Planirate li put u Crnu Goru, najbolje što za sebe možete učiniti jest otputovati iz Ljubljane u Podgoricu avionom, po mogućnosti u rano jutro ili čak popodne. Tražite pritom sjedalo uz prozor, jer ono što ćete kroz njega ugledati kada se približite svom odredištu zateći će vas, osupnuti i zadiviti. Jednim pogledom moći ćete obuhvatiti planine, Jadransko more, Skadarsko jezero i goleme, uredne zelene površine koje se doimaju kao da je netko češljem odlučio prirodu malo dovesti u red. Upravo su to i učinile Plantaže 13. Jul, najveći crnogorski proizvođač vina i voća u čijim se vinogradima na Ćemovskom polju nedaleko od Podgorice loza sadi i uzgaja od 1963. godine.
Plantaže su zapravo državni agrokombinat, začetnik modernog vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori. U njihovim podrumima nastaju međunarodno priznata i nagrađivana vina, a same razmjere njihova poslovanja teško je uopće pojmiti. Stoga smo ih nedavno posjetili, između ostalog da ih pokušamo staviti u širi kontekst od tek nekoliko boca vranca koje je do sada bilo moguće pronaći na policama hrvatskih dućana, jer su našem tržištu spremni ponuditi i više.
OD KAMENJARA DO VINOGRADA
Da vas odvedu u Ćemovsko polje i ostave među bogatim trsovima svega na nekoliko minuta, ne bi vam bilo svejedno, i to iz više razloga. Prvo biste se razveselili što se možete kriomice osvježiti kojom sočnom bobom vranca, potom biste se vjerojatno zadivljeno zagledali u daljinu prateći redove vinove loze koji se nastavljaju u nedogled, a zatim bi vas zdrav razum prisilio da strpljivo čekate povratak svoje pratnje ne udaljavajući se previše kako se u tim beskrajnim redovima ne biste izgubili.
Ćemovsko polje nekada je bilo pust kraj, kamenjar koji su prve generacije radnika Plantaža mukotrpno i ustrajno obrađivale ne bi li odobrovoljile škrtu prirodu, unatoč kolektivnom odmahivanju ruke uz komentar da tamo ništa ne može rasti. Malo je reći da su uspjeli, budući da vinogradi Plantaža 13. Jul na Ćemovskom polju danas pokrivaju čak 2310 hektara u jednom dijelu, a godišnje rode s više od 22 milijuna kilograma vinskog i stolnog grožđa. Najstarije posađene parcele već su počeli i obnavljati, točnije, godišnje zamijene 50 hektara novim trsovima.
Ako vas taj podatak otprve ne impresionira, uzmite u obzir da se najveći hrvatski vinograd prostire na 513 hektara, što nije ni četvrtina Ćemovskog polja, dok neki od najuspješnijih hrvatskih vinara imaju posjede veličine jedne parcele koju u Plantažama godišnje obnove. Ključ uspjeha Plantaža svakako čine stručan i obrazovan kadar pod vodstvom izvršne direktorice Verice Maraš, neumoran fokus na razvoj i znanstvena istraživanja koji održava direktorica razvoja Vesna Maraš, kao i vrhunski proizvodi koji izlaze iz podruma Plantaža pod vodstvom direktora prerade grožđa i proizvodnje jakih pića Bojana Gašovića.
Naravno, neizostavna je i velika radna snaga od čak 700 stalno zaposlenih i preko 1000 sezonskih radnika kada dođe vrijeme berbe, što je još jedan pokazatelj da su Plantaže doista najveća crnogorska prehrambena kompanija. Pritom domaće, crnogorsko tržište još uvijek “popije” najviše Plantažinih vina, čak 35 posto proizvodnje, dok ostatak ukupne godišnje proizvodnje izvoze u čak 43 zemlje, prije svega u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kinu, a zatim slijede druge zemlje regije i Europe, među kojima je i Hrvatska.
CRNOGORSKA VINA
U Hrvatskoj se trenutačno mogu kupiti etikete Krstač, Cabernet, Epoha, Crnogorski Vranac i Vranac Pro Corde, među kojima su Epoha i Pro Corde najprodavanije. Epoha je inače jedino premium vino Plantaža u kojem nema vranca, nego ga rade od cabernet sauvignona i merlota, a berba 2013. godine, koja je dala elegantno i kompleksno vino, oduševila je suce na natjecanju Mundus Vini, koji su joj dodijelili zlato, ali i žiri na Decanteru koji joj je namijenio srebro.
