Kad čovjek kroči nogom na Vis, kad siđe s broda koji ga je zbog nekog spleta okolnosti doveo na taj udaljeni otok, bilo to jučer ili prije tri tisuće godina, odmah razumije da je došao na posebno mjesto. Udaljeno, a strateški pozicionirano. Dovoljno daleko i dovoljno maleno da nije prva pomisao osvajačima i migrantima, a s dovoljno plodnih polja zaštićenih od slanih južnih i sjevernih vjetrova ili pljačkaša, s visokom obalom i brdima, da žiteljima pruža spokoj i stabilnost. Zbog toga je na Visu civilizacija prisutna od pamtivijeka, jednako dugo kao i vinova loza. Doduše, nekad smo mislili da su se vino i civilizacija raširili Mediteranom i jadranskim otocima s grčkim kolonistima, međutim danas, barem za vino, znamo da je bilo prisutno milenijima prije njih. Ono što je s grčkim kolonizatorima stiglo jest pismenost, zahvaljujući kojoj je procvjetala trgovina i zbog koje je Jadransko more postalo maritimna autocesta antičkog doba, prepuna ljudi i brodova, ali i zahvaljujući kojoj su nam ostali i brojni artefakti koji svjedoče otočke običaje, kulturu i tradiciju.
VINO JE UTKANO U GENSKI KOD VIŠANA I GLAVNI IZVOR PRIHODA TISUĆLJEĆIMA
Cijelo vrijeme od predantičkog doba do danas dvije su ključne sastavnice te tradicije: vinarstvo i ribarstvo. Riba je bila hraniteljica, ali sve do najnovijeg doba nije imala osobitu tržišnu vrijednost, bila je namirnica za siromahe, jer bogatiji su jeli meso. Za razliku od vina, koje je kroz najveći dio povijesti bilo cijenjena namirnica koja se mogla unovčiti, poput soli ili žita, čemu svjedoče tisuće pronađenih transportnih amfora s brodskih olupina iz antičkog vremena, a od čega lavovski udio otpada na vinske amfore.
Vino je s otoka Visa odlazilo na druga tržišta još u antičko doba, ali kroz povijest slijede dobre i loše faze, procvati i pomori vinograda, trenuci sreće i trenuci očaja, koji se izmjenjuju ukrug sve do današnjih dana. Kroz prizmu površine, viški vinogradi najznačajniji rast bilježe u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su vinograde zapadne Europe desetkovali uvezeni američki nametnici poput filoksere, luga i peronospore, a za koje autohtona europska loza nije imala prirodne obrane. Ogromna potražnja za vinom iz tih dijelova Europe potakla je razvoj, bogaćenje i širenje vinograda na Visu i drugim dijelovima Dalmacije, međutim već krajem istog stoljeća dolazi do obrata i prvih viškova na tržištu izazvanih smanjenom potražnjom iz zapadne Europe, koja je u međuvremenu otkrila na filokseru otporne lozne podloge i počela obnavljati vlastite vinograde. Tada je zabilježena prva državna intervencija putem koje je osiguran privremeni mir otkupom viškova izvezenih u Austro-Ugarsku.
Druga i presudna kriza se javlja uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata kada spomenute američke pošasti stižu i na Vis, devastiraju vinograde, a k tome još i potražnja iz ostatka tadašnje države zbog političke situacije potpuno nestaje. Vinogradi su desetkovani, siromaštvo je nemjerljivo i započinje egzodus u prekomorske zemlje u potrazi za boljim životom. U razdoblju od Prvog do kraja Drugog svjetskog rata vinarstvo ipak preživljava, prakse kalemljenja i zaštite vinograda sada su i ovdje poznate, ali zbog opće oskudice obnova vinograda teče sporo.
