ZIMSKI VRTOVI

Apsolutni hit 2021.: Doznajte kako do zelenog kutka za opuštanje i druženje s prijateljima

Instagram @kvarteret_krukan
Donosimo kako eksterijer integrirati u svoj životni prostor i uživati usred zelenila, ali zimi

Sjediti usred zelenila, a istodobno biti zaštićen od nevremena, hladnog vjetra, kiše, snijega? U svojem stanu, kući ili okućnici? Divota! No, kako to postići? Rješenje slijedi PLUS vodič za osmišljavanje zimskog vrta

Dok smo u toplim ljetnim mjesecima razmišljali kako dnevni boravak integrirati u eksterijer, stiglo je vrijeme kada moramo početi razmišljati kako eksterijer integrirati u svoj životni prostor. Naime, dolaskom jeseni i zime postupno se iz dvojih vrtova, dvorišta i balkona povlačimo u kuće i stanove, spremamo vanjski namještaj i čekamo proljeće ne bi li ponovno uživali u prirodi.

No, pritom ne smijemo zaboraviti na bilje kojemu je - kao i nama - sve hladnije na otvorenom. Stoga, potrebno je zaštititi bilje neotporno na hladnije uvjete, a najjednostavniji način za to je da se unese u unutarnji prostor. A upravo je to idealan povod da u svojem domu osmislite zimski vrt! Kako to postići, pomaže naš stalni suradnik Hrvoje Kovač, vrtlar Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, koji nam pojašnjava podjelu i povijest zimskih vrtova te na tri vrlo jednostavna tutorijala pokazuje kako i amateri mogu napraviti plastenik, urediti zimski vrt i posaditi povrće kako bi vam i tijekom zime bilo pri ruci.

- U ne tako davnoj prošlosti, uzgoj povrća i voća bazirao se isključivo na godišnjim dobima i vremenskim prilikama. Međutim, u novije doba, ljudi su došli do spoznaje i u zimskom periodu, počeli povlačiti vrtove u zatvorene prostore, ne bi li zaštitili bilje od nepovoljnih vremenskih prilika. Pa tako nastaju plastenici, staklenici i zimski vrtovi - kaže Kovač, koji je iz znatiželje proveo blic istraživanje među svojim prijateljima i poznanicima, ispitujući ih znaju li što je zimski vrt.

- Većina mi je, bez razmišljanja, odgovorila da je to "ostakljeni dio kuće i kojem ljudi drže bilje". Shvatio sam da je sama ta podjela možda pomalo nespretno definirana. U pravilu, zimski vrt predstavlja sve zatvorene prostore u koje možete spremati svoje bilje, pa tako tu spadaju i plastenici i staklenici i ostakljeni dijelovi uklopljeni u arhitekturu kuća, koje poznajemo pod nazivom zimski vrt - ističe naš sugovornik.

Englezi, dodaje, na sličan način označavaju sve zatvorene vrtove kao "greenhouse", što znači "zelena kuća" koje se, pak, dijele prema materijalu od kojeg su izrađene na staklene, odnosno staklenik ("glass greenhouse") i plastične, odnosno plastenik ("plastic greenhouse").

No, bez obzira na materijal, Kovač kaže da bi podjela zimskih vrtova bila sljedeća: topli zimski vrt kao produžetak dnevnog boravka, u kojem je prosječna dnevna temperatura oko 20°C, što omogućuje uzgoj tropskih bilja; zatim temperirani zimski vrt u kojem je temperatura između 8°C i 15°C, što omogućuje uzgoj egzotičnog bilja, ali nije pogodna za cjelodnevni boravak, a obzirom na da se ne grije do temperature ugodne za boravak; i hladni zimski vrt kao negrijani prostor, omeđen staklom, koji služi pretežno za pohranu bilja tijekom zimskog perioda. U njemu je temperatura obično do 5°C.

A kada su uopće osmišljeni zimski vrtovi? Sama ideja zaštite bilja unošenjem u zatvorene prostore datira još iz rimskog doba, kada su rimski vrtlari sadili krastavce u svojevrsna kolica, koja su tijekom dana izlagali sunčevoj svjetlosti na otvorenom, potom ih noću unosili u zatvorene prostore, kako bi ih zaštitili od hladnoće.

- U 13. stoljeću u Italiji su izgrađeni neki od prvih staklenika, a služili su za skladištenje egzotičnog bilja, koje su talijanski istraživači donosili iz svojih pohoda u tropske zemlje, a zvali su ih "giardini botanici", što u prijevodu znači "botanički vrtovi". U Nizozemskoj i Engleskoj prvi zimski vrtovi pojavili su se u 17. stoljeću, međutim zbog loše kvalitete materijala u tom periodu, vrtlari su se borili sa zadržavanjem topline u tim prostorima. U to vrijeme Europljani su eksperimentirali s dizajnom zimskih vrtova, a razvojem novih tehnologija poboljšana je kvaliteta stakla i konstrukcije. Kao jedan od proizvoda tog doba nastaje i veliki staklenik u francuskom Versaillesu - pojašnjava Kovač.

