradicije i kvalitete, čime se odlikuju svi njegovi proizvodi.

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici tradicionalno pripremanje sunke za Uskrs.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA

Već dvadeset godina Vjenceslav Hruška radi bez prestanka predano i iskreno svoj posao, što su odavno prepoznali njegovi stalni kupci koji svake godine unaprijed naručuju svoj primjerak uskrsne šunke, ali i ostalih nadaleko poznatih i ljubljenih proizvoda koji se mogu nazvati jednim od zaštitnih znakova Slavonije. Osobitost Hruškinih proizvoda je u okusu, onom pravom okusu za koji su zaslužne domaće, pravilno uzgojene namirnice koje ne sadrže nikakve umjetne dodatke, a koje pravi gurmani i oni kojima je važno što jedu, zaobilaze u širokom luku.

No, osim dobre sirovine, važan je dobar majstor. A Hruška to svakako jest jer on takoreći u dušu poznaje svaku šunku,kulen i kobasicu koja se radi na njihovu gospodarstvu.

– Po zanimanju sam stočar. Moji su hranili svinje i s time sam odrastao. I danas se naše svinje hrane samo domaćom hranom koju sami uzgajamo na 20 hektara zemlje. Sadi se prije svega ječam, pšenica, kukuruz i lucerka – trava koja se suši i za zimske dane. U mladosti sam htio graditi veliko tovilište, ali mama nije bila za to. No, moj ujak Zdravko Klesinger, stari kulenar i požeški ugostitelj, znao je da volim raditi i da znam s mesom pa me takoreći uzeo pod svoje i naučio svemu što znam danas. Mogu reći da sam od njega pokupio sve najbolje – kaže Vjenceslav.

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici tradicionalno pripremanje sunke za Uskrs.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

Sve se radi na tradicionalan način. Pokušao sam raditi nešto novo, no s tim stvarima, pogotovo s kulenom, ne možeš eksperimentirati pa se držim provjerenih receptura. Probao sam mijenjati i papriku, no okus nije bio onaj ‘pravi’ pa tako godinama za naše proizvode koristimo papriku Nemet iz Donjeg Miholjca koja drži konstantu u kvaliteti. Stara gospođa Nemet bila je Mađarica i oni definitivno imaju najbolje sjeme. Kao i ostali začini, paprika je vrlo važna, ona mora biti crvena, nikako narančasta, važno je na kakvoj se zemlji uzgaja, kako se suši, to je prava nauka. Tako je i s ostalim začinima, moraš znati s njima, u kojoj mjeri ih koristiti da bi konačan proizvod bio vrhunski – dodaje.

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici pusnica.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

Vjenceslavu je u poslu glavni pomagač i desna ruka njegov sin Damir, po struci prehrambeni tehnolog, koji se kao i otac sasvim našao u ovom poslu. Za njih posljednjih mjeseci nema odmora, sezona je još u punom jeku, a osim za životinje, u svinjcima svakodnevno treba brinuti i o svim proizvodima u pušnici i zrioni. Šunke od četiri, pet pa sve do osam, devet kilograma koje se pripremaju za Uskrs drže se usoljene zajedno s paprom, bijelim lukom i lovorom četiri do pet tjedana, nakon čega se dime tjedan dana.

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici tradicionalno pripremanje sunke za Uskrs.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

Dim ne smije, kako kaže Hruška, prevladavati, ali se mora osjetiti. Dimi se samo na bukovini jer je ona najkvalitetnija i u sebi ima i kiselinu koja ujedno konzervira i daje lijepu žuto-zlatnu boju mesu. To je također važno jer konačan proizvod ne smije biti taman od dima. Nakon dimljenja šunka se mora još tjedan dana prozračiti i tako pripremljena bit će sočna kada se skuha i onaj krti dio neće biti suh i razvlačiti se u niti.

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici tradicionalno pripremanje sunke za Uskrs.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

U Slavoniji je uz šunku običaj na stolu imati i uskrsnjaču. Uskrsnjača je kobasica koja zrije oko mjesec i pola dana i ima jedan do dva dima, a jede se kuhana za uskrsni doručak ili ručak, naravno uz jaja, hren, mladi luk i kiselu zimnicu.

– Običaji se nisu puno promijenili. Kuhana šunka se jede i za doručak i za ručak. Tako je bilo i jest i u siromašnijim i bogatijim kućama. No, uz nju su tu naravno i uskrsnjače, jaja, hren, za ručak i juha te pečenje s krumpirima. Nekada su šunke bile masnije, tako se voljelo. Pravila su se i gnijezda na livadama u kojima je uvijek bilo i nešto slatko, a mi djeca smo tražili bombone i slatkiše. Danas toga više nema, ali šunka je i dalje tu – kaže Hruška.

Bjelisevac, 260312.
Obiteljsko gospodarstvo Vjenceslava Hruske bavi se uzgojem svinja te proizvodnjom, preradom i distribucijom suhomesnatih proizvoda.
Na slici tradicionalno pripremanje sunke za Uskrs.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

Šunke s njihova imanja sve su već rezervirane, no u Hruške svakako vrijedi svratiti i u njihovoj kušaoni probati sve o čemu smo govorili. Vrijedi svakog kilometra puta otkud god se uputili prema Bjeliševcu kako biste probali izvorne slavonske specijalitete i upoznali se sa slavonskom tradicijom i ondašnjim vrijednim i gostoljubivim ljudima. Jer, Slavonci znaju ugostiti kao malo tko.

Izdvajamo

Iz drugih medija