GDJE NASTAJU DŽEZVE ZA TURSKU KAVU?

OBRT IZ 50-tih ŽIVI I DANAS: "Za jednu džezvu treba vam nekoliko sati, a poliranje je najprljaviji, a i najzahtjevniji dio posla!"

Zagreb, 261018.
Vlaska 76.
Kovino-pojasarski obrt Havel , jedan je od posljednjih obrta koji rucno proizvode djezvice.
Na fotografiji: tri generacije tj. sin Luka, djed Branko i zet Drazen Radotovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

U radnji obiteljskog obrta Havel u zagrebačkoj Vlaškoj ulici još uvijek stvaraju omiljene lončiće naših baka

Duboko u dvorištu u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, skrivena na kućnom broju 76, nalazi se kovinopojasarska radnja Havel, jedna od rijetkih u Hrvatskoj u kojoj nastaju ručno rađeni lončići za kuhanje prave turske kave. Popularno zvan džezva, lončić za kavu tradicionalno se izrađuje od bakra, a kaže se da upravo džezve iz kave izvlače posebne okuse koje prepoznaju i cijene pravi ljubitelji tog toplog napitka.

Obrt Havel 1953. godine osnovao je inženjer August Havel, posao je 1989. godine preuzeo njegov sin Branko, a danas je vlasnik obrta Brankov zet Dražen Radotović, koji poslu uči i svog sina Luku, čime radionicu preuzima već četvrta generacija obitelji. S Draženom Radotovićem porazgovarali smo o tajnama dugovječnosti ovog malog obiteljskog obrta i procesu izrade prave bakrene džezve.

Zagreb, 261018.
Vlaska 76.
Kovino-pojasarski obrt Havel , jedan je od posljednjih obrta koji rucno proizvode djezvice.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
 

- Kupci koji nam dolaze često nam prepričavaju kako su ih prijatelji poslali k nama: 'Odi kod Havela, ako ti oni ne mogu pomoći, ne može nitko!' Zaista se trudimo i pravi purgeri su naučili da se kod nas sve može napraviti, od popravaka do novih predmeta. Inače smo zaštićeni kao deficitarni obrt i radimo sve na tradicionalni način. Važna nam je kvaliteta te se svi rokovi i dogovori moraju poštovati. Ako si nešto obećao, to mora biti gotovo i odrađeno na vrijeme jer tako dobivamo povjerenje kupaca - objasnio nam je Radotović.

U ovom obiteljskom biznisu naglasak se stavlja i na ljubaznost i uslužnost, a osim brojnih polugotovih proizvoda za razne tvrtke, u obrtu Havel izrađuju peke, roštilje, kotlovine, tavice za palačinke, džezve i slične uporabne predmete iz "kulinarskog programa" koje stvaraju u malim serijama i potom dorađuju po potrebi i prema željama kupaca.

Zagreb, 261018.
Vlaska 76.
Kovino-pojasarski obrt Havel , jedan je od posljednjih obrta koji rucno proizvode djezvice.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Kada je riječ o džezvama, u Havelu ih izrađuju u različitim veličinama, od najmanje, namijenjene kuhanju i posluživanju samo jedne kave, pa do onih od 3, 5 ili 7 dl. Najmanje džezve najčešće kupuju restorani koji drže do starih tradicijskih običaja i vremena kad se kava posluživala uz slatki zalogaj u obliku rahat lokuma.

- Kažu da je bakrena džezva drugačija jer daje poseban okus kavi, a mora biti izrađena baš od pravog bakra, ne od imitacije. S unutarnje strane džezva se premazuje kositrom, i to je to. Moja supruga svako jutro pije kavu upravo iz naše bakrene džezve. Samo morate koristiti dobru kavu, i to je cijela tajna - istaknuo je. Da zadovolji našu radoznalost, Radotović opisao nam je kako izgleda postupak izrade jedne džezve, korak po korak.

Zagreb, 261018.
Vlaska 76.
Kovino-pojasarski obrt Havel , jedan je od posljednjih obrta koji rucno proizvode djezvice.
Na fotografiji: politranje.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
 

- Izradu počinjemo komadom bakrenog lima debljine 1 mm koji škarama režemo u kružnicu i na zadane mjere, ovisno o kojoj se veličini džezve radi. Lim se potom oblikuje u stroju za njegovo izvlačenje, i to prema zadanom kalupu. Forma džezve dodatno se oblikuje tako što se jedan dio lima grije ručnim plamenikom kako bi bakar omekšao, zatim se materijal obrađuje pa hladi prije daljnje prilagodbe oblika. Džezva se potom stavlja na idući kalup te se dalje oblikuje sve dok se ne dobije prepoznatljivi trbušasti oblik lončića za kavu. Tijekom izrade potrebno je koristiti više različitih kalupa, proces je kompliciran i zahtjevan, a tek kad je osnovno oblikovanje gotovo, vari se dio gdje dolazi drška. Potom džezva ide na kositrenje, odnosno premazivanje unutrašnje strane zbog zaštite. Potom slijedi poliranje i stavljanje drške. Posljednji korak je izvlačenje kljunića za izlijevanje kave i džezva je gotova - rekao nam je Radotović u pauzi od poliranja nove džezve.

Zagreb, 261018.
Vlaska 76.
Kovino-pojasarski obrt Havel , jedan je od posljednjih obrta koji rucno proizvode djezvice.
Na fotografiji: politranje.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

- Uvijek ih radimo u serijama, a za pojedinačnu džezvu treba nam od nekoliko sati pa do cijelog dana. Poliranje je najgori dio posla, prljavo je i nije tako lako za izvesti. Ljudi nisu ni svjesni koliko tu treba uložiti truda - naglasio je. Reakcije na njihov rad i cijene su dvojake, objašnjava nam Radotović.

- Ljudi koji zalutaju do naše radnje i pitaju za cijenu često znaju zakolutati očima, no tko dolazi planski zna da je skupo, ali dobro, jer je kvaliteta na visini. Pravi znalci dođu s namjerom kupiti našu džezvu koje jesu malo skuplje od komercijalnih, ali to je zato što su ručni rad i svaka je jedinstvena. Naših džezvi inače ima stvarno po cijelom svijetu, od Argentine i Australije pa sve do New Yorka, jer ih ljudi često nose kao poklon prijateljima i obitelji. Poseban je to proizvod. Znaju nas čak tražiti džezve za svadbe! Baš je nedavno na Krku održana svadba gdje su mladenci htjeli da se upravo u njima gostima posluži kava - pohvalio se ovaj obrtnik. Želje za budućnost su im skromne, samo žele opstati.

Zagreb, 261018.
Vlaska 76.
Kovino-pojasarski obrt Havel , jedan je od posljednjih obrta koji rucno proizvode djezvice.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
 

- Novi i moderni strojevi većinom su osmišljeni za velike serije i ne trebaju nam jer se ne mislimo širiti. Želimo ostati ovako mali, obiteljski obrt. Prije pet ili šest godina proglašeni smo kulturnim spomenikom grada Zagreba i deficitarnim zanimanjem, što nam pomaže kod javnih natječaja za dobivanje potpore namijenjene tradicijskim obrtima koje potom koristimo za uređenje radionice i eventualnu zamjenu strojeva. Mi smo među posljednjima ili čak posljednji koji radimo džezve u Hrvatskoj i trudit ćemo se nastaviti tako i dalje - zaključio je.

Izdvajamo

Iz drugih medija