Najljepše doba godine već je u punom zamahu, a pripreme za blagdanske gozbe počele su odavno. Često zanemareni gost na blagdanskom stolu je vino, na koje se gleda kao formalni dodatak. Kada je riječ o slatkim vinima, nepravedno ih se smatra prikladnim jedino za pijenje uz desert ili čak njegovom zamjenom.
No, čini se kako se stvari ipak mijenjaju, i to s razlogom. Svjetsko tržište slatkih vina u 2023. godini procijenjeno je na 35,7 milijardi dolara, a predviđa se da će do 2033. godine skočiti na vrtoglavih 64,4 milijarde dolara. Sve se više uviđa kako slatka vina mogu biti uparena i s drugim obrocima osim deserta. Oko 83 posto Hrvata konzumira vino pa je dobro spomenuti da slatka vina mogu imati protuupalni učinak na organizam te smanjiti rizik od nastajanja kardiovaskularnih bolesti.
Kako nastaje slatko vino?
Put od grožđa do slatkog vina prožet je strpljenjem i proračunatim tehnikama. Ključni korak u proizvodnji ovakvih vina jest osigurati visoku koncentraciju neprevrelog grožđanog šećera. Dok se kod suhih vina sav ili gotovo sav šećer tijekom fermentacije pretvara u alkohol, kod ove vrste se tim procesom upravlja na različite načine, kako bi se osigurala slatkoća.
Jedna od temeljnih metoda za dobivanje slatkih vina je kasna berba. Vinogradari ostavljaju grožđe na trsu i nakon optimalne zrelosti, ponekad tjednima ili čak mjesecima duže. Tijekom tog razdoblja, bobice gube vodu, smežuraju se, a koncentracija šećera, kiselina i aroma u njima raste. Jeruzalem Ormož Rumeni muškat je slađe vino iz redovne berbe zdravog grožđa, proizvedeno od grožđa s višim udjelom šećera, što znači da se grožđe bere kasnije. Fermentacija se redovito prati i zaustavlja na željenoj razini alkohola i šećera. Unatoč tome, riječ je o voćnom i svježem vinu.
Poseban oblik kasne berbe događa se uz pomoć gljivice Botrytis cinerea, poznate kao plemenita plijesan. U specifičnim klimatskim uvjetima gljivica napada bobice, no, umjesto da ih uništi, ona stanjuje njihovu kožicu. Tako omogućuje isparavanje vode te bogatu koncentraciju šećera i aroma. Vina proizvedena od takvog grožđa, imaju jedinstvenu aromu meda, suhih marelica, breskvi i orašastih plodova. No, takva proizvodnja je iznimno rizična jer samo nekoliko kišnih dana može pretvoriti plemenitu plijesan u štetnu sivu plijesan, koja može uništiti cijeli urod.
Možda najzanimljivija metoda za dobivanje slatkih vina je ledena berba. Za ovu tehniku potrebno je da se grožđe na lozi smrzne na temperaturi od najmanje minus sedam stupnjeva Celzijusa i tako ostane nekoliko sati. Berba se često odvija usred noći, u prosincu ili siječnju, a smrznute bobice se odmah prešaju. Budući da je voda u bobicama zaleđena, iz preše istječe samo gusta, sirupasta tekućina s ekstremno visokom koncentracijom šećera, kiselina i aroma.
Za razliku od ledenog vina gdje se grožđe suši na trsu, kod passito metode grožđe se nakon berbe suši na slamnatim prostirkama ili vješa u prozračnim prostorijama na nekoliko tjedana ili mjeseci. Ovaj proces također dovodi do dehidracije i više koncentracije šećera. Još jedna metoda je i dodavanje neutralnog alkohola, najčešće vinskog destilata, u mošt koji fermentira. Alkohol ubija kvasce, fermentacija se zaustavlja, a u vinu ostaje velika količina neprevrelog šećera. Rezultat su vina s visokim postotkom alkohola i izraženom slatkoćom.
Slatko vino i blagdanska jela
Možda najčešće opravdanje za izostavljanje slatkih vina iz svakodnevnog pa tako i blagdanskog stola jest strah od nemogućnosti uparivanja s hranom. Poznato je da slatka vina pašu idealno uz voće i deserte, no rijetko tko zna da upravo sol može biti najbolji prijatelj slatkom vinu. Uz slano, slatka vina pašu idealno i s masnijom hranom jer kiselost i šećer iz desertnih vina stvaraju osvježavajući kontrast takvoj hrani.
