Kriza s kakaom u posljednje vrijeme prisiljava proizvođače čokolade da preispituju baš sve - od nabave i usklađenosti s propisima, do povjerenja potrošača. Industrija kakaa došla je do kritične točke jer ekstremni vremenski uvjeti i bolesti uništavaju usjeve u ključnim svjetskim regijama uzgoja, a tu su i problemi u lancima opskrbe, zbog čega su porasle cijene kakaa. U posljednjih godinu dana stoga industrija doživljava odmak od tradicionalnog kakaa.
Tako, primjerice, Lindt ulaže u laboratorijski uzgojen kakao u suradnji sa švicarskim startupom Food Brewer. Cargill je lansirao liniju sastojaka bez kakaa za slastičarske i pekarske proizvode, sladoled i grickalice. Iz tvrtke Callebaut najavljuju planove za istraživanje alternativa kakau, u što i drugi proizvođači ulažu milijarde.
U mnogim se proizvodima kao posljedica smanjuje sadržaj kakaa, a zbog toga neki brendovi gube pravo nazivati svoje proizvode čokoladom. Primjerice, nakon što je razina kakao maslaca pala ispod zakonski propisanog minimuma od 20% u Velikoj Britaniji, tvrtke Nestlé i Pladis su morale izbaciti riječ ‘čokolada‘ iz svojih KitKat i Digestive proizvoda od bijele čokolade. Brendovi su stoga riječ čokolada zamijenili izrazima kao što je ‘s okusom čokolade‘.
Zbog svega toga se postavlja pitanje hoće li kupci to prihvatiti ili će smatrati da je riječ o snižavanju kvalitete.
Food navigator piše da budućnost čokolade možda neće ovisiti o kakau. Naime, inovatori se, kako bi doskočili krizi kakaa, okreću alternativama temeljenima na fermentaciji. Preciznom fermentacijom neki startupi tako žele ponovno stvoriti složene arome kakaa i proizvesti nešto slično čokoladi, a bez tradicionalnih zrna kakaa.
No i dalje se postavlja pitanje hoće li potrošači prihvatiti čokoladu uzgojenu u laboratoriju ili će ju smatrati previše umjetnom.
Potencijalni spas za industriju kakaa mogle bi ponuditi tehnološke inovacije: umjetna inteligencija omogućava uzgajivačima praćenje zdravlja tla, predviđanje izbijanja bolesti i optimizaciju rasporeda žetve, što potencijalno povećava produktivnost i održivost. Kontrolirana okruženja omogućuju uzgoj kakaa u netradicionalnim regijama, što smanjuje ovisnost o osjetljivim tropskim zonama. Nove mogućnosti daje i genetski inženjering. Te bi tehnologije zajedno mogle redefinirati proizvodnju kakaa.
Zapadna Afrika opskrbljuje velik dio svijeta kakaom, no kako uvjeti tamo postaju sve nepovoljniji, stručnjaci predviđaju geografski pomak u uzgoju kakaa. Kao potencijalno održive alternative mogle bi se pojaviti jugoistočna Azija i dijelovi Latinske Amerike. Istraživači rade i na razvoju sorti kakaa koje bi bile otpornije na klimu, suše i bolesti, što bi osiguralo dugoročnu stabilnost opskrbe.
Ova bi kriza mogla ubrzati i prelazak na alternative čokoladi, onima kojima je to, naravno, prihvatljivo. One koje se manje oslanjaju na tradicionalni kakao, primjerice, formule koje uključuju dodane proteine, minerale, vitamine... Tu je cilj privući zdravstveno osviještene potrošače i nadoknaditi manju dostupnost kakaa.
Ipak, pravi je izazov učiniti da se to potrošačima čini kao nadogradnja, a ne kao kompromis. Jer, čokolada je od davnina dio kulturne tradicije, proslava, blagdana... Ako ona postane isključivo luksuz, mogla bi to biti prava prekretnica za cijelu industriju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....