Kada me kao vrtlara pitaju koja mi je najdraža biljka, obično odgovaram da su mi sve jednako drage. Međutim, ipak, postoji biljka u koju sam se “zaljubio” pri prvom kontaktu. Radi se o biljci banane. Još više me je privukla zbog činjenice da nije tipična za naše podneblje. Naprosto, nemoguće je da vas ne oduševi biljka koja u nepovoljnim uvjetima praktički “raste pred vašim očima”.
Svoju prvu sadnicu banane dobio sam na poklon od prijatelja. Bila je u tegli. Čuvao sam je cijelu zimu u kući. Međutim, shvativši da se nekako “muči” u toj tegli, odlučio sam je presaditi iz tegle u vrt. Kada je naočigled, gotovo svakodnevno, počela izbacivati nove listove i rasti, naprosto je pridobila svu moju pažnju.
Uzeo sam si u zadatak da ću uzgojiti plodove.
Najveći problem mi je bio zimi, kada bi temperature pale ispod ništice i smrznule nadzemne dijelove stabljika koji su bogati vodom. Korijen i biljka bi se zadržali u podzemnom dijelu, ali nadzemni dio stabla bi se smrznuo. I tako bih svake godine u proljeće kretao iz početka. Da bih na neki način zaštitio ta moja “stabla”, kako ih ne bih izgubio, znao sam ih u jesen, prije pojave niskih temperatura, unositi u kuću. Zbog relativno malog prostora kojim sam raspolagao, nerijetko bi se zimi cijeli stan pretvorio u tropsku šumu. No, ni to me nije smelo. Bio sam zaluđen bananama u toj mjeri da bismo zbog nedostatka prostora, umjesto bora, za Božić kitili stabla banane. U tom periodu biljka bi nekako mirovala. Rijetko bi pustila pokoji list, ali ne bi uvenula. Kada sam takve, već razvijene biljke, iz mirovanja prebacio u vrt, ubrzo su buknule i narasle još veće i snažnije.
Toliko sam bio oduševljen tim nevjerojatnim biljkama da sam u prvih nekoliko godina doslovno “pošumio” vrt pored svoje kuće. Napravio sam u samom centru Zagreba čitavu plantažu banana. Bilo je to toliko atraktivno da su mi strani turisti često samoinicijativno ulazili u dvorište ne bi li se fotografirali pored “šume” banana. Čak su i neki mediji napravili reportaže o mojoj plantaži. Uskoro se pojavio prvi cvijet. Bio je to poseban trenutak u mom životu. Bio sam izrazito ponosan na njega, posebice zato što u to vrijeme niste mogli u vrtnim centrima kupiti sadnice. Odmah se nakon cvijeta počeo razvijati plod i nadzirati maleni “bunt” banana. To je bio moj veliki uspjeh kao vrtlara. Naime, nije problem uzgojiti takve biljke u njihovim prirodnim staništima, međutim, u to vrijeme je bio izniman uspjeh postići to u nepovoljnim klimatskim uvjetima. Moram napomenuti da se to sve dogodilo prije razvoja današnjih uzgojnih tehnologija, prije plastenika i staklenika u kojima možete postići klimatske i mikroklimatske uvjete kakve želite.
Iako se sadnice banana u današnje vrijeme mogu nabaviti gotovo u svakom vrtnom centru i uzgoj je puno jednostavniji, ljudi još uvijek ne znaju kako bi trebali njegovati te biljke. Iz tog razloga sam vam u ovome broju odlučio više napisati o tome.
BANANA
Biljka banana spada među najveće cvatuće biljke svijeta. Rod Musa spada u porodicu Musaceae i, prema dostupnim podacima, sadrži oko 70 vrsta. Neke od njih daju jestive plodove, a druge se uzgajaju kao ukrasne biljke.
Danas se u svijetu uzgajaju uglavnom kultivirane sorte koje u pravilu potječu od dvije divlje vrste, Musa acuminata i Musa balbisiana.
Moram napomenuti da su te nekadašnje divlje sorte u plodovima sadržavale veliko sjeme. Međutim, u današnjim kultivarima gotovo da i nećete pronaći sjemenke. Ostatke tih sjemenki ćete vidjeti u obliku malenih, crnih točkica unutar samoga ploda. Upravo je iz tog razloga gotovo jedini način razmnožavanja u današnje vrijeme putem izdanaka.
Cijeli nadzemni dio raste iz strukture koja se naziva “lukovica”. To je upravo onaj dio koji bi meni tijekom zime uspio preživjeti na otvorenom, zaštićen uvelim “stablom”.
U kontroliranim uvjetima iz lukovice izrastaju dva izdanka. Jedan je spreman za rast plodova odmah, a drugi za 6-8 mjeseci.
