Na popisu predavača bila je i Kornelija Benyovsky Šoštarić, autorica knjige Zeleni kvadrat Zdravlje iz organskog vrta te urednica i voditeljica TV emisije Vrtlarica, a održala je predavanje pod nazivom Zašto ja vrtlarim ekološki? Kako se suvremeni uzgoj može jednostavno i povoljno prilagoditi potrebi za zdravijom hranom, uz minimum utjecaja na okoliš, kako se baviti organskim vrtom na suvremeni način te koja rješenja su jednostavna i povoljna, a prirodna – samo su neka od pitanja kojih se Kornelija dotakla na svom predavanju, a mi smo uspjeli uhvatiti malo vremena i porazgovarati s njom o tijeku same karijere i budućim planovima.
Možete li nam za početak ukratko opisati tijek vaše karijere? Koje su bile neke prekretnice?
Sve počinje od sna. Sna o kućici s cvijećem u vlastitom malom zelenom raju. Mogla bih reći kako je to korak koji je prethodio i mom profesionalnom putu. Sjećam se jednog trenutka prije 15-tak godina kada smo (moj suprug i ja) morali donijeti odluku; hoćemo li kupiti auto ili komadić zemlje? Mi smo odučili da nam je važnije ono drugo pa su nas na početku vozili prijatelji i rođaci. Naši vikendi od tada su se promijenili i umjesto smo šetali s kave na kavu po centru grada, vraćali smo se nedjeljom navečer vraćamo se kući znojni, punih košara s povrćem i sretni.
Bilo je to prekrasno iskustvo, pa sam pomislila kako bi bilo dobro o tome napraviti i televizijsku emisiju, pogotovo zato što sam tada već imala iza sebe godine televizijskog iskustva kao HRT-ova novinarka i urednica. Nažalost nitko me od pretpostavljenih tada nije ozbiljno shvatio, pa mi je suprug predložio da pišem. Tri godine kasnije knjiga Zeleni kvadrat -zdravlje iz organskog vrta postala je pravi bestseler i najpopularnija knjiga o organskom vrtlarstvu. Uspjeh bio je izgleda i svojevrsna prekretnica, i pokrenuo kotačiće su na kraju doveli i do snimanja emisije Vrtlarica, koja se na HRT-u snimala punih 7 sezona i danas broji gotovo 150 emisija.
Kad ste vi počeli promišljati o važnosti hrane koju konzumirate?
Ne mogu reći da sam od malena voljela vrt, jer ga nisam niti imala. Ipak, diplomirala sam vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža i oduvijek voljela prirodu, a posebno životinje. No iako mi je to struka, pravi poticaj dogodio se tek kada sam postala mama. Tada sam ozbiljno počela razmišljati o tome što će biti prva hrana za moju bebu. Tako sam krenula, najprije od malog organskog povrtnjaka, kasnije voćnjaka, mini vinograda pa sve do vrta u cjelini. Danas mogu sa zadovoljstvom reći da ne kupujemo začinske biljke, čajeve i naravno voće i povrće. Iznimka su egzotične vrste poput datulja i banana, i naravno mediteranske vrste koje ne uspijevaju u mom vrtu. No sve ostalo dolazi iz našeg vrta.
Što za vas znači vlastito uzgojena hrana?
Vrtlarstvo je prije svega zadovoljstvo i ne preporučujem ga ljudima koji u tome vide opterećenje. Usto to je i način da se doista zdravo hranimo, bez sumnje da smo na bilo koji način prevareni. A toga nažalost ima, bez obzira koliko se prodavači voća i povrća trudili uvjeriti nas u to kako tijekom uzgoja nisu “prskali” odnosno koristili pesticide. Živimo u društvu obmane u kojem je novac glavni smisao života i zato s razlogom sumnjamo. Stoga nam ne preostaje previše mogućnosti. Ili ćemo kupovati skupu eko hranu ili ćemo je uzgajati sami. Ja sam odabrala ovo drugo.
Kako ljudi mogu stvoriti svoj „zeleni kvadrat“ na balkonu? Da li je to moguće i ako nemaju dovoljno svjetlosti? Za koje kulture se u tom slučaju odlučiti?
Na balkonu je moguće uzgojiti mnogo više nego što mislimo. Naravno, važno je pažljivo birati i opredijeliti se za povrtnice koje nisu zahtjevne poput blitve, špinata, salate ili mahuna. Za prostore s više svjetla izbor je još i veći jer možemo posaditi i pokoju papriku, rajčicu ili tikvice. Usto, ne treba zaboraviti i na začinske biljke. Uvijek je zgodno imati pri ruci malo svježeg peršina, luka vlasca ili bosiljka.
Možete li nam dati nekoliko savjeta kako ne rabiti insekticide?
Organski uzgoj nije jednostavan za vrtlare početnike, i podrazumijeva doživljaj vrta kao organizma. Zbog toga i razlikujem pojam organski vrt od ekološkog uzgoja. No, uz dobru literaturu svatko može naučiti što je to plodored, kako kombinirati pojedine kulture, kako privući ptice i korisne kukce u vrt, te kako birati otpornije vrste. No da ne bude zablude insekticidi se koriste i u organskom vrtlarstvu. Takav su primjer sredstva na bazi dalmatinskog buhača ili neema (prah od sušenih i mljevenih listova indijskog drveta neema), biljaka koje imaju insekticidna svojstva ali nisu štetna za okoliš ili ljudsko zdravlje.
Možete li nam preporučiti neke kulture koje ne iziskuju previše novaca i truda?
Niti jedna kultura ne iziskuje previše novca, pogotovo ako čuvate vlastito sjeme iz godine u godinu. Biljke uvijek čine najmanji trošak u vrtlarstvu. Prema tome, ako se odlučite za uzgoj povrća i voća, najviše novca i truda utrošit ćete u pripremu tla, postavljanje ograde, podizanje visokih gredica, sustav navodnjavanja, ručnu mehanizaciju i alate. Naravno ništa od toga ne treba napraviti odjednom. Ne zaboravite da je stvaranje vrta proces koji traje cijeli život.
Možete li nam dati savjet kako napraviti prirodan kompost?
Svaki je kompost prirodan. Ipak njegova kvaliteta ovisit će o načinu pripreme i izboru materijala. Topli kompost nastat će ako ga redovito prozračujemo, jer tada bakterije u njemu stvaraju burnu reakciju i visoku temperaturu. Postoji i tzv. hladni kompost koji je u praksi jednostavniji jer biljne materijale u njemu ne treba preokretati. No tada budite spremni pričekati i do godine dana kako bi dobili finu, mrvičastu strukturu koja miriše na humus. Bit će to vrhunski materijal bogat životom i mikrosvijetom, iznimno vrijedan u svakom vrtu. Pripazite samo da u kompost ne bacate meso, kosti, kruh, bolesne boljke ili korov koji se osjemenio. Sve ostalo, a ponajprije korov iz vrta, razne grančice i pokošena trava dobrodošli su.
Na čemu trenutno radite? Kakvi su vaši budući planovi? Što si želite?
Trenutno uređujem svoj vrt. Imam prekrasne planove i veselim se novim vizurama i novim eksperimentima. Kao što sam već rekla, oblikovanje jednog vrta cjeloživotna je priča. To vijedi i u mom slučaju.