U Mađarskoj je jedan od najčešćih izbora kad je bijelo vino u pitanju, u Srbiji je po količini hektara također vodeća sorta kao i u nas, a u Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj je ili pri ili na vrhu liste zastupljenosti. Međutim, nigdje je se ne uzgaja, ne samo u količinama kao u nas, nego ni s jednakom strašću, jer Austrijancima je nacionalni ponos veltlinac, Mađarima furmint, Srbima prokupac i tamjanika, Slovencima šipon i rebula, i tako dalje. Graševina u Hrvatskoj, osim što je vodeća, ima i zapanjujućih 23% udjela u vinogradima, što se u produkciji vina penje na preko 30% udjela (zbog manjih prinosa dalmatinskih vinograda gdje je nema) i što se u konačnici, kad pridodamo još i uvoz te odbijemo izvoz, svodi na konačnih 24 do 26% tržišnog udjela, ovisno o godini. Dakle, svaka četvrta boca vina koju su popili Hrvati i njihovi turisti tijekom jedne godine je od sorte graševina. Takvim tržišnim udjelom možda se može pohvaliti još samo riesling u Njemačkoj.
Ljubav Hrvata i graševine ipak nije bila javna sve vrijeme. Naime, vina od nje je u prošlosti pratio glas običnosti, svakodnevnosti, pa su se uglavnom pila kod kuće, dok su se za prilike birale druge sorte, osobito one s internacionalnim nazivom.
Kako je trend pokondirene fascinacije onim što ne znaš izgovoriti (kad su vina u pitanju) ipak iza nas već solidan broj godina, tako je i ljubav prema graševini prestala biti tajna. Danas više nema enološki iole pismenog restorana da nema u ponudi barem nekoliko etiketa tog vina. U posljednja dva desetljeća graševina se stilski profilirala u četiri glavne skupine.
green grape and white wine in vineyard
Prva su suha i svježa vina, obično iz lanjske berbe namijenjena brzoj potrošnji. Uglavnom umjerenog alkohola, s aromama voćnog profila, fermentirana i dozrijevana u inoksu, hlađenom da se očuva svježina. Tipični primjeri su vrhunska gra- ševina iz Orahovice ili Belja. Druga skupina su graševine ubrane u vinogradu nešto kasnije, ne puno, tjedan do tri, koliko već treba da se razviju zrelije cvjetne arome, a ponekad i botritič- ne. To su vina koja prekrasno dozrijevaju u boci, koja su mirisnija i mekša, zrelija i toplija, ponekad su označena oznakom kasna berba, a ponekad nisu te su obično suha ili polusuha.
Glass of white wine on dark background
| Tipičan primjer su Enjingi i Krauthaker Mitrovac. Treća je skupina prilično nova i riječ je o graševinama koje su dozrijevale u drvenim bačvama raznih veličina i s različitim pristupom zraka, odležavanim nekoliko godina do puštanja na tržište, a zbog svojevrsne kompleksnosti najčešća im je svrha servirati ih uz hranu. Tipičan primjer je Velika berba Iločkih podruma. |
Četvrta skupina su desertna vina dobivana prosušivanjem grožđa u vinogradu, na lozi ili čak smrzavanjem tog grožđa u slučaju ledene berbe. U toj skupini desertnih vina graševina je u dobrim berbama u stanju proizvesti neke od najljepših predikata na svijetu. Tipičan primjer su sve predikatne gra- ševine Kutjeva d.d., od izborne do ledene berbe. Posljednjih godina graševina je dobila i niz internacionalnih priznanja za kvalitetu.
Na natjecanjima poput IWC i DWWE u Londonu upravo su graševinama opetovano dodjeljivane ocjene od 90 bodova naviše, a nekima čak i zlatne i platinaste medalje za koje se dodjeljuje od 95 do maksimalnih 100 bodova. Zadnji u nizu takvih uspjeha požnjela je lani Jasna Antunović Turk sa svojom Premium Graševinom iz 2013. Mi smo danas za preporuku izdvojili tri na tržištu aktualne graševine u koje možete investirati danas i zaboraviti ih dulji niz godina.
KRAUTHAKER GRAŠEVINA MITROVAC 2016.
Prije godinu dana svjedočili smo vertikalnoj degustaciji Graševine Mitrovac deset godina unatrag i uvjerili se da je riječ o jednom od rijetkih domaćih bijelih vina koje su u stanju odležavati puno desetljeće. Mitrovac iz 2016. je jedna od najboljih Krauthakerovih graševina do sada i zbog umjerene cijene od 70-ak kuna jedna je od trenutačno najboljih investicija za popunu vinske arhive. Bogata i zrela okusa, izrazito mirisna s dodirom plemenite plijesni i asocijacijom na kasnu berbu.
ANTUNOVIĆ GRAŠEVINA PREMIUM 2015.
O sada već slavnoj 2013. berbi iste ove etikete pisali smo u nekoliko navrata što zbog fantastičnih uspjeha koje je postizala na natjecanjima, što zbog samog vina koje nas je potpuno impresioniralo i razoružalo kvalitetom. Ova 2015. je znatno drukčija po snazi i punoći jer je elegantnija i s više svježine, ali je istog aromatskog profila s cvjetnim notama i aromama kandiranih agruma, iste duljine trajanja i možda još i većeg potencijala za odležavanje. Najbolje od ovog vina tek slijedi kroz godinu do dvije.
KUTJEVO DD GRAŠEVINA LEDENO VINO 2009.
Vinarija koja je najzaslužnija za očuvanje statusa sorte i u vrijeme socijalizma, kad je ekonomija bila podređena količini i cijeni na uštrb kvalitete. I tada je Kutjevo znalo odvajati najbolje grožđe i raditi od njega vrhunsko ili arhivsko vino. Danas su bolji nego ikad prije i imaju kontinuitet kvalitete u svim cjenovnim razredima. U predikatima su nenadmašni. Ovaj slatki i savršeno izbalansirani nektar što miriši na suhe marelice i med najbolji je prilog toj tvrdnji. Možete ga čuvati više desetljeća.