Nije tajna da su Hrvati veliki mesojedi pa tako godišnje konzumiramo oko 80 kilograma mesa. Osim u svakodnevnom jelovniku, meso je apsolutna zvijezda nadolazećih božićnih blagdana. Blagdani zaista nisu vrijeme za brojanje kalorija, već uživanje u hrani pa nadolazeći period treba ispuniti finom, ali i kvalitetnom hranom. Iako se često priča da ljudi tijekom blagdanskog razdoblja dobiju i do pet kilograma, istina je da se najčešće radi o najviše jednom kilogramu pa se možete opustiti.
Hrvatski blagdanski stol vrlo je bogat, a iako se razlikuje od županije do županije, središte svega je dobar komad mesa.
Koji recept je najbolji?
Badnja večer u Dalmaciji pa i Istri ne može proći bez bakalara, koji se najčešće priprema na bijelo, s krumpirom i maslinovim uljem. Na sami Božić glavna zvijezda postaje pašticada.
Jelo je to koje traži strpljenje, ali se svaka minuta isplati. Ovisno o tome koji komad mesa preferirate, birate između goveđeg ili junećeg buta, a neki pašticadu rade čak i sa svinjskim kareom. Netko meso „špika“, odnosno puni komadićima pancete, češnjaka i mrkve, nekima meso noć prije stoji u marinadi od crnog vina, vinskog octa, luka, mrkve, celera i lovora, a neki ga za početak samo preprže.
Ono što je zajedničko gotovo svim receptima je da poprže sjeckani luk, češnjak, mrkvu, peršin i celer, a zatim ponovno dodaju meso. U sve se dodaje mješavina crnog vina i temeljca te se ostavlja da se kuha dok svi sastojci ne omekšaju. Ovisno o ukusu, dodaju se suhe šljive ili pekmez od šljiva te pasirana rajčica i sve se nastavlja kuhati, uz dolijevanje vina i temeljca po potrebi.
Začini se umiješaju pred kraj kuhanja, a povrće se usitnjava kako bi dobili savršeni umak. Meso se u umaku kuha dok u potpunosti ne omekša, a pašticada se najčešće poslužuje uz domaće njoke ili palentu.
Ovo ukusno jelo korijene vuče iz Italije, a zanimljivo je da Grci također imaju svoju verziju pašticade, u kojoj ne koriste celer, pancetu i suhe šljive, već ju jače začine s čiliijem, kuminom i paprikom.
Meso nedodirljive kvalitete uvijek možete pronaći u Lidlu. Ovotjedni katalog sadrži upravo svježi juneći but idealan za pašticadu. Bitno je naglasiti da je Lidlovo pakirano meso učinkovito zaštićeno od bakterija, prašine i drugih štetnih vanjskih utjecaja. Uz to, pakiranje u kontroliranoj atmosferi prirodno produžuje rok trajanja i čuva prirodnu svježinu mesa bez potrebe za dodavanjem konzervansa.
Ništa bez mlinaca
Kraljica blagdanskog stola Središnje Hrvatske je zasigurno purica s mlincima. Purica se peče oko dva i pol sata, a čitavo vrijeme se podlijeva vlastitom masnoćom koju pusti tijekom pečenja. Na taj način stvara se fina, hrskava korica, a meso ostaje sočno. Ako purica na početku nije pustila dovoljno tekućine, možete je premazati otopljenim maslacem, svinjskom mašću ili uljem.
Puricu može zamijeniti i patka ili pile, no nezamjenjivi su svakako mlinci. Prelijevaju se kipućom posoljenom vodom i ostave nekoliko minuta da omekšaju. Zatim se ocijede i prelijevaju masnoćom od pečenja, te se, po želji, mogu i dodatno zapeći. Ako preferirate kombinaciju s piletinom, Lidl u svojoj ponudi ima svježe tradicionalno hranjeno pile idealno za ovo jelo.
U Zagorju i Zagrebu, na stolu će se često naći i štrukli, kuhani ili pečeni, dok u čitavoj središnjoj Hrvatskoj popularnost uživa i sarma, za koju je ključno kvalitetno mljeveno meso. Lidlovo meso prolazi kroz nadzirane standarde pripreme i pakiranja, što jamči ujednačenu i visoku razinu kakvoće pri svakoj kupnji. Također, ambalaža jasno prikazuje točno podrijetlo mesa, rok trajanja i preporučenu namjenu, čime kupac dobiva točnu i provjerenu informaciju.
Sarma je neizostavni dio i slavonskog Božića. Uz nju, tu je i plata sa suhomesnatim proizvodima, posebno slavonskog i baranjskog kulena te pikantne slavonske kobasice, koji su dio svih posebnih prilika u ovom kraju. Sve tri kobasice imaju zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji.
Glavna zvijezda blagdanskog stola u Slavoniji ipak je odojak. Tu je bitno da se pečenje započne na nižoj temperaturi te se postepeno povećava. Tek pred kraj temperaturu treba pojačati do 220 stupnjeva Celzijusa, kako bi korica bila hrskava. Meso ne treba odmah rezati, već je bitno da malo odstoji nakon pečenja. Neki odojak prije pečenja pune povrćem, a sokovi koje je pustio odojak možete iskoristiti za umak.
Osim nevjerojatnih kombinacija okusa, zajednički blagdanski obroci stvaraju i posebnu atmosferu, koja zbližava sve okupljene, a tradicionalna jela stvaraju intenzivan osjećaj povezanosti.
Što jedu Istrijani?
Prva asocijacija na Istru većini su pršut, tartufi i pljukanci. Ne čudi onda što su upravo pljukanci glavni dio i blagdanske istarske kuhinje. Ta tjestenina vretenastog oblika omiljena je u posnim i mesnim jelima, a na Božić ju se najčešće kombinira s kokošjim žgvacetom, odnosno gulašom. Žgvacet može biti i pileći ili teleći, a bitno je da se meso pirja u bogatom umaku od luka, rajčice, bijelog vina i začinskog bilja te se poslužuje s pljukancima. Svatko želi uštedjeti malo vremena pri kuhanju, a Lidlovo meso je unaprijed narezano i porcionirano u praktičnim pakiranjima. Hermetičko pakiranje sprječava gubljenje vlage i oksidaciju, pa meso zadržava svoju prirodnu boju, sočnost i puninu okusa sve do trenutka pripreme.
Teletina se u Istri javlja i samostalno u blagdanskom jelovniku. Najčešće se priprema ispod peke, s krumpirom, povrćem, ružmarinom i češnjakom. Bitno je polako peći meso u vlastitim sokovima, a začini i prilozi daju mu divan miris.
Iskušajte svoje kulinarske vještine i ove blagdane pripremite jedno jelo koje nije iz vašeg područja. Lidl je tu da vas uvijek opskrbi glavnim sastojkom - mesom nedodirljive kvalitete.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Lidla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....