U Novo Selo Palanječko pokraj Siska htjeli smo se uputiti za prošli broj magazina Dobre hrane. Međutim, jedno je planirati, ispunjavati tablice s programima i projektima, a drugo ovisiti o hirovitoj prirodi. - Jagodice biste snimali - javila se na telefon gospođa Tihana Veselić, a na naš potvrdan odgovor kratko je odgovorila: - Neće ići. Jednostavno, hladni i kišni dani usporili su buđenje prirode i upravo su zato jagode početkom svibnja tek počele cvasti. No, nismo odustali od reportaže, i nismo požalili: sada su jagode na OPG-u Veselić najslađe i najmirisnije.
- Jako smo ponosni na jagode jer smo dokazali da je moguća ekološka proizvodnja tog voća. Naime, osim vinove loze, botritis napada i jagode i one su u pravilu voće koje se najviše tretira jer je vrlo osjetljivo i vrlo brzo propada. Ali, mi smo odlučili uzgajati mirisne i zdrave jagode bez tretiranja kemikalijama. Jer, ako to voće ne bismo dali jesti svojoj djeci, zašto bismo ga dali drugim ljudima - rekao nam je Goran Veselić koji je sa suprugom Tihanom 2005. godine krenuo u ekološku proizvodnju na samo 0,25 hektara zemlje.
Danas na njihovim poljima rastu Clery, Madeline, Dely i Alba, četiri vrste jagoda, a marljive ruke Veselića, kojima su se u međuvremenu u uzgoju pridružili sin Ivan i njegova supruga Ana, u sezoni uberu i do 15 tona ovog voća. Čini se jednostavno, ali baš i nije jer uzgoj zahtijeva veliku predanost, a dani u vrijeme berbe jednostavno ne dopuštaju odmor jer je bitna svaka minuta da bi jagoda do kupca stigla svježe ubrana, isti dan, da bude taman zrela, sočna, slatka, mirisna. Naime, sve se radi ručno, od sadnje, čišćenja od korova, trganja vriježa i plijevljenja do branja, jer ne postoji stroj koji može nježno, kao ljudske ruke, ubirati slatke plodove.
- Kad uočimo da ih napadaju štetočine, poprskamo ih čajem od komorača - dodala je Ana Veselić koja je spretno, uz polje jagoda, u hladu velikog oraha netom ubrane jagode stavljala u ambalažu na koju je lijepila naljepnice koje kupcima jamče da je hrana ekološki uzgojena. Plastične kutijice slagane su u velike kartonske, a potom ih je Goran stavljao u automobil i odmah vozio do distribucijskog centra jednog velikog lanca supermarketa. Sigurno će se za manje od sat vremena naći u košarici onih sretnika koji će se, zagrizavši u veliku jagodu, sjetiti onog pravog okusa na kakav se rijetko nailazi. - Taj miris i okus također je jedan od razloga što smo počeli s ekološkom proizvodnjom - dodala je Ana hvatajući se za mobitel jer je Ivan javljao da upravo ide na drugo polje saditi grah.
Grah, ostali smo u čudu. - Pa, ne uzgajamo mi samo jagode, nego i ostalo povrće i voće koje također ima ekološku potvrdnicu - rekla je Ana i pozvala nas do drugih plastenika u kojima su već cvale rajčice i tikvice, a na susjednom polju širili su svoje listove patlidžani i paprike. Naime, Veselići prodaju putem weba i dostavom, ali kuhaju i zimnicu. - Trenutačno je sve podređeno jagodama. Kada beremo, ako naiđemo na prezreli plod, odmah ga odvajamo. Navečer radimo pasterizirani gusti sok - dodao je Goran, nudeći nam čaše crvenog mirisnog soka iz boce na koju još nisu stigli niti nalijepiti etiketu.
- Nismo ih još stavili u prodaju dok ne prestanu roditi jagode. Uostalom, moramo se uvjeriti da je sok kvalitetan, pa će onda do kupaca - dodao je Goran, a mi smo nakon ispijanja “oblizali brk”. Bogatstvo aroma i okusa jednostavno je teško opisati. Skladište Veselića će se uskoro napuniti dodatnim bocama soka od jagoda, mrkve i jabuke te staklenkama ajvara, pinđura, graha s povrćem, namazom od tikve i jabuke, pekmezom od šljive, džemom od dunja...
Sve svojim redom, kako nalaže priroda, jer s njom u suradnji obitelj Veselić marljivo uzgaja plodove koji se okusom i mirisom itekako razlikuju od onih “industrijskih”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....