RAĐANJE MONOSORTNIH VINOGRADA, SELIDBA U POLJA I ETABLIRANJE DANAŠNJEG SORTIMENTA
Tek nakon Drugog svjetskog rata dolazi do značajnijeg oporavka površina, ovaj put zasađenih novim visokorodnim sortama niže kvalitete poput kuča, ali i nekim dobrim lokalnim sortama poput plavca malog i vugave. Stari mješoviti vinogradi ustupaju mjesto modernim monosortnim gdje se lakše kontrolira zdravlje i postiže optimalna zrelost cijelog uroda, a vjerojatno najvidljivija promjena je selidba vinograda s padina na obodima brda koja okružuju polja u sama polja, gdje su se nekad uzgajale druge poljoprivredne kulture.
Nositelji oporavka bile su zadruge koje su na zatvorenom otoku često bile i glavni izvor društvenog života, općinskih zabava, svečanosti i vjenčanja. Približavanjem ere dogovorne ekonomije kraju, slabi i njihov utjecaj pa vinogradi ponovno počinju degradirati. Kako Vis zbog strateškog položaja služi kao pomorska vojna baza još od doba Napoleona sve do kraja socijalističke Jugoslavije, u čije je vrijeme strancima bio zabranjen posjet otoku, turizam koji je na drugim priobalnim mjestima bio inicijator rađanja obiteljskih vinarija i malog poduzetništva ovdje je izostao. Zbog toga dolaskom demokracije i države Hrvatske se na Visu iskra privatne inicijative u vinarstvu ne zapali odmah po promjenama, nego se propadanje vinograda još neko vrijeme nastavlja. Od tri velike zadružne vinarije iz doba socijalizma, proizvodnjom vina ostala se baviti još samo zadruga Podšpilje (a i ona je trenutno u postupku stečaja), u kojoj u nadi iščekuju da će ih ipak netko kupiti, a ne trajno ugasiti.
PREPOROD KASNI, ALI SADA JE U PUNOM ZAMAHU
Demokratska vlast je po uzoru na Istru i otok Krk pokušala spasiti stvar i razdijeliti nekad zadružne vinograde mještanima otoka, međutim premalo ih je stavilo vinograde u funkciju. Većina ih je jednostavno zapustila jer nije pronašla ekonomski interes. Grožđe se plaćalo premalo, a novac se čekao predugo. Tako se stagnacija nastavila i u vrijeme kad su druga, dalmatinska, istarska i slavonska vinogorja započela s velikom obnovom.
Dok se u ostatku Hrvatske rađalo na stotine novih obiteljskih vinarija s vlastitim etiketama na nacionalnom tržištu, viško vinarstvo je i dalje spavalo zimski san. Dvije, tri vinarije su pokušale etablirati viška vina, osobito od plavca i vugave u ostatku zemlje, ali bilo ih je premalo i bili su potkapacitirani. Tek sa značajnijim dolaskom turizma i na otok Vis petnaest godina unatrag stvari se počinju trajno mijenjati. Sada prvi put vinari mogu vlastito vino prodati praktički kod kuće na vratima po značajno boljoj cijeni nego kad su ga nekoć prodavali na kopno trgovcima te po nekoliko puta boljoj od one koju su mogli dobiti za grožđe u vinariji i u najbolje doba. Prve su na tržište iskoračile obitelji Lipanović i Roki, i njihova su vina duži niz godina sinonim za viška vina. S ulaskom Hrvatske u EU pojavili su se fondovi za sufinanciranje izgradnje vinskih podruma i obnovu vinograda, sredstva koja su neki vinari iskoristili, čega je izravna posljedica značajan skok u kvaliteti vina. Pionirima su se pridružile vinarije Vislander (nekoć Radica), Senjanović, zatim Vidović, Bunčić i drugi. PZ Podšpilje je još prisutno na tržištu s vinima iz nižeg cjenovnog razreda i čeka razrješenje predstečaja i vlastite sudbine.
