Imamo priliku

Bespovratna sredstava u ruralnom turizmu: Kada, ako ne sada? Prostora za razvoj ima...

Unsplash

 Maksym Kaharlytskyi
U poduzetništvu problem gledamo kao izazov i priliku, stoga je razvoj ruralnog turizma definitivno odlična poslovna prilika

U Hrvatskoj imamo 93% područja klasificiranog kao ruralno područje na kojem živi 51,2% stanovništva, koje generira samo 1% od ukupnih prihoda od turizma.

U Hrvatskoj imamo 93% područja klasificiranog kao ruralno područje na kojem živi 51,2% stanovništva, koje generira samo 1% od ukupnih prihoda od turizma. Po stanovniku u ruralnom području generira se oko 47 eura prihoda od turizma, no ako taj broj usporedimo s brojem na nacionalnoj razini, viđamo veliki nerazmjer.

image

Sergej Lugović je osnivač tvrtke Vesela motika, koja se bavi razvijanjem sustava za urbano vrtlarenje, opreme i aplikacija u poljoprivredi

Damjan Tadić/CROPIX

Udio bespovratnih sredstava namijenjenog razvoju ruralnog turizma u Hrvatskoj je oko 0,5 eura po euru prihoda, a isti prihoduje 50 puta manje prihoda po stanovniku nego turizam na nacionalnom nivou. Vjerujemo da rješenja za unaprijeđenje ove situacije postoje.

U Hrvatskoj kao turističkoj zemlji 2019. godine imali smo 89,7 milijuna noćenja i 18,7 milijuna dolazaka stranih turista te smo generirali 9,5 milijardi eura prihoda. To za zemlju s malo više od četiri milijuna stanovnika izgleda kao fantastičan rezultat.

image

Unsplash

Bernard Hermant

Međutim, ovaj trend odličnih pokazatelja ima prostora za značajno unapređenje u sklopu ruralnog turizma. S obzirom na to da smo bitan igrač na turističkoj karti EU te smo razvili percepciju turističke zemlje, to se može izvrsno iskoristiti u aktivnostima razvoja ruralnog turizma. U Hrvatskoj imamo 93 posto područja klasificiranog kao ruralno područje na kojem živi 51,2 posto stanovništva, koje trenutačno generira samo jedan posto od ukupnih prihoda od turizma. U konkretnim brojevima, to bi značilo da ostvaruje 95 milijuna eura prihoda. Po stanovniku u ruralnom području generira se oko 47 eura prihoda od turizma. Ako taj broj usporedimo s brojem na nacionalnoj razini, koji iznosi 2375 eura po stanovniku, uviđamo veliki nerazmjer. Kada usporedimo prihode po stanovniku na nacionalnoj razini sa stanovništvom na ruralnim područjima, prihodi po stanovniku na ruralnim područjima su 50 puta manji nego na nacionalnoj razini.

image

Unsplash

Ivan Nedelchev

U poduzetništvu problem gledamo kao izazov i priliku, stoga je razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj definitivno odlična poslovna prilika. Međutim, za njezinu monetizaciju potrebno je povezati nekoliko ključnih faktora. Ono što je najzanimljivije, oni sami po sebi već postoje, ali potrebno je poraditi na njihovoj integraciji i sustavnom pristupu. Prema našem viđenju, ključni faktori koji postoje su velik broj poljoprivrednih gospodarstava u ruralnim dijelovima Hrvatske te raspoloživi izvori financiranja razvoja ruralnog turizma putem mjera (mjera 6,4.1 je u 2020. iznosila oko 22 milijuna eura, a mjera 6,2.1 iznosi isto toliko). Natječaji za te mjere su najavljeni za četvrti kvartal ove godine. Ako brojevi budu slični kao i 2020., po stanovniku ruralnih područja je bespovratno raspoloživo 22 eura za razvoj ruralnog turizma. To znači da raspoloživa sredstva u jednoj godini iznose gotovo 50 posto prihoda od ruralnog turizma. To smatramo vrlo značajnim podatkom, koji sa sobom nosi i odgovornost. Prema postojećim podacima, u 2019. godini ukupna bespovratna sredstva za razvoj turizma, koja je na raspolaganju imalo Ministarstvo turizma, iznosila su oko 3,2 milijuna eura, odnosno samo 0,03 posto ukupnog prihoda. Na neki način ova kratka analiza ukazuje na želju države da potakne ruralni turizam jer je na jedan euro prihoda raspoloživo 0,5 eura bespovratnih sredstava, dok je u turizmu općenito na raspolaganju na jedan euro prihoda samo 0,03 eura bespovratnih sredstava. Međutim, kako se kaže, za ljubav je potrebno dvoje, a za sretnu obitelj je potrebno i više dionika. To bi značilo da je za uspjeh ruralnog turizma u Hrvatskoj, osim države koje dodjeljuje sredstva te poljoprivrednika koji primaju ta sredstva, potrebno dodati i ostale aktere, kao što su inženjeri poljoprivrede i biotehnologije, arhitekti, izvođači građevinskih radova, analitičari, savjetnici, turističke agencije, marketinške agencije, tvrtke koje nude tehnološka rješenja, udruge civilnog društva, stručnjaci iz područja bioraznolikosti i permakulture, agencije koje se bave raspisivanjem projekata, uredi strateškog planiranja lokalnih zajednica, mediji, partneri iz inozemstva, proizvođači građevinskog materijala, akademska zajednica, umjetnici i dizajneri, sociolozi te svi koji misle da mogu pridonijeti unapređenju ruralnog turizma u Hrvatskoj.

image

Unsplash

Joran Quinten

Mi kao tvrtka vjerujemo u otvorenu inovaciju, u mrežne organizacije koje se temelje na uskim specijalizacijama pojedinaca u toj mreži, u transparentnost i dostupnost kako kvantitativnih tako i kvalitativnih podataka, platforma koje doprinose komunikaciji svih relevantnih dionika, dijeljenju znanja i iskustava među svim akterima, poticanju i dijeljenju dobrih praksi i prilikama koje nude nove tehnologije. Jedino tako možemo na nacionalnoj razini ući u procese digitalne eko transformacije koja nam se nameće željeli mi to ili ne.

​Više na: veselamotika.com

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. srpanj 2022 07:47