MADE IN GREEN

Arhitekt zaljubljen u tikve

Kada je jednog dana na balkonu obiteljske kuće u Maksimiru izrasla tikva neobičnog oblika, Zagrepčanin Ante Krizmanić spontano je krenuo s obradom i otkrio brojne potencijale ovog ploda. Tako je nastao Tikvan, njegov umjetnički projekt

Nasmijan, maštovit, spretan i domišljat, Ante Krizmanić 35-godišnji je Zagrepčanin čija je ljubav prema arhitekturi i dizajnu rezultirala nečim posve neočekivanim - izradom uporabnih i ukrasnih predmeta od ni manje ni više nego - tikve. Antino arhitektonsko oko u mnogim predmetima vidi mogućnost prenamjene, a zanimljiva i nadasve simpatična priča o tikvi Lagenaria siceraria s njegova balkona započela je prije otprilike četiri godine.

VELIKA STRAST
Ante voli istraživati mogućnosti korištenja tikve u svakodnevnom suvremenom životu

- Na balkonu moje obiteljske kuće u Maksimiru izrasla je tikva neobičnog oblika. Njezinom obradom i izradom otkrio sam potencijal koji ovi plodovi imaju i tako je sasvim slučajno krenula priča o Tikvanu - objašnjava Ante osmjehujući se zbog duhovitog i simpatičnog naziva koji je nadjenuo svojem projektu. Umjetnički projekt Tikvan istražuje mogućnosti korištenja tikve u svakodnevnom suvremenom životu pa se tako u Krizmanićevoj “tikvanskoj” kolekciji nalaze mnogi ukrasni i uporabni predmeti, poput posuda, cjedila za limun, boca, stalaka, šalica, lampi, pa čak i zvučnika za mobitel.

I dok mnoge čudi što sve može nastati uz par spretnih ruku i jednu tikvu, zanimljivo je prisjetiti se da je tikva jedna od prvih domesticiranih biljaka, a primarno se koristila za transport vode. Nadalje, njezinim sušenjem ljudi su došli do zaključka da od samog ploda ostaje čvrsta drvena ljuska.

Za razliku od jestivih bundeva, tikva je podrijetlom iz starog svijeta te je i jedina poznata biljka koja se uzgajala i u starom i u novom svijetu u pretkolumbovsko vrijeme.

- Posebnost tikve jest da je ona jedino “drvo” koje se može uzgojiti u vlastitom vrtu ili na balkonu unutar jedne godine - otkriva nam arhitekt, dodajući da, iako priča djeluje jednostavno zbog principa “od sjemena do gotovog proizvoda”, ona je u suštini itekako zahtjevna. Naime, sam proces izuzetno je spor usporedimo li današnju modernu proizvodnju u kojoj se podrazumijeva da se uz pomoć neke od sveprisutnih sirovina gotov proizvod može dobiti unutar nekoliko minuta.

Finalni rezultat su dekorativne i posve originalne posude, šalice, lampe i drugi uporabni predmeti.

Držeći u rukama razna fino i suptilno izrađena pomagala i ukrase, zanimalo nas je što sve prethodi njihovu finalnom izgledu.

- Sve počinje od sadnje - započinje Ante, pojašnjavajući kako se tikva u proljeće sadi direktno u zemlju ili u male posude za presadnice. Tikva je, dodaje, biljka penjačica pa joj je potreban oslonac, dovoljno vode i blago tlo, a na lozi ostaje do jeseni. Dakle, pola godine potrebno je da nastane sam plod, a tada kreće sušenje. Tikve ubrane na svojem balkonu Ante suši na prozračnom mjestu, a čak im ni hladan zrak, odnosno smrzavanje, ne čine loše. Štoviše, tijekom sušenja na vanjskoj se ljusci može pojaviti plijesan koja je potpuno bezopasna i ubrzava proces sušenja, a uz to na kori ploda ostavlja vidljivu i estetski privlačnu strukturu koja u konačnici svaki proizvod čini dodatno zanimljivim i unikatnim.

Nakon sadnje i sušenja nastupa najljepši i najkreativniji dio posla - obrada tikve. Nakon samog rezanja uklanjaju se sjemenke i ostaci sušene pulpe, čime se vanjska i unutarnja ploha u potpunosti očiste.

- Nakon sadnje, rasta, branja i sušenja obrada tikve ono je što se čekalo punih godinu dana i upravo zato čar tog rada za mene je veća i značajnija - otkriva mladi arhitekt, pojašnjavajući kako o finalnom izgledu, ali i uporabnoj funkciji pojedinačne tikve promišlja u završnim trenucima njezine obrade. Naime, na rast i izgled ploda nemoguće je utjecati i zato je teško pretpostaviti koja će tikva poprimiti funkciju posude, koja će postati lijepa i suptilno obrađena šalica za čaj, a koja će, pak, poslužiti kao lampa za osvjetljavanje blagovaonskog stola. I dok su tikve njegova trenutna preokupacija, nužno je spomenuti da Ante Krizmanić nije nepoznato ime u dizajnerskim i arhitektonskim krugovima.

Svojedobno je oduševljavao kao član tima projekta Numen/For Use, gdje je u suradnji s Krešimirom Paukom osmislio prostornu instalaciju kombiniranu s glazbenom kompozicijom izvedenom uživo, a, kako kaže, njegove mu tikve ostavljaju dovoljno vremena i prostora za razne aktualne suradnje za čije će se rezultate uskoro čuti.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 08:52