VISNKE MUŠICE SAŠE ŠPIRANCA

MARAŠTINA ILI RUKATAC: Ova sorta može predstavljati svojevrsnu dalmatinsku inačicu graševine, ali može biti i puno više od toga!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 21.03.2019. u 07:49

Peljesac, 250912.
Peljeski vinari beru svoje grozdje i odvode ga u zadruge na obradu. Peljesac je poznat po sorti Plavac mali (crno grozdje) i Rukatac (bijelo grozdje). Na predjelu Dingac se proizvodi najkvalitenije hrvatsko crno vino.
Na fotografiji: vinari iz mjesta Putnikovici dovode svoje grozdje u poljoprivrednu zadrugu.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Nikola Vilić / HANZA MEDIA

Ova sorta zvana još i rukatac ili krizol može biti sjajno svakodnevno vino i predstavljati svojevrsnu dalmatinsku inačicu graševine, ali može biti i puno više od toga

Iako je široj javnosti izvan vinskih krugova maraština prilično nepoznata sorta, u stvarnosti je sve donedavno bila najraširenija i najzastupljenija bijela sorta u Dalmaciji. Tek je posljednjih godina izgubila primat, za koji se inače desetljećima natjecala s drugim bijelim adutom Dalmacije - debitom, od treće sorte, trenutačno jako popularnog pošipa. Iz nekog razloga, usprkos velikoj zastupljenosti i očitoj omiljenosti u dalmatinskih vinogradara, maraština se kod potrošača nikad nije uspjela nametnuti kao sorta koja simbolizira prestiž i najvišu kvalitetu, nego je to mjesto zauzeo pošip. Ipak, možda taj trenutak gubitka primata od donedavno lokalne male otočne sorte i nije tako loša stvar za maraštinu jer su se neki vinari pokrenuli i odlučili tržištu pokazati da je potencijal ove sorte puno veći od percipiranog.

Peljesac, 250912.
Peljeski vinari beru svoje grozdje i odvode ga u zadruge na obradu. Peljesac je poznat po sorti Plavac mali (crno grozdje) i Rukatac (bijelo grozdje). Na predjelu Dingac se proizvodi najkvalitenije hrvatsko crno vino.
Na fotografiji: vinari iz mjesta Putnikovici dovode svoje grozdje u poljoprivrednu zadrugu.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Nikola Vilić / HANZA MEDIA
 

Maraština (ili rukatac ili krizol kako se, između ostalog, još zove) može biti sjajno svakodnevno vino, svojevrsna dalmatinska inačica graševine, ali može biti i puno više od toga. Na nedavnoj radionici na temu maraštine, u sklopu sajma Vinart Grand Tasting, voditelj radionice Nenad Trifunović prikupio je tucet maraština različitih proizvođača kako bi pokazao trenutačno stanje i ukazao na nova lica te sorte. Najbolje vijesti dolaze iz šibenskog zaleđa, iz mjesta Plastovo gdje dvije različite obitelji istog prezimena s njom postižu sjajne rezultate. Riječ je o vinariji Ante Sladić i vinariji Sladić koji, osim prezimena i sorte, ne dijele ništa drugo jer prvi se bavi više klasičnim, kontroliranim vinarstvom, dok se drugi igraju s maceracijama i nefiltriranim vinima. Međutim, obje su obitelji jako dobre u tome što rade i njihove maraštine pokazuju trenutačno puno više karaktera od mnogih pošipa.

