Naša suradnica Marina Francuz Gaćina iz Studija Botanike otkriva kako svom djetetu usaditi ljubav prema zelenilu te koje su prednosti "zelenog" odgoja
U današnjem užurbanom svijetu u kojem je prava rijetkost da netko zna prepoznati više vrsta biljaka nego nabrojati brendova odjeće, uzgoj biljaka mijenja odnos ljudi prema prirodi, potiče ih da svoje stanove, prozore i balkone pretvaraju u male vrtove, šume i džungle, da primijete kako biljke plešu na vjetru i kako svako godišnje doba različito miriši.
Od davnina su i mladi i stari, i bogati i siromašni bilje uzgajali zbog hrane, iscjeliteljskih te dekorativnih vrijednosti, a ponekad su biljke uživale i statusni simbol. Danas, pripadnike zrelije dobi povratak trenda sobnog bilja zasigurno veseli, kao što mladima predstavlja novost, pa u tome pronalaze hobi, zadovoljstvo i način opuštanja. Nama osobno, najdraži je ipak pristup najmlađih generacija koje još uvijek imaju neopisiv stupanj povezanosti s prirodom koja polako nestaje s godinama. Djeca žele istraživati, kopati i isprljati ruke, zagrliti i popeti se na drvo, njihova kraljica je mašta koja stvara magične svjetove iz lišća, cvjetova i trava, a granice tog izmišljenog kraljevstva su fleksibilne. Uzgoj biljaka očuvat će tu povezanost s prirodom, potaknuti osjećaj odgovornosti, omogućiti doticaj s estetikom i omogućiti im ulazak u jedan tajnoviti i uzbudljivi biljni svijet u kojem mogu naučiti puno o sebi i svijetu koji ih okružuje.
Najmlađe uključite u svakodnevno promatranje sobnih biljaka te njihovo zalijevanje, što će ih sigurno veseliti jer uključuje igru s vodom. Nešto starijima pokažite rast biljaka na grahoricama, čime će već postati predani uzgajivači. Jedna od brzorastućih biljaka je potočarka, čije sjeme, koje će za nekoliko dana niknuti, možete postaviti na vlažnu tkaninu, a potkraj tjedna djeca će već moći i jesti plod svojega rada. Leća raste jednako brzo, tako da je potrebno u tanjurić samo staviti toliko vode da navlaži sjeme i postaviti ga uz prozor te će iz njega niknuti mladice za manje od tjedan dana. Dopustite djeci da eksperimentiraju s otpacima povrća i voća koje ste namjeravali baciti u smeće. Npr. odrežite vrh mrkve i stavite je u tanjurić s vodom te postavite na neko svijetlo mjesto. Nakon nekog vremena potjerat će peraste listove nalik na paprat koje mogu posaditi u zemlju i imati svoju biljku. Isto možete napraviti i s ananasom, kojemu odrežete vrh ploda s rozetom nazubljenih listova, izdubite mesnati dio kako ne bi strulio te ostavite nekoliko dana da se posuši. Odvojite donje listove i stavite rozetu u vlažan supstrat na svijetlo i toplo mjesto. Uz redovito prskanje, rozeta će se zakorijeniti i razviti u pravu sobnu biljku. Slično možete učiniti i s košticama voća, koje će proklijati u vodi ili vlažnoj mješavini za sadnju (avokado, limun, mandarina, naranča, šljiva, marelica, jabuka…). Mnoge vrste šumskog drveća možete uzgajati iz njihovih plodova. Žirove i divlje kestene djeca će ujesen vrlo rado sakupljati, nakon čega plod treba posaditi u zemlju u manju teglu (promjera do 10 cm) i postaviti na hladan balkon ili prozorsku dasku. Žir će polagano klijati, ali može izrasti u krasno drvce, kao i kesten i neke sjemenke bora. Malo drveće treba redovito zalijevati i svake godine presađivati dok ga dijete na kraju ne posadi na mjesto gdje će provesti naredna stoljeća. Svaki čovjek, a posebice dijete, treba za svojega života posaditi barem jedno drvo kako bi ostavilo nešto za buduće generacije. Djeca su zadivljena spoznajom da se nekoliko stotina godina stari hrast upravo razvio iz istog takvog žira koji je i on sam posadio.
Upravo iz tog razloga biljke ne bi trebale stajati izvan dohvata dječjih ruku, osim ako su otrovne. Prilikom odabira sobnog bilja, kao roditelj se morate informirati o biljkama koje donosite u dom. Izbjegavajate otrovne biljke ili planirajte njihov smještaj izvan dohvata djece kako ne bi izazvale razne reakcije ako ih djeca diraju, odnosno žvaču.
Otrovne biljke u sebi sadrže različite spojeve koji mogu uzrokovati blage mučnine, povraćanje, peckanje grla ili smetnje u govoru ako se konzumiraju, iako većina može izazvati samo laganu iritaciju kože prilikom kontakta. Neke od biljaka koje sadrže blago iritirajuće spojeve su sljedeće: Monstera, Zamioculcas, Sansevieria, Asparagus, Ficus, Strelitzia (samo cvijet), Aloa, Crassula i Epipremnum, a u kući s malom djecom zasigurno bi trebalo izbjegavati: Syngonium, Scheffleru, Euphorbiju, Dieffenbachiju, Azaleu i Cliviju.
Birajte biljke koje su nešto otpornije i jednostavnije za održavanje - toleriraju neredovito zalijevanje, veće količine vode, tamnija mjesta, premještanja te dječju igru i nehaj. Pustite ih da se igraju s vodom, prljaju ruke zemljom, promatraju pojavu prvih plodova i cvjetova, uživaju u berbi i presadnji te na taj način otkrivaju svijet oko sebe. Dionaea muscipula i Mimosa pudica biljke su koje reagiraju na dodir i možda najslikovitije djeci pokazuju da se radi o živim organizmima koji reagiraju na nas, naše podražaje i brigu. Poklonite svojem djetetu biljku ili ga naučite da mladicu vlastite biljke nekome pokloni - prijatelju, baki, učitelju ili učiteljici... Upravo je za to idealna Pilea peperomioides koja brzo razvija mladice za presadnju, a ujedno svoje okruglaste listove usmjerava prema suncu poput satelita te je u stalnom pokretu. Ceropegia woodii s nizom listova u obliku malenih "srca na niti" vrlo je jednostavna za održavanje i presadnju, brzo raste, a ujedno nosi i ljubavnu poruku. Maleni vrtovi u boci ili terariji isto su tako idealan oblik uzgoja jer zahtijevaju malo brige, a svakodnevno se mijenjaju i bujaju te mogu postati i poligon za sitne igračke kojima djeca stvaraju novi dom i svijet.
