Put malvazije od sorte za najbazičnija vina do omiljenog restoranskog vina više je nego impresivan. U devedesetima su restoranskom scenom, od bijelih sorti, vladale kutjevačka graševina, orahovički silvanac zeleni i vrbnička zlatna žlahtina. Malvazija nije bila čak ni rezervna varijanta, to su mjesto držali chardonnay i sivi pinot iz Slovenije te pošip iz Dalmacije.
Izvan Istre je se moglo naći samo u pakiranjima za masovno tržište riječkog Istravina. Prvi znakovi da se nešto novo i zanimljivo događa bili su zajednički nastupi tri pionira moderne malvazije, Degrassija, Kozlovića i Matoševića, na sajmu Vinovita u Zagrebu te uspjesi na prvim vinskim natjecanjima. Vinski znatiželjnici su na štandu trojice novajlija iz Istre otkrivali sasvim novo lice te sorte, a što je važnije, potencijal sorte je prepoznao i tada vodeći vinski trgovac Vlado Borošić koji ih je u samo nekoliko godina instalirao na vinske liste gotovo svih važnijih zagrebačkih restorana.
Ostali Istrani su ubrzo uvidjeli priliku te se inicijalni impuls, koji se sastojao od pola tuceta znatiželjnih poduzetnika, ubrzo pretvorio u udrugu Vinistra s više od stotinu gladnih i ambicioznih vinara, oformila se velika izložba u Poreču, intenzivno se učilo i radilo na kvaliteti, pa potom promociji i marketingu, te se tijekom jednog desetljeća malvazija iz anonimne preobrazila u poželjnu i slavnu sortu.
Tijekom razdoblja formiranja mnoga su istarska imena imala prirodne oscilacije rasta i pada popularnosti, krivulju koju je teško izbjeći jer je tržište takvo, željno novog i brzo se zasiti starog. Međutim, za jedno ime, koje je iskočilo na samom početku, interes ljubitelja vina nikad nije počeo jenjavati. Riječ je o vinariji Kozlović. Dugačka i nesalomljiva popularnost vina Kozlović često je predmet frustracije vlasnika restorana i vinskih trgovaca jer su stekla reputaciju “must have” vina svake ambicioznije vinske liste, a vina jednostavno nema dovoljno.
Gianfranco i Antonella Kozlović, vlasnici vinarije, nikada nisu pomislili iskoristiti popularnost svojih vina i povjerenje kupaca da podignu produkciju malvazije samo radi zadovoljavanja potreba tržišta. Uvijek im je na umu ostala prvo i jedino kvaliteta, a da bi sačuvali kvalitetu, količina vina mora ostati limitirana u obujmu koji oni osobno mogu kontrolirati i nadzirati. Rad na kvaliteti nikad ne staje i današnje malvazije se sigurno razlikuju od onih s početka 2000-ih.
Berbama 2015. i 2016. Kozlovići su dosegli novi vrhunac i obje se berbe mogu smatrati povijesnima. Bazična malvazija iz 2016. vjerojatno im je najbolje bazično vino dosad, a s obzirom na zaista velik izbor kvalitete u podrumu u toj berbi, odlučili su se posebno zanimljive tankove izdvojiti za novu liniju vina naziva Selekcija.
Potom dolazi i njihovo najvažnije vino, Malvazija Santa Lucia sa životnim vijekom većim od jednog desetljeća, koje je 2015. nadmašilo brojne prethodne berbe. To je vino koje je sada izvrsno, ali najbolje od njega tek očekujemo. Najvažnija uloga Santa Lucije činjenica je da je prvo vino koje je još 2001. ukazalo da malvazija ima jednak potencijal za dugo čuvanje kao i neke od najslavnijih internacionalnih sorti poput chardonnaya, a otad do danas stalno napreduje.
Osim tri navedene etikete, Kozlovići rade još i Valle, malvaziju s malo sauvignon blanca koja je namijenjena sezoni proljeće-ljeto i pokazuje osvježavajuću i lepršavu stranu te svestrane sorte.
Kozlović malvazija 2016.
89/100, 83 kn (Miva)
Iako sada svi iščekuju malvaziju iz berbe 2017., puno pametniji izbor sada, a i u sljedećih četiri-pet mjeseci je ova iz 2016. berbe. Dobrim malvazijama treba koji mjesec više da se razviju, ali zato traju nekoliko godina, dok druge mirisne na početku, a tanje strukture, usahnu već nakon devet mjeseci. Kozlovićev stil je izvornost sorte na nosu i u ustima reflektiran kroz solidnu punoću, razvijen i slojevit miris te završnu mineralnost. Breskve i agrumi na nosu, slast, slanost i svježina u ustima.
Kozlović malvazija Selekcija 2016.
91/100, cijena nije dostupna
Vidljiva razlika u odnosu na bazičnu malvaziju, ponajviše u slojevitosti i kompleksnosti koja je ovdje još izraženija. Djeluje kao vino dozrijevano u velikim i neutralnim drvenim badnjevima, a zapravo se također radi o inoksu, kao i kod bazične. Selekcijom u podrumu su odabrani najkompleksniji i najbogatiji primjerci koji su na autora vina ostavili poseban dojam. Ovdje se zrelom voću i mineralnosti bazične pridružuju još fini začinski tonovi.
Kozlović malvazija Santa Lucia 2015
95/100, 163 kn (Miva)
Malvazija s izdvojenog položaja, dobivena selekcijom grožđa i pozicija u vinogradu pa vinificirana na svojstven način, u velikim, 3000-litrenim drvenim bačvama gdje je izgradila otpornost na starenje, razvila aromatsku kompleksnost, a nije izgubila nimalo od sorte, mineralnosti i svježine. Možemo ustanoviti da izričajem i okusom bazična malvazija i Santa Lucia nikada dosad nisu bile tako blizu, jedino što Santa Lucia može živjeti desetak godina dulje. Zaista veliko vino!