VISLANDER - POKRETAČKA ENERGIJA NA POVIJESNIM POZICIJAMA
Vislander je novo ime vinarije koja je nasljednica nekadašnje vinarije Radica, samo danas sa znatno većom količinom vinograda i bitno višim ambicijama - postati važan igrač na vinskom tržištu, za početak, Hrvatske. Vlasnici vinarije Marko Vojković i Damir Radica uložili su značajan kapital i obiteljsko naslijeđe u vidu vinograda i obiteljske tradicije. Potječu iz mjesta Milna i Podstražje oko kojih se nalaze njihovi ključni vinogradi. U Milni 2,5 ha, u Tihobraće polju 4 ha, na Ljubišću 1 ha i na Voščicama 1,5 ha. Osim toga su u razgovorima oko preuzimanja vinograda zadruge Podšpilje čiji se vinogradi pretežno nalaze u Dračevom polju, pa iako je već sada po količini hektara njihova vinarija najveća obiteljska na otoku, još uvijek spada u manje, gledamo li je u usporedbi s vinarijama iz ostalih dijelova Hrvatske.
S akvizicijom vinograda zadruge Podšpilje postali bi ozbiljan igrač koji je sposoban viška vina vratiti na restoranske karte diljem Hrvatske, gdje ih, naime, već desetljećima nema. Ključno opredjeljenje vinarije Vislander je inzistiranje na najvišoj kvaliteti i autentičnosti vina. Riječ autentičnost je često isprazna fraza kad je vino u pitanju, međutim Vislander je posvećen istraživanju izričaja lokalnog terroira kao malo tko u današnjem vinskom svijetu. Sa svakog položaja koji posjeduju vina se vinificiraju zasebno i na tržište dolaze pod zasebnom etiketom s nazivom vinograda. Takav, burgundski pristup proizvodnji vina može se pronaći još samo kod nekolicine vinara s više vinograda poput Krauthakera, koji na svim svojim graševinama također označava iz kojeg su vinograda.
Izgradili su i moderan podrum u kojem imaju dovoljno kapaciteta da se posvete svakom pojedinom vinu. Svaki novi vinograd zasađen je s najvećom pažnjom očuvanja krajolika i na Visu tradicionalnog uzgojnog oblika. Osim vinograda Vislander uzgaja i druge otočke kulture poput maslina, smokvi i rogača, od čega planira raditi jestive proizvode, likere i voćne rakije. Sam naziv Vislander potječe iz obiteljske priče o Višanima i Britancima za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je Vis skrivao britansku zrakoplovnu bazu i brojne britanske vojnike. Višanima je u ratnoj izolaciji nedostajalo hrane, a Britanci su pak čeznuli za mirnodopskim užicima. Stoga su nona Frona (Franka) i dida Jure s vojnicima s britanskoga otočja sklopili savez - razmjenjivali su vino za hranu, suhi vojni obrok za viški plavac. Kao posveta tom savezu koji su s Englezima formirali nona i dida, rodilo se ime Vislander.
Vislander, Plavac mali Tihobraće polje 2016. (Dida Jure)
Kvaliteta: 91/100
Tamne i neprozirne rubinsko crvene boje. Bogatog mirisa u kojem su koncentrirane zrele voćne arome koje se isprepliću sa začinskim notama hrasta. Visoke koncentracije u ustima, naglašene zrelosti i punoće, sasvim dozrelih tanina, dugačkog trajanja, s notom suhog mediteranskog bilja na retrookusu i blago pikantnim finišem. Prekrasan plavac napravljen u tradicionalnoj maniri, snažan, uravnotežen i privlačan. 15,0% alk.
Vislander, Plavac mali položaj Milna 2016. (Nona Frona)
Kvaliteta: 89/100
Također tamne i neprozirne rubinsko crvene boje. Slojevitog i zavodljivog mirisa koji balansira između svježeg crnog voća, zrelosti prosušenih nota, aroma suhog mediteranskog bilja i pikantnih začina. Okusa koji obilježavaju visoka koncentracija, umjerene kiseline, puno tijelo i zreli tanini. Izrazito je postojan u ustima, s toplinom i zrelom sočnosti na sredini, te s pikantnošću i blago stežućim taninima na finišu. 15,0% alk.
ROKI’S - POZNATA VINARIJA U NOVOM RUHU
Obitelj Roki s istoimenom vinarijom dugo je prisutna na domaćem tržištu. Nekad su držali i vlastite vinoteke/ točionice, a danas se njihova ekološka vina izvan Visa mogu pronaći u trgovinama Bio&Bio. Sve ostalo prodaju na vratima posjetiteljima. S obzirom na to da su im vinogradi smješteni u Dračevom polju, a vinarija u Pliskom polju koja je zapravo nastavak prekrasnog pejzaža Dračevog polja, te da posjeduju u okviru vinarije i jednu od najpopularnijih viških konoba, posjetitelja na vratima vinarije ne nedostaje.
Ukupno obrađuju oko 3 ha vinograda od kojih se vugava i rukatac kao i tribidrag nalaze u Dračevom polju, a plavac na Voščica polju, jednom od najboljih položaja za plavce. Ako su nekada bili sinonim za rustikalna i teža viška vina s mirisom tradicije, sada to više zasigurno nisu. Njihova aktualna vina krasi svježina i čistoća i kvalitetom spadaju među najljepša vina Dalmacije u razredu svježih vina. U nastavku stare vinarije koja je bila skromnih kapaciteta izgradili su novu, arhitektonski privlačnu, u okoliš uklopljenu i u konačnici funkcionalnu butiknu vinariju u kojoj se vinima mogu posvetiti na najbolji mogući način. Osobito bijelim koja sada imaju kontroliranu temperaturu, čega i jesu posljedica aromatski atraktivna vina puna svježine i okusa. Stoga, ako ste posjetili vinariju Roki’s prije više od dvije godine ili kušali njihova vina iz tog perioda, zaboravite na njih. Sadašnji doživljaj i vizualni i okusno-mirisni je sasvim nova stvar vrijedna novog posjeta i degustacije.
Roki’s Rukatac 2020.
Kvaliteta: 87/100
Trenutno jedna od atraktivnijih maraština na tržištu. Krasnog mirisa koji odiše svježinom i aromama koštunjičavog voća, živog okusa i solidnog trajanja, s notom herbalnosti i svježih jabuka na retrookusu. Elegantnije vino osvježavajućeg karaktera, za svakodnevne prilike, uz rižota i ljetne pašte, a opet s puno šarma i herbalne svježine.
Roki’s Bugava 2020.
Kvaliteta: 89/100
Sjajno vino. Zaokruženo i bogatije na nepcu, vrlo intenzivno na nosu. Miriše na zrelije voće, s tropskim notama u pozadini. U ustima odiše svježinom, bez obzira na to što istovremeno posjeduje i punoću. Osobito je privlačan finiš s notom slasne krepkoće kao u najfinijih svježih malvazija, koji zaziva novi gutljaj. Riba iz škrovade i hobotnica ispod peke su vjerojatno idealni par ovom vinu.
SENJANOVIĆ - VINA KOJA ODIŠU OTOČNOM TRADICIJOM
Vinarija Senjanović je četvrta iz četverolista uz Lipanovića, Roki’s i Vislander kao autentični predstavnik viške vinske tradicije. Također se bave ponajprije vugavom i plavcem malim, a na tržištu se još može pronaći i poneka boca kuča (trbljana). Trenutno im je vinarija u radovima koje planiraju završiti ove godine pa posjet u ovom trenutku nije moguć, a vina im nisu dostupna u široj mreži vinoteka ili supermarketa, međutim vrijedna su truda, sa sjajnom perspektivom po završetku nove vinarije. Vinogradi su smješteni u polju Tihobraće i u Dračevom polju. Iz Tihobraće polja dolazi plavac mali, a iz Dračevog vugava. Vina vinarije Senjanović obilježavaju zrelost, niže kiseline i razvijenost. Stilski je to izričaj najbliži definiciji tradicionalnih viških vina. Senjanovići to rade na dobar način, bez uvijanja i s jakim terroirskim pečatom.
Senjanović, Vugava 2019.