Zimski vrtovi pravi su procvat doživjeli u Engleskoj u viktorijansko doba, kada su dizajnirani prvi veliki staklenici. Jedan od pionira u izradi modernih staklenika bio je Joseph Paxton, koji je prvi izradio staklenik na način da je ugradio staklo u željeznu konstrukciju. Na taj način nastao je "The Crystal Palace" u Londonu.

- Sama ideja zimskog vrta kao dio stambenog prostora razvila se nešto kasnije. Naime, u Engleskoj, koja je poznata po često nepovoljnom vremenu, razvijan je među engleskim plemstvom. To je bio dobro osvijetljen prostor, prepun bilja, u kojem su se održavala društvena okupljanja, posebice tijekom ružnog vremena. Predstavljao je svojevrstan statusni simbol među engleskim plemstvom. Ta tradicija zadržana je u Engleskoj do današnjih dana - kaže Kovač i ističe kako se Englezi vrlo rado i danas druže u takvim zimskim vrtovima, pa nerijetko organiziraju zabave, vjenčanja i druge svečanosti upravo u zimskim vrtovima, okruženi biljem. Također, postoje i klubovi u kojima se dame dan danas druže na čajankama, na kojima ponosno pokazuju svoje, ručno oslikano, viktorijansko posuđe.

Međutim, s obzirom na današnji način života i kulturu druženja, uglavnom vezanu uz kafiće, zimski vrt je kao mjesto druženja zaboravljen na našim prostorima, pa ga se rijetko može pronaći u domovima naših sugrađana. No, ističe Kovač, još uvijek ih se može vidjeti na onim starinskim kućama, koje datiraju iz prošlog stoljeća, a pripadale su višem sloju građanstva, koje je nerijetko slijedilo trend stranog plemstva.

- Zanimljivo je pogledate li malo bolje način na koji su izvedeni caffe barovi kod nas, uočit ćete neku povezanost s arhitekturom zimskih vrtova. Ljudi se očito vole družiti na otvorenim, svijetlim mjestima, zaštićeni od vanjskih uvjeta, pogotovo zimi. Boravak u zimskom vrtu neovisan je o vremenskim prilikama, jer staklene površine štite od kiše, snijega, mraza i sunca. Pokušava se steći dojam povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora, koji je odvojen nepropusnom staklenom plohom - kaže.

image
Ellen Auer, Unsplash

Uostalom, sveopći trend u suvremenoj arhitekturi upravo je vizualno povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora te osmišljavanje zelenih zona u sklopu objekata. Primjerice, uz obiteljske kuće česti su zeleni atriji, no oni su otvorenog tipa, dok zimski vrtovi mogu biti samostojeće ili posebne konstrukcije koje se nadovezuju na objekt ili su integrirani u sami interijer, bez obzira radi li se o kući ili stanu. To mogu biti posebno projektirane zelene zone u često nedovoljno iskorištenim dijelovima, kao što je prostor ispod stepeništa, a češća je opcija, naravno, uz staklene stijene. U svakom slučaju, preporuka je zimski vrt orijentirati na jugozapad, kako bi se postigla ugodna temperatura tijekom cijele godine.

image
Amber Maxwell Boydell, Unsplash

Za razliku od kuća, neka varijanta zimskog vrta dosta često može se pronaći i u zgradama. Jeste li primijetili koliko je naših sugrađana dalo zatvoriti svoje balkone i lođe ugradivši prozore? Idealan zimski vrt, zar ne? Međutim, to je bilo prije stupanja na snagu paketa zakona o gradnji. Valja naglasiti kako je sve lođe i balkone koji su zatvoreni ranijih godina trebalo legalizirati, a danas je za njihovo zatvaranje potrebna građevinska dozvola. Također, na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja navodi se da je potrebna i suglasnost svih suvlasnika zgrade jer se radi o radovima na zajedničkom dijelu zgrade. Vlasnicima, pak, nekretnina koje neposredno graniče s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola mora se pružiti mogućnost uvida u spis predmeta izdavanja te dozvole i očitovanja o istome.

image
SIMON SCARBORO/LIVING4MEDIA

Vratimo li se, pak, na staklenike i plastenike naslonjene uz stambene objekte ili u dvorištu, prije njihove izgradnje također su potrebne konzultacije sa stručnjacima: treba li za njih građevinska dozvola, koji su profili (drveni, aluminijski, plastični) najbolji s obzirom na nosivost, ali i estetiku kakva se želi postići, koju vrstu pokrovnog materijala odabrati...