Upravo zato, slatka vina se odlično slažu sa raznim sirevima, pršutom, kulenom i drugim kobasicama što ih čini odličnim za ispijanje uz popularne blagdanske plate. Uz plate sireva i suhomesnatih proizvoda pametno je poslužiti polusuhi pjenušac s notama citrusa. Polusuho vino ima blagu slatkoću, ali i svježinu pa idealno odgovara slanim kombinacijama na početku večeri. Ukoliko ste u potrazi za takvim vinom, Jeruzalem Ormož Sec Penina ispunjava sve kriterije odličnog aperitiva. Zahvaljujući svojim karakteristikama, ovo vino bilo bi dobro isprobati i uz nezaobilaznu francusku salatu.
Kada je riječ o glavnim jelima, slatka vina i tu mogu biti odličan saveznik. Jače začinjena jela česta su u blagdansko vrijeme, a slatkoća vina na zanimljiv način ublažava i upotpunjuje te okuse. Omiljeno blagdansko jelo u Hrvatskoj svakako je sarma, bez koje ne može proći niti jedno okupljanje. Budući da je kiseli kupus u sarmi vrlo intenzivan traži i sebi jednako intenzivno vino kako se nijedan okus ne bi izgubio. Slatkoća muškata će savršeno parirati kiselini kupusa, a Rumeni Muškat iz asortimana finih Jeruzalem Ormož vina, primjer je izrazito aromatičnog, ali laganog vina s bogatim muškatnim notama, koje se idealno slažu s okusima isprepletenim u sarmi.
Još jedno neizostavno blagdansko jelo je i purica s mlincima, čija će sočnost još više doći do izražaja uz Sec Peninu. Svježina ovog pjenušca ide savršeno uz masnoću kože purice i, često njome natopljenih mlinaca. Mjehurići i blaga kiselina pjenušca pomažu očistiti nepce nakon svakog zalogaja, tako da svaki idući ima još bolji okus. Ovo vino može biti dobar partner i u konzumiranju teletine u umacima, kao i bakalara. Riba i izrazito slatka vina su rizičan par jer kombinacija šećera i ribljeg ulja može stvoriti metalni okus u ustima, a ovaj pjenušac je dovoljno suh da to spriječi.
Iako je opće poznato da slatka vina idu idealno uz deserte, i tu postoje određene preporuke. Gorčina oraha u tradicionalnoj orahnjači savršeno se ublažava nekim slađim vinom, poput Ottonel Muškata, a mnogima omiljene breskvice ići će savršeno uz Rumeni Muškat, koji u sebi ima i aromu breskve. Ottonel Muškat će poslužiti i kao odličan voćni dodatak uz mađaricu, a za deserte s voćem, poput ledenog vjetra, štrudle s jabukom ili Schwarzwald torte pametno je razmotriti Muškatnu Peninu, koja je idealna za nadolazeće proslave i svečane trenutke.
Vrijedni savjeti
Pravilno serviranje slatkog vina osigurava da ćete iz njega izvući sve ono najbolje. Temperatura serviranja je vrlo važna pa bi slatka vina trebala biti poslužena rashlađena, ali ne prehladna. Raspon optimalne temperature kreće se od sedam do 12 stupnjeva Celzijusa.
Što se tiče čaša, one za slatka vina trebale bi biti male i uske, sužene pri vrhu. Svrha je čuvanje aroma i sprječavanje da alkohol, kojeg često ima više u desertnim vinima, ispari previše. Manji volumen čaše također osigurava da se vino pije u manjim količinama, što je tradicionalna praksa jer su slatka vina dosta intenzivna. Također, jako je važno nikada držati čašu za tijelo, već uvijek za bazu jer to sprječava da toplina vaše ruke zagrije vino i promijeni temperaturu.
Ovih blagdana, umjesto da slatko vino skrivate do kraja večeri, okušajte ga kao pratitelja blagdanskog stola, koji će zasigurno dati onu opuštenu notu druženja i stvoriti još bolju atmosferu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Puklavec Family Wines.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....