Na prostoru jedne od najvećih i najstarijih rimskih uljara na sjevernom Mediteranu, u Barbarigi, Salvela je predstavila svoje novo mlado ekstra djevičansko maslinovo ulje – Salvela Aurum Primis, iz berbe 2025. Predstavljanje ovog ulja potvrđuje kontinuiranu predanost brenda vrhunskoj kvaliteti, poštovanju tradicije i stalnoj inovaciji, upravo na mjestu gdje maslinarstvo živi već gotovo dvije tisuće godina.
U Salvela masliniku Marko Krstačić, glavni enolog vinarije Medea, predstavio je mlado ekstra djevičansko maslinovo ulje iz ovogodišnje berbe te istaknuo: "Mlado ulje zasebna je kategorija među ekstra djevičanskim maslinovim uljima. Ono što ga karakterizira je izostanak kristalne bistroće upravo zbog nježne filtracije. Ulje je izvanredno bogato, elegantno i živopisno. Njegov miris otkriva note svježeg ploda masline, artičoka, stabljike rajčice, svježe pokošene trave i zelenih jabuka. Vrlo je intenzivno, s umjerenom pikantnošću, a pršti pozitivnom energijom – veselo je i razigrano, baš poput svoje mladenačke zelene boje. Također, naziv mlado ekstra djevičansko maslinovo ulje ovaj proizvod nosi samo prvih 100 dana. Salvela Aurum Primis ulje je koje objedinjuje sveukupno četiri sorte maslina; Istarsku Bjelicu i Bužu, autohtone sorte koje dolaze u harmoničan dio svog razvoja nešto kasnije, te Leccino i Pendolino - introducirane rane sorte koje daju svoju aromatičnost i nježnost upravo sada."
"Masline se na ovom području uzgajaju tisućama godina, a činjenica da ovdje i danas uspijevaju stabla stara više od 200 godina potvrđuje koliko je lokacija prirodno pogodna za maslinarstvo. Terroir Barbarige, s bogatim slojevitim tlom i refleksijom svjetla od morske površine koja povećava osunčanost, usput ublažavajući niske zimske i visoke ljetne temperature, predstavlja jedinstvenu prednost u stvaranju ulja visoke kvalitete", istaknuo je Edi Družetić, agronomski savjetnik i stručnjak za maslinarstvo.
Unutar suvremenog maslinika Salvele, koji se prostire uz samo more i broji više od 8.000 stabala, nalaze se ostatci stare rimske uljare iz 1. stoljeća nove ere koje je stoljećima skrivalo gusto raslinje i humus koji je stvaralo lišće. Impresivnih 12 preša i površina od oko 3.000 četvornih metara svrstavaju ovu uljaru među najveće u tadašnjem Rimskom Carstvu, a brojni sačuvani elementi poput kanala, bazena i kamenih podloga, svjedoče o iznimnoj razini razvijenosti antičkog maslinarstva na području Istre. Prema do sada poznatim podacima smatra se da je, prema kapacitetu i dimenzijama, u periodu od 2. do 6. stoljeća to bila najveća uljara na sjevernoj strani Sredozemlja. Početak gradnje je bio u 1. stoljeću pa se postepeno povećavala sljedećih stoljeća. Nađene su podloge tijeskova raznih starosti i sistema izrade, a vide se i izvjesne rekonstrukcije tijekom 500 godina. Neke od ostalih većih uljara otkrivene su u sjevernoj Africi (Tunis, Libija, Alžir), no neki su dijelovi popratnih prostora oko uljare sada pod morem, kao i temelji ondašnje vile rustice u blizini koja je bila na morskoj obali.
U samom centru Vodnjana, Uljara Vodnjan već više od stoljeća predstavlja živu poveznicu između bogate istarske tradicije maslinarstva i suvremenih tehnologija prerade maslina. Osnovana 1911. godine kao jedna od najmodernijih na Mediteranu, uljara i danas, nakon pažljivo provedene restauracije, zadržava svoju povijesnu autentičnost. Od otkrivenih drvenih greda iz 19. stoljeća i neravno žbukanih kamenih zidova, do fasade i trapezastih betonskih nadvoja iz doba Italije. Novi arhitektonski elementi, poput čelične konstrukcije i pregradnih zidova od vidljive opeke, namjerno su izvedeni u suvremenom duhu, jasno se razlikujući od povijesnih slojeva koje naglašavaju. Uljara danas prerađuje masline u skladu s najnaprednijim tehnološkim standardima, a red u Trgovačkoj ulici najbolji je znak da je sezona u tijeku i da se istarsko zeleno zlato ponovno puni. Povijest maslinarstva na ovom području seže sve do rimskog doba, o čemu svjedoče ostaci najreprezentativnije rimske uljare na europskom dijelu Mediterana, smješteni upravo u maslinicima u obližnjoj Barbarigi. To bogato naslijeđe, uz povoljne klimatske uvjete i vrhunski profesionalizam i znanje stručnjaka danas se u Uljari Vodnjan spaja s vrhunskom tehnologijom kako bi nastalo prepoznatljivo istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje.
U tijeku je arheološko-istraživački projekt "Rimski krajolik i dinamika naseljavanja istarskih kolonijalnih agera", koji tim Terra Eno Olea provodi u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Odsjek za arheologiju) i Joukowski institutom za arheologiju i antički svijet (Brown University, SAD). Cilj projekta, koji traje do 2026. godine, jest trajno dokumentirati, konzervirati i predstaviti ovaj lokalitet kao jedinstveni spoj baštine i suvremene poljoprivrede.
U maslinicima Salvele danas se uzgajaju autohtone sorte Buža, Rošinjola, Puntoža i Istarska bjelica, uz introducirane sorte Leccino, Pendolino, Leccio del Corno i Picholine, koje su se pokazale otpornima i izvrsno prilagođenima lokalnim uvjetima.
Ulja Salvela bilježe kontinuitet kvalitete koji je prepoznat i nagrađivan na brojnim međunarodnim natjecanjima – među njima Flos Olei i NYIOOC, Mario Solinas Award (Španjolska), Ovibeja (Portugal), Leone d’Oro (Italija) i London Health Claim Award.
Od kuda dolazi naziv Salvela pojasnila nam je Sandra Marček Cvitić, direktorica prodaje i marketinga za Medeu i Salvelu: "Barbariga je staro naselje. U njegovoj je okolini nađeno mnogo ostataka naselja kroz čitavu povijest, od Histra i Ilira na dalje. Naziv Barbariga nastao je prema plemićkoj obitelji koja je bila vlasnik posjeda, a Salvela je naziv lokaliteta u široj okolini koji asocira na zdravlje. Kao brend, Salvela nosi snažnu poveznicu s autentičnošću i tradicijom, ali istovremeno ulaže u suvremene standarde kvalitete i vidljivost na globalnom tržištu. Povezivanje znanstvenih istraživanja s proizvodnjom i promocijom ulja stvara dodanu vrijednost koju sve više prepoznaje i domaće i inozemno tržište."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....