Globalno popularna sorta pinot crni zaslužna je za neka od najfinijih i ujedno najskupljih crnih vina na svijetu. Spomen Burgundije, domovine pinota crnog i njihovih vina od te sorte u društvu sommeliera ili upućenih ljubitelja vina u pravilu potiče odobravajuće klimanje glavom i izraze poštovanja, jer vina od pinota crnog su jedinstvena, lako prepoznatljiva, ne daju se kopirati i posjeduju dozu elegancije i plemenitosti kao niti jedno drugo crno vino. Osobito kad dolaze iz Grand Cru i Premier Cru apelacija u okviru područja Côte d’Or iz srca Burgundije.
Pinot crni, s druge strane, može biti i sasvim bezlično i beskarakterno vino kad dolazi iz toplijih vinorodnih područja, gdje sasvim gubi živahni šarm, ili kad dolazi iz berbi s kišnim kasnoljetnim i jesenskim danima ili iz lošijih vinogradskih pozicija s prevelikim urodom.
Riječ je o vrlo osjetljivoj sorti koja je u stanju proizvesti neka od najljepših vina na svijetu, ali i neka od najtanjih. Pinot crni kao rijetko koja druga sorta zaista traži samo idealne vinograde da bi dao dobra vina, a njih je na svijetu vrlo malo. Riječ je o vinogradima koji zbog ranog dozrijevanja sorte trebaju biti smješteni u hladnijoj klimi, a zbog visoke osjetljivosti na sivu plijesan trebali bi biti suhi i osunčani u doba prije berbe i za vrijeme berbe, kad inače u hladnijim klimama oborine obično znaju biti obilnije. Takvi su se vinogradi većinom smjestili u dvije zemlje, u Francuskoj (Burgundija) i SAD-u (Oregon i Kalifornija), na koje otpada gotovo 85% (od čega je Francuska 55%, a SAD 30%) svih svjetskih nasada pinota crnog. Treća zemlja po zastupljenosti pinota crnog je Novi Zeland sa 4% nasada, Italija je peta s 3%, a Njemačka s popularnim Spätburgunderom (lokalnim nazivom za pinot crni) pokriva tek 2% globalnih nasada. Hrvatski nasadi mjere se u promilima i potpuno su irelevantni za globalnu proizvodnju, iako Hrvatska ima potencijale za uzgoj pinota crnog i na domaćem tržištu ta su vina sve traženija.
Naime, neka vinogorja Bregovite Hrvatske i Slavonije već godinama daju vina od pinota crnog na najvišoj razini. U Bregovitoj Hrvatskoj predvodnik je Plešivica, a zatim se neki dobri vinogradi mogu pronaći i u Zagorju, Prigorju i Međimurju, dok u Slavoniji samo jedno vinogorje ima potencijal za pinot crni, ono kutjevačko.
U ovoj su se kolumni često recenzirala vina od pinota crnog, a kao vodeći i najpouzdaniji vinari pokazali su se Korak s Plešivice, Krauthaker i Galić iz Kutjeva, zatim Šember i Tomac također s Plešivice, pa Dvanajščak Kozol iz Međimurja te Bolfan i Mežnarić iz Zagorja. Međutim, u međuvremenu se pojavio još jedan val potentnih pinota crnih, uglavnom opet iz Bregovite Hrvatske i Kutjeva.
U Bregovitoj se tako s najrecentnijim izdanjima izvrsnog pinota crnog mogu pohvaliti Coletti, Barun, Kopjar, Belović i Cmrečnjak, a u Kutjevu još Sontacchi, Kutjevo dd i Adžić. Danas izdvajamo tri manje afirmirana, a sjajna pinota crna koji zaslužuju da se na njih skrene pozornost.

BARUN, PINOT NOIR MARQUIS 2016, 90/100
Obitelj Barundić iz okolice Krašića nametnula se s finim pjenušcima, a nedavno je izašla na tržište s dugo odležanim i njegovanim pinotom crnim najviše kvalitete. Riječ je o pinotu s više tijela i više boje nego što se očekuje s Plešivice, ali i dalje s tom neodoljivom sortnom voćnošću crvenog voća, poput malina i šumskih jagoda, izmiješanih sa slatkim začinima iz hrasta. U ustima je živo, blagih tanina, sa sočnim finišom i atraktivnom igrom kiselina i slasti na retrookusu. Traje dugo, ima potencijal za čuvanje još četiri do pet godina u najvišoj formi. Zbog zadimljenosti koju i samo posjeduje, treba ga spariti s pečenjima, poput patke, odojka, janjetine.
BELOVIĆ, CRNI PINOT 2017, 88/100
Damir Belović je sa svojim pinotom crnim iskoračio u ambicioznije vode od svježih i urednih vina kojima nas opskrbljuje već godinama. Vino je savršen izričaj sortnosti izražene kroz svježinu i tipičnu aromu, međutim, s nešto više koncentracije, s nijansu naglašenijim taninima i generalno s više tijela. Riječ je o vinu koje može trajati još dugo i koje je jedinstveno po dužini teka i retrookusa. Nema zadimljenosti kao Barun, ali je po zrelosti, slasti i punoći sličan, nijansu elegantniji, pa ga treba spojiti s istim tipom jela, dakle s klasičnim pečenkama, a dobro će popratiti i odrezak tune s roštilja.
SONTACCHI, PINOT NOIR 2017, 88/100
Vinarija Sontacchi slijedi filozofiju Enjingija u vinogradu i podrumu, zbog čega su i njihova vina, pa tako i pinoti, zrelijeg karaktera i od ostalih kutjevačkih pinota, a kamoli onih iz vinograda Bregovite Hrvatske. Ovaj iz berbe 2017. posjeduje osobito naglašenu voćnost i prilično visoku koncentraciju za jedan pinot crni, tako da se uobičajenim malinama na nosu pridružuju još i šljiva i blaga doza začina. Ipak, vino ima i puno svježine, klasičnu pinotovsku živost ugodno naglašenih kiselina i zapravo je vrlo atraktivno. Osobito u ustima gdje se igra živosti i zrele slasti izmjenjuje od početka do kraja. Spariti vino za zecom, fazanom i drugom sitnom divljači.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....