Ako se za lijepog vikenda zaputite na neko od imanja seoskog turizma u okolici Zagreba, velike su šanse da ćete pod a) upasti u gužvu na cesti jer svi žele otići iz grada, pod b) ostati bez mjesta za ručak ako niste napravili rezervaciju. Sve što vrijedi i dostupno je automobilom na sat vremena udaljenosti zasigurno će biti puno. Odličnom se ponudom istaknuo Ivanić-Grad, čije je okruženje prepuno zelenih (trenutačno snježnih) obronaka i imanja na kojima se zaista dobro jede. No, iako je u fokusu uvijek hrana, zapravo se u ivanićkom kraju mogu kušati i vrhunska vina, posebice u vinarijama Voštinić Klasnić i Kezele.
U Graberju Ivanićkom, u neposrednoj blizini Ivanić-Grada, smjestila se vinarija Voštinić Klasnić čija vinogradarska tradicija seže do 1936. godine. Upravo su se na ovom mjestu posadili i prvi trsovi autohtonog škrleta.
Kako je ranije pisala Dobra hrana, škrlet je unikatna sorta koja raste na području Moslavine i Pokuplja, a ima ga sve do Vukomeričkih gorica i nešto malo u dijelu Prigorja. Riječ je o sorti otpornoj sorti na bolesti i vremenske neprilike, ali prilično ćudljivoj. Zbog neredovite rodnosti slabije je oplodnje i sklon osipanju cvata, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje prije cvatnje čime se prinos može povećati od 10 do 30 posto bez značajnog utjecaja na kakvoću.
Vino od škrleta je bistro, svjetlo žućkaste boje, ima nešto manje alkohola, a više kiselina što ga čini osvježavajućim i laganim vinom. Note su cvjetne, herbalne i voćne, idealno je za ljetna druženja, ali i uz zimski zasitni ručak, baš kao toliko potreban kontrast. Stručnjaci kažu kako je škrlet svojevrsni pandan krčkoj žlahtini.
Jedinstvene radionice
Vinarija Voštinić Klasnić danas je daleko došla od malog podruma u vinogradu. Postali su moderna vinarija s velikim imanjem koje za svoj veliki dan biraju brojni mladenci, traženo mjesto za pravi domaći ručak, ali i odredište onih koji cijene dobra vina i traže radionice ili ture. Vinarija nosi ime prezime glavnog vinara Tomislava Voštinića i njegovog djeda Klasnića od kojeg je naslijedio vinograd. Ovdje imaju i nekoliko svojih radionice, poput one koje su nazvali Prvi spoj, a nakon dvosatnog druženja će posjetitelji saznati više o vinima Voštinić Klasnić, ili radionice Vino & Pikanje gdje uz degustaciju nude i finger food lokalnih proizvođača. Naravno, u ovoj predivno uređenoj vinariji možete organizirati i teambuilding ili božićni korporativni party, samo im se javite preko web stranice i sve ćete vrlo lako dogovoriti.
Istraživanje agencije Improve iz listopada 2022. godine pokazalo je kako je potencijal vinskog turizma u Hrvatskoj jako velik, ali nedovoljno iskorišten. Hrvatska ima čak 130 autohtonih sorti vinove loze, specifične vinske regije, ali još uvijek tražimo mjesto na vinskoj karti Europe.
Najjače vinske regije su Istra i Dalmacija, ali prepoznata je i Bregovita Hrvatska pod kojom se misli i na Moslavinu. U moslavačkim vinogradima ne žele saditi popularne francuske i njemačke sorte, već daju sve od sebe kako bi sačuvali one autohtone. Prvi spomen moslavačkih vina datira još iz doba Rimljana i cara Klaudija, a važnu ulogu u očuvanju i razvoju vinogradarstva ovog kraja imao je čazmanski kaptol.
Neka zaboravljena vremena
Globalno, odmori u vinogradima postaju sve traženiji i definitivno se radi o novom velikom trendu u turizmu. Prema studiji iz 2025., vinski turizam je najpopularniji među grupom od 45 do 65 godina, ali i oni od 25 do 44 godine postaju sve važniji. Vinarije u spomenutom istraživanju od turističkih posjetitelja zarađuju oko 25 posto prihoda, a taj broj je neprestano u rastu. Najpopularnija odredišta vinskog turizma su Francuska, Italija i Španjolska, a prate ih Portugal i Grčka. Budući da Francuska ima 40 puta više hektara zemlje pod vinogradima od Hrvatske, jasno je da se veličinom ne možemo mjeriti. No, stručnjaci se slažu kako Hrvatska u prvi plan treba staviti autentična iskustva i povijesnu baštinu te na temelju toga graditi svoju vinsku priču.
Upravo se tog puta drži Seoski turizam Kezele na koji kad kročite, imate osjećaj da ste se vratili barem 50 godina unazad, u neka zaboravljena vremena hrvatskog sela. Iako je Kezele dobro poznato ime svima onima koji traže pravi moslavački ručak, manje je poznato da imaju i svoju veliku vinariju, kao i vinograd. Naravno, s obzirom na to da su udaljeni 10 minuta vožnje od Ivanić-Grada, kao pravi moslavački vinari uzgajaju škrlet, graševinu i chardonnay. Uz to, ovdje možete popiti i čašu stvarno dobrog žutog muškata, rajnskog rizlinga, merlota, shiraza i caberneta sauvignona. Vinograd obitelji Kezele, koji vodi Janko Kezele, proteže se na tri hektara i okrenut je prema jugu, a kapacitet njihova podruma iznosi 50 tisuća litara. Janko Kezele je cijeli Seoski turizam Kezele preuzeo od svog oca, a danas ga jako uspješno vodi i transformira u cjelovito turističko iskustvo u skladu s prirodom.
U Seoskom turizmu Kezele možete i prespavati u uređenim drvenim kućicama starim preko 100 godina iz kojih se pruža na prirodu i vinograd, a odlična je lokacija za team building te razne radionice sljubljivanja hrane i vina. Kad ste ondje, svakako se priključite Moslavačkom stolu, nadaleko poznatom običaju objedovanja kod obitelji Kezele, gdje sve vrvi od prave, ukusne, domaće hrane.
Ove dvije vinarije u okolici Zagreba pravi su primjer kako privući nove goste i pružiti im šansu da uživaju u jedinstvenom okusu vina s moslavačkih brega. Kompletna ponuda Ivanić-Grada dostupna je na službenim stranicama Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....