Prema dostupnim izvorima, životni vijek plantaže banana je otprilike oko 25 godina, pri čemu se mjesto sadnje može polako premještati, ovisno o formiranju bočnih rizoma.
STABLO NE = PSEUDOSTABLO
Biljka koja naraste iz izdanka je prilično visoka i čvrsta, stoga je česta greška u nazivu “stablo banane”. Jer, radi se o lažnom stablu, takozvanom “pseudostablu”.
Naime, to pseudostablo formiraju listovi, odnosno čvrsto zbijene baze listova koje grade takozvane “korice”. One se spajaju u cjevčice. Kada iz baze izraste mladi list, njegova baza, koja se pretvara u cjevčicu, gura i zbija stare cjevčice prema van. Na taj način one postaju sve čvršće i stvaraju navedeno pseudostablo. Pojednostavnjeno, baze listova su te koje drže cijelu nadzemnu biljku.
Različiti kultivari postižu različite visine. Međutim, većina njih uglavnom dostiže visinu od otprilike pet metara.
Kada biljka sazre, ona prestane rasti u visinu i puštati listove. Počinje formirati cvat.
Unutar pseudostabljike počinje se razvijati stabljika koja nosi cvat. U pravilu svaka pseudostabljika proizvede jedan cvat, koji se naziva “bananino srce”.
Nakon oplodnje, pseudostabljika odumire, a oko njene baze se razvijaju novi izdanci.
BANANINO SRCE
Cvat banane naziva se BANANINO SRCE. Sadrži puno sitnih cvjetića, između redova cvati. Ženski cvjetovi se razvijaju u gornjem djelu stabljike, a redovi muških nešto niže.
PLODOVI BANANE
Plod se razvija iz ženskih cvjetova, nakon oplodnje, u velikim visećim grozdovima koji su okrenuti prema dolje.
Takvi viseći klasteri, poznatiji kao “svežanj”, sadrže od 3 do 20 grozdova koji mogu težiti od 30 do 50 kilograma.
Unutar grozdova nalaze se pojedinačni plodovi, takozvane “bobice”.
Oko mekog ploda (bobice), nalazi se vanjski, zaštitni sloj koža (kora) koju formiraju duge, tanke niti (floemi).
U fazi intenzivnog rasta, posebno ljeti, treba paziti na prihranu. Tada je najbolje prilikom zalijevanja u vodu dodati tekuće gnojivo, kako bi se biljku dodatno potaklo na razvoj
UZGOJ
Banane možete uzgajati na otvorenom ili u loncima. Ako ih uzgajate u loncima, u ljetnim mjesecima ih iznesite na otvoreno. U hladnijim klimama moguće ih je uzgajati u staklenicima. U tom slučaju treba paziti da temperature budu u rasponu od 19 do 30 Celzijevih stupnjeva.
TLO
Bananama je potrebno bogato, humusno, rastresito tlo s visokim postotkom vlage i Ph 5,5 - 7. Pri odabiru mjesta sadnje važno je imati na umu da ono bude u zavjetrini, s obzirom na to da vjetar može oštetiti relativno krhke listove.
Pri sadnji imajte na umu da se radi o prilično visokim i razgranatim biljkama, koje vole dosta prostora, pa ih sadite na udaljenostima od barem tri metra.
TEMPERATURA
Morate biti svjesni da banane potječu iz tropskih područja, stoga će im za rast odgovarati topla i osunčana mjesta. Ne podnose temperature niže od 16 stupnjeva. Unatoč tome što vole puno svjetla, ne vole direktno sunce. A prilično su osjetljive i na strujanje vjetra, odnosno zraka (propuh), pa pripazite ako ih uzgajate u posudama.
VODA
Banana ima velike listove iz kojih svakodnevno isparava vlaga, a istovremeno voli visoku vlažnost zraka (60 %), stoga je potrebno dosta zalijevanja i prskanja listova, posebice ljeti. Zimi, u fazi mirovanja, slobodno prorijedite zalijevanje. Također, morate paziti na to da banana ne voli imati “mokre noge”, odnosno vlažnost korijenja. Zalijte je kada primijetite da je supstrat suh.
Prosječna visina je oko pet metara. Cvijet joj se naziva bananino srce
GNOJIDBA
U fazi intenzivnog rasta, posebno ljeti, obratite pažnju na prihranu. Dobro je prilikom zalijevanja u vodu dodati tekuće gnojivo, kako biste je dodatno potakli na rast i razvoj.
OREZIVANJE
Dobro je redovito uklanjati sve suhe i oštećene listove, kako biste potakli rast biljke.
