VINSKA ŠKOLA SAŠE ŠPIRANCA

MODRI LES NOIRS: Konferencija na kojoj se prvi put mogao dobiti jasan pregled pinota crnog cjelokupne regije!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 31.10.2018. u 09:39

U slovenskoj Idriji pod vodstvom vinara iz Vipave Matjaža Lemuta održana je konferencija Modri Les Noirs na temu sorte pinot crni koja je uputila na ozbiljan potencijal regije

Modri Les Noirs. Pod tim je nazivom 20. i 21. listopada u hotelu Kendov dvorec u slovenskoj Idriji održana važna konferencija na temu sorte pinot crni. Kako tu sortu u zemlji domaćina atribuiraju s riječju modri, a u francuskom originalu nosi pridjev noir, igrom riječi došlo je do efektnog naziva ove manifestacije. Organizator je prominentni slovenski vinar Matjaž Lemut i njegova vinarija Tilia. Lemut je u nas poznat i kao uspješni vinski konzultant koji surađuje s nekoliko poznatih vinarija poput slavonskog Feravina ili istarske obitelji Ipša.

 

Međutim, međunarodno, a osobito u Sloveniji poznat je kao specijalist za pinot crni i pinot sivi. Lemut je u Kendovu dvorcu okupio cjelokupnu elitu slovenske produkcije kad je u pitanju ta sorta, a pridružio je i nekoliko važnih vinarija iz Hrvatske. Tako se prvi put na jednom mjestu mogao dobiti dubinski pregled stilova i kvalitete pinota crnog cjelokupne regije. Lemut je zaželio skrenuti pažnju domaće i svjetske javnosti na vina sorte pinot crni iz ovih krajeva, jer je duboko uvjeren da imaju kvalitetu i vlastiti stilski izričaj s kojim mogu konkurirati drugim važnim regijama svijeta. Rezultati konferencije potvrdili su Lemutova očekivanja, jer takva koncentracija dobrih pinota kojoj se moglo svjedočiti na degustacijama tijekom konferencije, i to s malog prostora Slovenije i Bregovite Hrvatske, upućuje na ozbiljan potencijal ove regije. Dva su se slovenska vinogorja posebno istaknula kvalitetom i specifičnim stilom. To su Vipava i Štajerska. U Vipavi caruje intenzivni, živi, elegantni, mineralni i takozvani savoury tip pinota crnog, koji bi se mogao usporediti s klasičnom côte de beaune burgundijom, osobito apelacijom volnay, a kod jednako dobrih, ali stilski vrlo različitih Štajeraca ima više voćnosti te njihova vina ponajviše sliče mekšim i bogatijim njemačkim späturgunderima iz vinogorja Baden ili Ahr. Goriška Brda također imaju konja za trku, posebno u vidu vinarije Jakončič koja je na degustaciji zablistala s brutalno dobrim pinotom iz 2012.

Međutim, Goriška Brda očito toplija su i od Vipave i od Štajerske pa daju još bogatija vina na samom rubu pinotovske elegancije. Iz Hrvatske su pristigli plešivički asevi Korak, Tomac i Šember te slavonsko Feravino, a osobiti je dojam ostavio Korak s davno rasprodanim pinotom iz 2013. koji je danas u boljoj formi nego kad je bio aktualan na tržištu. Pojedinačno gledano, od 22 vinarije koje je na ovom događanju okupio Matjaž Lemut, najbolji su dojam ostavili Burja pinot modri 2016., zatim Tilia Estate s fantastičnim vinom iz 2015., pa spomenuta kmetija Jakončič s pinotom iz 2012. Među Štajercima je zablistao Dveri Pax s fantastičnim modrim pinotom iz 2012. te ugodno iznenađenje u vidu do sada malo poznate vinarije Heaps Good Wine Company s pomalo funky, ali zaista sjajnim modrim pinotom iz 2016. Plešivičanci su osvjetlali obraz, jer osim spomenutog Koraka, i Šember i Tomac su pokazali izvrsna vina, s time da je potonji donio radno vino iz 2017. koje još treba dozrijevati do izlaska na tržište i koje je odležavalo u amforama i starom hrastu te pokazuje potencijal za zaista veliko vino.

 

Osim navedenih izvrsnih vina, dobre su rezultate pokazali i Saksida, Pasji rep, Ščurek, Kristančič i Verus, a kvalitetom su podbacili jedan banalno komercijalni modri pinot iz Vinske kleti Goriška Brda kojem stvarno nije mjesto među ovakvom elitom, zatim neočekivano slab Marjan Simčič s modrim pinotom iz 2014. koji je očito prošao svoje najbolje dane jer se pokazao kratak, a od aroma su mu ostale samo gljive i druge tercijarne note, te Posestvo Klenar s modrim pinotom koji zapravo nema nikakve veze s ovom sortom ni po prekoncentriranoj teksturi dostojnoj jednog syraha, ni po mirisu, jer se od aroma osjećaju samo one od bačve. Tri vina koja su ostavila osobit dojam izdvojili smo u nastavku.

BURJA NOIR 2016., 24,90 Eur (e-vino), 91+/100

 

Visoka klasa pinota crnog koji se cijeli nalazi na takozvanoj savoury strani, znači na suprotnoj od voćnosti. Earthy nos, cikla, šumsko tlo, nešto crnog bobičastog voća, vrlo živih kiselina. Sve je podloženo tipičnim pinotovskim šarmom, živahnošću i elegancijom. Ima velik potencijal dozrijevanja u boci od još najmanje desetak godina.

TILIA PINOT NOIR ESTATE 2015., 24,40 Eur (vinoo.co), 92+/100

 

Savršeni balans između voćne i “savoury” strane. Na nosu su s jedne strane šumsko tlo i nešto cikle, a s druge raskošna voćnost crvenog jagodičastog i bobičastog voća te nešto finih nijansi začina od drva. Kompleksno i istovremeno vrlo fino vino s velikim potencijalom za čuvanje.

KORAK PINOT CRNI 2013. (vino više nije dostupno), 90/100

 

Razvijeno vino iz kojeg je voćnost po kojoj pamtimo ovu berbu izišla, ali je ostao profinjeni pinotovski bouquet u kojem se susreću sekundarne arome s prvim znakovima tercijare. Idealan trenutak za popiti ga upravo je sada, iako će trajati još koju godinu. S jedne su strane arome šumske jagode i crne višnje, a s druge zemljastost, mineralnost i suho lišće. Kompleksno i vrlo fino.

Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija