U petak je svoja vrata službeno otvorila starozagrebačka gornjogradska dama - Stara vura, kultni zagrebački restoran koji je ime dobio po najstarijoj sunčanoj uri na sjevernom pročelju Muzeja grada Zagreba u Opatičkoj ulici. Za razliku od stare ure koja dandanas pokazuje toč- no vrijeme, Stara vura ne može se pohvaliti kontinuitetom.
Ovaj poznati restoran doživio je nekoliko, nažalost neuspješnih, reinkarnacija, a predivan podrumski prostor Muzeja već pet godina zjapi prazan. Prvotna namjena restoranskog prostora bio je, inače, samostanski podrum opatica klarisa, a određeni arhitektonski elementi, poput impozantnog bačvastog svoda, te struktura obrambenog zida sačuvani su od 17. stoljeća do danas.
U znaku ribe
“Interijer je kompletno renoviran. Uložili smo gotovo milijun kuna u uređenje, pazeći na poštivanje povijesne baštine, ali smo kroz namještaj ipak koketirali s nešto modernijim dizajnom. Tako smo se poigrali rasvjetnim tijelima koja doprinose toplini samog prostora, a ističu ljepotu cigle stare više od 300 godina”, otkrio nam je Tomislav Vuk, novi vlasnik Stare vure. Novo izdanje starozagrebačkog restorana zamišljeno je u znaku ribljih jela uz pratnju hrvatskih vinskih etiketa.
“Budući da sam u ugostiteljstvu više od 20 godina, izgradili smo mrežu suradnika s kojima konstantno poslujemo. Osim Stare vure, vodim i restoran Dida, koji se također temelji na morskim specijalitetima. Ribu nabavljamo direktno od ribara iz okolice Šibenika, Paga i Zadra, a kvaliteta namirnica nam je imperativ”, naglasio je Vuk.
Budući da se turistička ponuda Zagreba podigla u posljednjih nekoliko godina, njihova je vizija ponuditi kako turistima tako i lokalnom stanovništvu zanimljiva jela po pristupačnim cijenama. Tako se na karti mogu naći file brancina u tikvici, bakalar u blitvi, selekcija tartara od tune, palamide, škampi i brancina te razne varijante carpaccia. Važno je istaknuti kako svu tjesteninu rade sami, a svaki dan peku i tri do četiri vrste kruha obogaćena sušenom rajčicom, maslinama ili začinskim biljem.
“Za mene restoran ne može sloviti za ozbiljno mjesto ako ne radi svoj kruh”, dodao je Tomislav.
Osim ribljih jela, nude i nekoliko mesnih, poput lungića, beef carpaccia, ramsteka i dalmatinske pašticade. Cijene se uglavnom kreću između 60 i 90 kuna za tjestenine i rižote, dok se cijene glavnih jela kreću od 60 kuna naviše. Vinska karta većinom uključuje hrvatske vinare jer je stav vlasnika da treba promicati lokalna imena.
“U ponudi imamo šezdesetak etiketa. Smatram kako moramo što više raditi na prezentaciji hrvatskih vina jer zaista imamo što pokazati. Posebno mi je drago uključiti mlade i još anonimne vinare koji se tek probijaju na tržište i pokazati našim gostima potencijal koji Hrvatska ima”, komentirao je Vuk.
Prihvatljive cijene
Sva vina toče se i na čaše, a cijena varira između 15 i 40 kuna, dok ćete za butelju Buhačeve graševine izdvojiti 90 kuna. Karta uključuje većinu zvučnijih imena hrvatske vinske scene, poput Tomca, Krauthakera, Skaramuče, Tomaza, Saint Hillsa i Mrgudića. “Nije mi cilj nabijati cijene. Kako kroz hranu tako i kroz vina, želim ljudima približiti hrvatske okuse. Sam muzej dnevno prihvati i do 200 posjetitelja i važno je da im ispričamo našu priču”, rekao nam je Tomislav Vuk.
Glavnu riječ u kuhinji drži chef Branko Zagorec koji je znanje ispeglao u brojnim europskim restoranima, hotelima s pet zvjezdica, a posljednji sedmogodišnji angažman odradio je u moskovskom restoranu Dorian Gray. “Ono oko čega smo se Tomislav i ja na prvu složili jest da je namirnica imperativ. Hrvatska ima izvrsnu sirovinu oko koje ne treba puno filozofije.
Naravno da ćemo pratiti trendove, ali pobornik sam toga da ipak treba zadržati dozu klasike”, dodao je chef Branko Zagorec. U kuhinji su mu najbitniji rad, red i disciplina, a svojim kulinarskim iskustvom pokušat će Staroj vuri vratiti stari sjaj.
Tematske večeri
“Svaki početak je težak, pa tako i naš. Iako smo se namučili dok smo okupili tim, vjerujem u svoju viziju da će Stara vura opet zaživjeti. Želio bih da prigrlimo stalne goste koji će rado doći na ručak ili večeru bez bojazni da moraju potrošiti puno novca ako žele jesti ribu”, zaključio je Vuk.
Osim standardne ponude, planiraju raditi i različite tematske večeri. Naime, u suradnji s Ministarstvom kulture već je na pomolu realizacija novih projekata, poput druženja s umjetnicima, promocija knjiga i čitanja poezije.