Kvaliteta: 87/100
Sjajno vino. Ovdje originalna viška sorta pokazuje sposobnost postizanja drugačijeg, punijeg vina, a da ne gubi na kvaliteti. Radi se o moćnom i toplom vinu mediteranskog karaktera, izričajem je sasvim drugačije od recimo Roki’seve ili Vislanderove vugave. Kremasto je i zaobljeno u ustima s pregršt topline i zrele voćnosti s primjesama kompota. Punog je tijela i niskih je kiselina tako da podsjeća na klasični bijeli Côtes du Rhône. Najbolje uz bogatiju mesnu hranu poput telećih kotleta s gljivama, gratiniranu puretinu ili skradinski rižoto. 15,2% alk.
Senjanović, Plavac Tihe braće 2017.
Kvaliteta: 88/100
Raskošni plavac zrelijeg karaktera. Miriše na suho mediteransko bilje i kolač od višanja, s dosta mošusnih nota u pozadini, s primjesama aroma porijeklom iz hrasta. Okus je intenzivan i dug, zreo, mekanih tanina, niskih kiselina i pikantnog finiša. Servirati ga uz krepkija jela kao što je ossobuco u umaku od plavca malog, juneći rep na gulaš ili zreli i slani ovčji sir. 14,3% alk.
LIPANOVIĆ - SPECIJALISTI ZA VUGAVU I PUNO VIŠE OD TOGA
Vinarija Lipanović je do sada bila možda i najvažniji advokat viških vina izvan otoka Visa. Za početak, među prvima su uz vinariju Roki’s prodavali vina na širem tržištu, ali još je puno važnije što su vlastitim vinom izgradili očekivanja domaće javnosti od sorte vugava. Njihova vugava je dugo bila sinonim kvalitete za tu sortu, i sve su se druge vugave u očima potrošača mjerile u odnosu na njihovu. Danas obrađuju ukupno oko 6 ha vinograda, od toga dio u Dračevom polju, odakle im dolazi vugava i dio na položaju Salbuni odakle dolazi plavac mali. Vinarija im se smjestila u gradu Visu i zapravo je od većih jedina smještena baš u samom mjestu.
Oko 90 posto proizvodnje prodaju na vratima vinarije, uglavnom posjetiteljima i turistima kojih u normalnim godinama ne nedostaje. Njihova je vinarija, naime, dodatno atraktivna zbog arhitekture uklopljene u tunelski niz, nalazi se u jednom od brojnih tunelskih objekata koje je vojska ostavila za sobom. Zahvaljujući Vugavi Lipanović danas razumijemo potencijale te sorte i izvan zone svježih jednogodišnjih vina. Ovdje je rade na tri načina: kao redovno svježe vino, iako je i ono teksturom bogatije od recimo elegantnog primjerka vugave iz vinarije Stina s Brača, zatim kao višegodišnje dozrijevano vino, ubrano s čokota starih više od 60 godina i odležavano u drvu, te konačno kao bogato i macerirano vino, gotovo jantarne boje, fermentirano u bačvi bez temperaturne kontrole, na tradicionalan način, kao što se radilo prije uvođenja tehnologije u podrume.
Osim vugave, u vinariji Lipanović rade još sjajan plavac mali, visoke koncentracije, kao i jedan selekcionirani plavac naziva Zavitak koji kvalitetom pripada u sam vrh produkcije dalmatinskih plavaca, uz bok najfinijim dingačima. Pokušavaju očuvati lokalnu sortu palaruša koja je zbog izdašnijih kiselina sjajan saveznik vugavi u kupaži, a manju količinu buteljiraju kao monosortno vino. Najveće iznenađenje je vino naziva Cipidrag. Radi se o sorti tribidrag koja u pijescima u otoka Visa postiže savršen balans, dala je Lipanoviću iznimno bogato vino umjerenih kiselina i raskošne teksture s potencijalom za dugo čuvanje i kvalitetom u samom vrhu dalmatinskih crnih vina. Iako je Lipanović već renomirano ime, ipak je i dalje pretežno otočki vinar s plasmanom svojih vina uglavnom na vratima vinarije, a vina ovakve kvalitete kakvu oni njeguju bi dobro bilo vidjeti dostupnima značajno šire.
Lipanović, Vugava Paršurica 2016.
