VINSKA ŠKOLA SAŠE ŠPIRANCA

PRAVI VJESNICI PROLJEĆA: Prva bijela vina iz berbe 2017. polako dolaze!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 29.01.2018. u 11:22

Woman enjoying glass of wine in the city.
Getty Images/iStockphoto

Vina iz berbe 2017. polako dolaze, a veći val očekuje se početkom ožujka. U punu formu ulaze u sezoni proljeće/ ljeto i treba ih odmah piti jer najesen već lagano blijede.

Prva vina neke berbe obično se na tržištu pojave potkraj iste godine kad su ubrana, dakle u manje od tri mjeseca od berbe, i najčešće su označena kao mlada vina. Zanimljivo je da su to obično crna vina, dok bijela ipak dolaze koji tjedan kasnije. U nas je predvodnik obično kiselkasti i sočni purtugizec, koji zaista dobro sjeda uz pečeno kestenje. U ostatku Europe prvo vino koje ugleda tržište je talijanski Novello kojem je službeni dan početka prodaje 30. listopada i iza kojeg stoji dosta labava regulacija kad je u pitanju proces fermentacije i sortiment. Iza Novella svakog trećeg četvrtka u studenome slijedi francuski Beaujolais Nouveau, mlado vino od sorte gamay dobiveno karbonskom maceracijom koja potiče sočnost, voćnost i mekoću u vinu, ali mu krati životni vijek. U Hrvatskoj i Sloveniji se 11. studenoga, dan Svetog Martina ili Martinje, obilježava kao dan kada mošt postaje vino što se tradicionalno poprati bezbrojnim proslavama krštenja vina.

Varazdin, 030312.
Iako vinogradarska godina pocinje u sijecnju, na Vincekovo, vecina vinogradara s radovima krece dolaskom toplijeg vremena. S pripremom vinograda za novu sezonu pocinje se orezivanjem vinove loze. U vinogradu Dragutina Borscaka na Zejnom vrhu kod Varazdina u punom su jeku radovi na 1200 trsova, a u orezivanju pomazu mu susjedi i prijatelji.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / HANZA MEDIA
 

Na Martinje se obično toči bijelo vino i zapravo se ne radi o gotovom vinu za tržište ili s tržišta, već ga se kao nedovršeno konzumira uglavnom u vinarijama istačući ga direktno iz bačvi i tankova. Prva prava, to jest završena vina koja ne nose oznaku mladih vina i koja nemaju kratki životni vijek od nekoliko mjeseci dolaze na tržište obično u prosincu i siječnju i ona su prvi istinski pokazatelj karakteristika i kvalitete posljednje berbe. Proces se nastavlja u veljači i ožujku, mjesecima kad se bijelim vinima pridružuju još i ružičasta, a vrhunac dolazi obično u travnju i svibnju kad najveći dio vina zadnje berbe, uključujući i crna vina koja ne prolaze proces dozrijevanja u drvenim bačvama, ugledaju tržište. Nakon toga na dozrijevanju u podrumima ostaju samo ambiciozna vina, koja po statistikama ne prelaze 5% ukupne globalne produkcije i koja se do puštanja na tržište mogu još čuvati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Prva vina iz nove berbe nisu samo najava kvalitete zadnjeg godišta već su obično stilskim izričajem pravi vjesnici proljeća. To su obično lakša, aromatičnija i lepršavija vina od onih koja će tek uslijediti i zapravo se idealno slažu s laganim proljetnim jelima poput proljetnih rižota i pašti, zatim s mladim divljim šparogama, kamenicama koje su upravo u punoj sezoni i drugim proljetnim sezonskim specijalitetima.

Woman enjoying glass of wine in the city.
Getty Images/iStockphoto

Vina koja tako rano izađu na tržište također su vrlo često vina koja bi bilo idealno potrošiti u periodu od jedne godine. U punu formu ulaze u sezoni proljeće/ljeto, a već na jesen im arome i okus počinju blijedjeti. Tada dominaciju preuzimaju vina koja su u podrumu dozrijevala nešto dulje, koja su dobivena od nešto zrelijeg grožđa, čija su posljedica neke sasvim drukčije arome i drukčiji, bogatiji i puniji stil. Novim, mladim vinima veselimo se kao i proljetnom cvijeću, jaglacima i đurđicama. Prvi nam vraćaju boje u život, a drugi donose svježe arome i bude energiju. Na tržištu još uvijek nema puno vina iz 2017. berbe, veći val očekuje se početkom ožujka, ali pretražili smo postojeću ponudu i izdvojili tri vina koja bi atraktivnošću mogla obilježiti prve proljetne dane.

KOZLOVIĆ VALLE, 2017., 73 kn (Miva), 88/100

 

Briljantno osvježavajuće i živo vino za nadolazeću sezonu proljeće/ljeto. Od 80% malvazije i 20% sauvignona. Umjerenog tijela, ali intenzivnog mirisa i okusa. Dakle, lakoća i njež- nost na nepcu nimalo ne utječu na intenzitet aroma niti na trajanje okusa, što ga čini savršenim parom, recimo, pašti sa šparogama. Na nosu prevladava miris herbalnosti, vinogradarske breskve i agruma. U ustima su pak dominantni svježina, intenzitet i brideća mineralnost. Jako fino. Osim sa spomenutim šparogama, funkcionira i kao savršen aperitiv, a zatim i s raznim rižotima ili drugim proljetnim paštama.

OŠTINIĆ-KLASNIĆ, ŠKRLET 2017., 49 kn (Vintesa), 87/100

 

Škrlet kao sorta trebao bi biti zvijezda svake inteligentne vinske liste u proljetno-ljetnoj sezoni, jer obično kao i ovaj nudi prekrasan delikatni omjer svježine i aromatičnosti, a bez razmetljivosti jednog sauvignona ili oštrine jednog rieslinga. Svijetle je i gotovo providne zelenkaste boje. Blag, s nekih 12% alkohola, zavodljiva grapey mirisa s primjesom na limetu i ljetne sorte jabuka. Nježnog okusa, ali impresivnih intenziteta i čistoće, s ugodno i blago naglašenom kiselinom, voćnošću agruma i mineralnim retrookusom. Neobično dugačkog trajanja za jedno tako lagano vino. Jako fino. Idealno svakodnevno vino.

GALIĆ, GRAŠEVINA 2017., 64 kn (Vrutak), 85/100

 

Nova Galićeva graševina jedno je od nježnijih izdanja ove etikete do sada. Mirisom je nešto skromnija nego inače, ali klasična i prepoznatljiva aroma graševine s asocijacijama na jabuke i herbalnost je nedvojbena. Okus joj je najveća kvaliteta, jer intenzitetom i punoćom prednjači u odnosu na druga dva vina iz današnje recenzije kojima je lepršavost glavna osobina. Ima specifičan gorkasti finiš zbog čega bi trebala funkcionirati kao food vino, to jest bilo bi je idealno servirati uz riblji ručak s bijelom ribom tipa orada kao glavnim jelom. Kao i Valle, dobro će popratiti pašte sa šparogama i proljetne rižote.

Izdvajamo

Iz drugih medija