Vranac Pro Corde s druge strane dostojni je predstavnik sorte vranac i same Crne Gore, a pritom je kvalitetno crno vino široke potrošnje koje u Plantažama godišnje pune u milijun do milijun i pol boca! Na tržištu se ne javlja mlađe od tri godine, obilježava ga snaga i potentnost, a iako nije zamišljeno kao vino koje odležava, nego da se u njemu uživa iz godine u godine, zadržava svoju kvalitetu i arome zrelog crvenog voća poput kupina i trešanja.
Sama proizvodnja Plantaža odvija se u tri vinska podruma koji nose nazive Ćemovsko polje, Lješkopolje i Šipčanik. Ćemovsko polje je vrhunski opremljen i tehnološki napredan podrum, Lješkopolje je najstariji podrum u kojem odležavaju posebne serije, kao i premium te ultra premium vina, a Šipčanik je podrum predviđen za odležavanje u drvenim bačvama, odakle će svaki posjetitelj izaći impresioniran.
Naime, riječ je o rekonstruiranom hangaru za vojne avione otvorenom 2007. godine, dugom tunelu usred vinograda ukopanom 30 metara ispod zemlje u kojem vina odležavaju u drvenim bačvama uredno poslaganima duž zidova tunela. Zbog jedinstvenog ambijenta u njemu Plantaže organiziraju i brojna javna zbivanja, svečane prijeme, kušanja i večere, a Šipčanik je postao i svojevrsna atrakcija za vinske turiste koji u posjet Plantažama stižu iz cijelog svijeta. Ukupan kapacitet za čuvanje vina na te tri lokacije iznosi 330 tisuća hektolitara vina, a u njima nastaju svi stilovi, od pjenušavih do mirnih, suhih do slatkih, svježih do snažnih vina punog tijela, od nezaobilaznih crnih pa do sve većeg broja bijelih vina s kojima iznenađuju i osvajaju tržište.
Plantaže proizvode više od 40 različitih etiketa i četiri tipa lozove rakije od ukupno 27 vinskih sorti grožđa, a svoje autohtone brižljivo čuvaju u posebnom vinogradu, nacionalnoj kolekciji koja služi kao zalog za budućnost crnogorskog vinarstva. Od vranca, najpoznatije autohtone crnogorske sorte, proizvode čak deset različitih vina, a Vranac Reserve 2013. etiketa je na koju su posebno ponosni jer im je ove godine na natjecanju Decanter World Wine Awards u Londonu u Velikoj Britaniji donijela zlato s čak 95 bodova.
I to za ovu etiketu nije jedino zlato! Na ovogodišnjem natjecanju Mundus Vini u Neustadtu u Njemačkoj, koje je uz Decanter jedno od ukupno četiri ključna vinska natjecanja na svijetu, upravo je Vranac Reserve 2013. prepoznat kao zlata vrijedan. Ovaj stopostotni vranac tamne, rubin crvene boje i bogatog, toplog okusa koji otkriva arome šumskog voća, isprva je odležavao u drvenim bačvama od francuskog hrasta, a zatim u boci, te predstavlja vino koje može dugo odležavati.
CRNOGORSKA MALVAZIJA
Značajni pomaci ostvareni su i s bijelim vinima. Dugo je vladalo mišljenje da se u Crnoj Gori zbog podneblja i klimatskih uvjeta ne mogu uspješno uzgajati bijele sorte niti proizvoditi vrhunska bijela vina, no baš je Mundus Vini odao priznanje crnogorskoj inačici malvazije, etiketi Malvazija 2017. koja je ove godine Plantažama donijela još jedno zlato.
Malvasia aromatica, od koje se radi ta nagrađena etiketa, daje vino voćnog mirisa, no nije slatko, te ga ističu kao savršeno ljetno piće koje se zbog svojih citrusnih aroma lako kombinira s raznim jelima. Osim sa spomenute tri nagrade Plantaže su ove godine ovjenčane s još desetak medalja koje valja dodati na popis od sveukupno više od 800 nagrada i priznanja za kvalitetu koje su Plantaže zavrijedile svojim dosadašnjim radom.
No, stavimo li medalje na stranu, važno je ono što se svakom kupcu Plantažinih vina nađe u čaši, a što će ga barem na trenutak odvratiti od svakodnevice i natjerati ga da uživa isključivo u tome, u trenutku kada mu nosnice ispune arome, a ustima mu se razliju okusi snažnog vranca ili lepršave malvazije ili bilo kojeg drugog vrhunskog vina koje stiže iz njihovih podruma.