Plastovo ,010312.
Vina i vinski podrum vinarije Marka Sladica u Plastovu kod Skradina.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Na druge ozbiljne opcije ukazala je vinarija Duboković s Hvara čija macerirana i nefiltrirana maraština dobivena bez kontrolirane temperature vrenja i nakon duljeg odležavanja spada među uspješnije primjerke takozvanih narančastih (jantarnih) vina. Na mogućnost rađanja novog trenda ukazala je i slavna obitelj Miloš s Pelješca koja se prvi put dala u proizvodnju bijelog vina i za to odabrala upravo maraštinu, a ne pošip ili neku internacionalnu sortu. Oni su na radionicu donijeli uzorak iz bačve koji je dao naslutiti da im se u podrumu rađa potencijalno novo veliko vino. Vrhunac radionice je svakako bila maraština vinarije Bedalov iz Kaštela kod Splita, koji je predstavio vino iz 2013., koje se i dalje nalazi u izvanrednoj formi te dokazuje da ova sorta može kvalitetno dozrijevati u boci te da je se ne mora popiti odmah u godini nakon berbe.

Peljesac, 250912.
Peljeski vinari beru svoje grozdje i odvode ga u zadruge na obradu. Peljesac je poznat po sorti Plavac mali (crno grozdje) i Rukatac (bijelo grozdje). Na predjelu Dingac se proizvodi najkvalitenije hrvatsko crno vino.
Na fotografiji: vinari iz mjesta Putnikovici dovode svoje grozdje u poljoprivrednu zadrugu.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Nikola Vilić / HANZA MEDIA
 

Usput, maraština nije ekskluzivno dalmatinska jer je nalazimo u znatno većem broju hektara u Italiji pod nazivima malvasia bianca lunga, malvasia del Chianti i brojnim drugim sinonimima, a uzgaja se još i u Grčkoj pod nazivom pavlos. U Italiji je najviše uzgajaju u Toskani i Talijani je doživljavaju kao toskansku sortu, iako porijeklo sorte još nije nepobitno potvrđeno, to jest ne može se sa sigurnošću ustanoviti u kojem je smjeru tijekom povijesti prelazila Jadran i Jonsko more.

SLADIĆ MARAŠTINA 2018. (SLADIĆ MARKO) oko 80 kn, 88/100

 

Iako je na degustaciju doneseno radno vino koje još nije na tržištu, nego se školuje u podrumu i čeka idealni trenutak sazrijevanja i razvoja, već je pokazalo visoku kvalitetu. Bogato je, raskošno i kremozno u ustima, na oko je još mutno, a na nosu vrlo atraktivno s brojnim aromama agruma i koštunjičavog voća. Odiše svježinom, a istodobno ima puno tijela i dubine. Zahvaljujući specifičnoj krepkoći, nosit će se i s puno zahtjevnijom hranom pa se, osim s ribom, može spariti s teletinom ispod peke i drugim mesnim jelima.

ANTE SLADIĆ MARAŠTINA 2017. oko 80 kn, 89/100

 

Jako dobro vino iz vinarije koja se posljednjih nekoliko godina po pitanju kvalitete uzdigla na sam vrh dalmatinske vinske produkcije. Njihovu maraštinu voljet će jednako i ljubitelji dobrih malvazija ili pošipa jer se radi o kompleksnijem vinu s više dubine i okusa, a opet atraktivnih aroma s puno svježine, što asociraju na koštunjičavo voće i suhu herbalnost. Okusom je trenutačno u punoj formi, s izgledima za višegodišnje čuvanje od još tri do četiri godine. Ultimativni par bi, naravno, bila bijela riba, poput divlje orade iz škrovade.

BEDALOV MARAŠTINA 2013. cijena na upit u vinariji, 89/100

 

Vinarija Bedalov već dulje vrijeme pokazuje da ima talent za najviše dosege, a ova maraština je još jedan prilog tome. Fantastično nosi godine, punog je okusa, a intenziteta istog kao i mlađa vina. Štoviše, ostavlja dojam kao da je tek ušla u idealnu dob za konzumaciju. Na nosu sasvim razvijeno s mediteranskim biljem, bijelim koštunjičavim voćem i ugodnom tercijarom, a u ustima zaobljeno, postojano, uravnoteženo između svježine i zrelosti s mineralno slankastim finišem. Baš uzbudljivo vino.

Izdvajamo

Iz drugih medija