- Jeste li se ikada zapitali od kud jagode, lubenice, mladi luk i slično, u trgovini usred zime? Vjerojatno ste se iznenadili, ugledavši takvo što na polici svoje trgovine, ali niste previše razmišljali o tome. Moram priznati da me posebno zabavlja kada se nađem kod takvog voća ili povrća zajedno s našim starijim sugrađanima. Najčešće su u pitanju stariji parovi ili dvije prijateljice od kojih obično jedan vrlo važno komentira "to je iz uvoza", a drugi se "apsolutno" složi s njim - slikovito prepričava Kovač i dodaje kako to uopće ne mora biti istina, pogotovo zato što na samim perifernim dijelovima Zagreba postoje brojni plastenici.

image
T Z P, Unsplash

- Očito su ljudi prepoznali mogućnosti uzgoja koje pružaju plastenici, pa ne vidim razlog zašto ne bi usred zime netko uzgojio lubenicu. U današnje vrijeme ideje zatvorenih vrtova su razrađene već do toga da je moguće postići takve mikroklimatske uvjete da u kontinentalnom djelu Hrvatske možete usred zime uzgojiti tropsko voće. Primjer je Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, gdje pod budnim okom naših stručnjaka s PMF-a, u staklenicima napreduju nezamislive biljke za zagrebačko podneblje. Naravno, za takvo što je potrebno puno znanja i stručnosti, stoga nije mi u cilju navesti, vas vrtlarske entuzijaste, da pokušavate takvo što u vlastitim domovima, osim ako nemate dovoljno vremena i iznimnu volju da naučite nešto novo - ističe.

Ukoliko netko ima dovoljno financijskih sredstava, staklenik je svakako trajnija verzija zatvorenog vrta, pa ga Kovač preporučuje za imućnije sugrađane. Međutim, s obzirom na to da je izrada staklenika konkretne veličine dosta skupa, oni su nerijetko nedostupni široj populaciji, stoga je puno prihvatljivija verzija takvog zatvorenog vrta plastenik.

Dugovječnost i kvaliteta pojedinog materijala jedna je od najvažnijih stavki na koje treba obratiti pažnju prilikom planiranja zimskog vrta. Svakako je bitno da materijal bude čvrst i sprečava pojavu toplinskih mostova te da profili zadovoljavaju najviše tehničke i termičke zahtjeve. Tada će zimski vrt zadovoljavati svim zahtjevima energetske učinkovitosti.

image
ENRICO CONTI/LIVING4MEDIA

Konstrukcija vanjskog zimskog može biti od drva (preporučuju se tvrde vrste kao što su bor i hrast), s tim da treba imati na umu njegovo skupo održavanje, zatim od čelika i legure aluminija, koji su najrašireniji, ali se moraju pocinčati. Ujedno su u većem cjenovnom razredu. Beton se često koristi za temelje. Pokrovni materijali, pak, mogu biti folije (polietilen, etilvinilacetat), ploče (poliester, PVC ploče, pleksi staklo) i staklo. Svaki od njih ima svoje karakteristike te ih je prije odabira potrebno usporediti. U svakom slučaju, važno je da pokrivni materijal bude transparentan kako bi propuštao sunčevu svjetlost te otporan na UV zračenje i mehanička opterećenja. Također, mora biti otporan na visoke i niske temperature te vremenske utjecaje i zadržavati toplinsku energiju.

- I staklenik i plastenik mogu biti izvedeni u grijanoj ili negrijanoj verziji. Naime, u njih se mogu ugraditi peći sa sustavom cijevi, koje zagrijavaju cijeli prostor, a pritom staklo ili najlon zadržavaju toplinu unutar prostora. Postoje posebne firme koje se bave izgradnjom većih staklenika i plastenika te sustavom grijanja takvih prostora. Ukoliko vam je u cilju ozbiljnije se baviti uzgojem bilja, savjetujem da se obratite jednoj od tih firmi - zaključuje Kovač.

image
CECILIA MöLLER/LIVING4MEDIA

ŠTO NA POD I KAKAV NAMJEŠTAJ ODABRATI?

Zimski se vrt može koristiti na više načina, ovisno želi li se korisnik u njemu opuštati i čitati knjigu, uzgajati svoje omiljeno bilje ili oboje. O tome ovisi i njegovo uređenje. Ako se zimski nastavlja na dnevni boravak ili neku drugu prostoriju, sve ovisi o stilu koji prevladava u samom interijeru. Ako je, pak, zaseban, za pod se predlažu sve obloge (drvo, keramika, opeka, kamen, umjetna trava, beton...), ali je bitna njihova otpornost na vodu. Što se tiče namještaja, ne postoji određeni stil namijenjen zimskim vrtovima. U obzir dolaze "uradi sam" police i one kupljene u trgovinama, isto kao i stolići, stolci, dekoracije (jastuci, teglice). Ipak, potrebno je obratiti pažnju na rasvjetu. Također, ovisno o orijentaciji treba procijeniti jesu li potrebna sjenila.

image
Shutterstock

JESTE LI ZNALI?

Prema literaturi, "pionirom" modernog staklenika se smatra Joseph Paxton (1803.-1868.), britanski arhitekt i botaničar, koji je izradio jedan od prvih staklenika za britansku kraljevsku obitelj, koristeći željeznu konstrukciju i staklo. S obzirom na to da u početku materijali za izradu nisu bili sofisticirani, a staklenici nisu bili grijani, bilo je teško u zimskim uvjetima održati temperaturu iznad ništice. Dosjetili su se ukopati stranice staklenika u zemlju, pri čemu bi ostakljeni krov ostavili nadzemno. Na taj način su postigli da se pri temperaturi od -4°C u okolišu, u stakleniku održala temperatura od +3°C.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. lipanj 2022 04:50