Kvaliteta: 91/100
Selekcija grozdova s loza starih više od 60 godina. Proizvedeno samo nekoliko stotina boca. Klasične fermentacije s hladnom maceracijom, a potom je ostavljeno na školovanju u drvenoj bačvi na duljem odležavanju. Rezultat je bogato vino punog okusa, kremastog i zaokruženog, ugodno pikantnog, sa začinskim notama na nosu, dugačkog trajanja te sa svojevrsnom začinskom slasti na retrookusu. Svakako ga servirati uz bogatiju hranu kao što je svinjska pisanica ili teletina pod pekom. 14,5% alk.
Lipanović, Cipidrag
Kvaliteta: 92/100
Raskošan crnjak u najboljem smislu te riječi. Savršeno uravnotežena svojstva sasvim zrelog tribidraga kao što su visoke kiseline i visoki alkohol. Ovdje je to oboje umjereno, osobito za jedno vino ovako visoke koncentracije. K tome, puna su ga usta, dozreli su i meki tanini, dugačko je trajanje, a arome podsjećaju na višnju marasku, suhe šljive i ugodan dodir zadimljenosti. Ossobuco u crnom vinu ili dugo pirjani goveđi obrazi su savršeni par.
BUNČIĆ - SASVIM DRUGAČIJA VINA IZ KONOBE
Toni Bunčić je mikro vinar koji obrađuje ukupno oko 1 ha vinograda. Iz čega dobiva tri vina, Voščice bijelo, bijeli blend nazvan po položaju, crno vino od sorte plavac mali, a povremeno i prošek, također od sorte plavac mali. Premda se radi o najmanjem vinaru u reportaži, zapravo je na domaćem tržištu i drugim mjestima izvan otoka sasvim solidno prisutan. Glavni distributer su mu Wine & More i Brza distribucija, koji osim jednog od vodećih web shopova, pokrivaju i cijeli grad Zagreb te solidan broj trgovina i restorana kao što su Beštija, Bastion i Brokenships. Osim vinom Toni Bunčić se zapaženo bavi i kozmetičkim pripravcima baziranim na otočkom bilju za koje mu narudžbe pristižu iz cijele Hrvatske.
Na vinskom polju se odlučio za minimum intervencije i za vina koje se troše brže bez namjere da dugo dozrijevaju. Što ne znači da posjeduju manje koncentracije ili ambicije. Dapače, plavac je koncentrirana džemasta bomba koja zbog toga što je bila samo u inoksu svoju voćnost i slast dodatno naglašava. Prošek je aromatski sličan plavcu, samo što je sladak i s obiljem prosušenih i džemastih aroma. Bijelo vino je pak sasvim drugi slučaj, elegantnije je i odiše svježinom. Vinarija Bunčić se nalazi u samom mjestu Vis u sklopu obiteljske kuće i prekrasnog terasastog vrta punog cvijeća, limuna i začinskog bilja, s pogledom za višku uvalu.
Bunčić, Voščice bijelo 2019.
Kvaliteta 86/100
Takozvani field blend (zajedno ubrano i fermentirano) od sorti kuč, rukatac ii kurtelaška. Fino vino pomalo rustikalnog karaktera, na nosu zrelijeg mirisa s više biljnim nego voćnim aromama, a u ustima pak s puno svježine, ugodno naglašenih kiselina, istovremeno zaokruženo na neki svoj mineralni način te sa solidnim trajanjem. Svakako vino s osjećajem za mjesto i podneblje. Dobiveno od tanjih sorti s izraženijom kiselinom koje u konačnici na toplom i osunčanom Visu daju uravnoteženo vino.
Bunčić, Plavac mali 2019.
Kvaliteta 87/100
Sjajno vino namijenjeno ljubiteljima izrazito voćnih crnjaka. U ustima gusto i koncentrirano, s dosta topline, ali i s puno voćnosti koja daje ravnotežu te s čvrstim taninskim stiskom na finišu. Na nosu vladaju džemasto voće, zrele šljive i zrele trešnje. Jako privlačno vino, nebrušeni biser.