PRIPREMA ZA PREZIMLJAVANJE
Kada nastupi hladnije vrijeme, potrebno je biljku pripremiti za prezimljavanje. Ako ste je posadili u vrtu, postoje dvije mogućnosti. Obje podrazumijevaju da odrežete listove. Ako imate mogućnosti, pažljivo otkopajte korijen i prebacite biljku u posudu u koju ste prethodno stavili kamenčiće ili crepiće (ostaci keramičkih posuda) za drenažu i dobru humusnu zemlju. Potom unesite posudu u zatvoreno (garažu, kuću, zimski vrt i sl,), gdje temperatura zimi ne pada ispod 16°C.
Ako je, pak, želite ostaviti posađenu u vrtu, skratite stabljiku na 1 do 1,5 metara visine, kako biste je lakše zaštitili. Zemlju oko nje dobro malčirajte (prekrijte suhim lišćem i slamom), kao i stabljiku. Kada ste to napravili, preko tako zaštićene biljke navucite najlon. Posebnu pažnju usmjerite na sam vrh, kako preko njega ne bi ušla vlaga i izazvala truljenje. Nažalost, za vrijeme jakih zima postoji mogućnost da vam se unatoč zaštiti gotovo cijela biljka smrzne. Zato preporučujem da je prebacite u teglu.
PONOVNA SADNJA NA OTVORENOM
Početkom proljeća, u travnju ili u svibnju, nakon mrazova, posudu s bananom iznesite u dvorište ili u vrt. Birajte dobro osvijetljeno mjesto, s time da postupno povećavate količinu svjetlosti kako izravno sunce ne bi spržilo još mlade listove. Biljka može ostati na otvorenom sve do kraja rujna.
5 ZANIMLJIVIH ČINJENICA O BANANI
1. Banana-rekorder na Filipinima pustila je ukupno pet bananinih srca iz jedne pseudostabljike.
2. Banane su prirodno radioaktivne. Ta radioaktivnost stvara se zbog visokog sadržaja kalija i male količine kalijevog izotopa koji se javlja u prirodnoj smjesi kalija. Međutim, ta količina radioaktivnosti je toliko mala da praktički nema značaja za ljudsko zdravlje. Stoga bez bojazni možete uživati u ovom voću.
3. Banane ne smiju dozreti na stablu jer bi bile brašnaste i neukusne. Uzgajivači u pravilu režu banane još zelene i stavljaju ih u sjenu da dozore. One koje se proizvode za izvoz, odmah se po branju skladište u hladnjačama brodova na temperaturi malo nižoj od 13°C. Naime, upravo na toj temperaturi se prekida dozrijevanje. Međutim, ako temperatura padne ispod 12°C, banane posmeđe. Nakon dopremanja u ciljane zemlje, stavlja ih se u posebne komore u kojima dozrijevaju na 16°C.
4. Nezrele banane sadrže neprobavljivi škrob koji tanko crijevo ne može preraditi pa u debelom crijevu fermentira i uzrokuje vjetrove, stoga konzumirajte isključivo zrele plodove.
5. Koru banane možete iskoristiti kao odličnu prihranu bilja, a ujedno odbija i lisne uši. Stoga narežite koru na komadiće pa ih zakopajte oko svojih biljaka.
Recept za pet
SALATA OD BANANINA CVIJETA
• 1 mladi cvijet banane (možete koristiti i bijeli kupus, crveni kupus, kelj)
• 500 ml hladne vode sa 1 žlicom svježeg soka od limete ili limuna
• 1/4 papaje ili 1/2 zelenog manga (nasjeckajte na tanke kriške)
• 1 luk (tanko nasjeckajte)
• 1/2 zelene paprike (tanko narežite)
• 1 mrkva (izrežite na tanke štapiće)
• 1 žlica korijandera (sitno nasjeckajte)
• 2 žlice kikirikija (sitno nasjeckajte)
• 1 žlica vlasca (sitno nasjeckajte)
Marinada:
• 1 žlica vode • 1 žlica meda
• 1 žlica sojinog umaka
• 1 žlica svježeg soka limete
• 1/2 žlice češnjaka (nasjeckaj)
• 1/2 žličice vlasca (nasjeckaj)
• 1/2 žlice čili papričice (nasjeckaj)
Latice cvijeta banane posložite jednu na drugu pa ih narežite na trakice. Potom ih uronite u posudu s ledenom vodom, uz dodatak limuna ili limete, i ostavite 20-ak minuta. Za to vrijeme pripremite marinadu od navedenih sastojaka. Narežite ostale sastojke pa izvadite latice banane iz vode i dobro ocijedite. Pomiješajte ih s ostalim sastojcima te na kraju prelijte marinadom i uživajte.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
