Kuće i dijelovi zgrada obrasli tamnozelenim bršljanom izgledaju poput skrivenih utočišta iz davno zaboravljenih priča. Njihovi zidovi, prekriveni gustim spletom grančica i lišća, stapaju se s okolnim vrtom i stvaraju gotovo bajkovit prizor, uz pomalo mističan ugođaj. Zbog toga nije teško poželjeti da i vlastiti dom izgleda poput romantične kućice iz engleskog sela.
Međutim, iza takve romantične slike mogu se kriti i prilično neugodni problemi. Bršljan, naime, može oštetiti pročelje i temelje kuće, zadržavati vlagu, a u njegovu gustom zelenilu mogu se nastaniti i neželjeni nametnici. Posebno oprezni trebali bi biti vlasnici starijih objekata, čija je konstrukcija već osjetljivija na vanjske utjecaje.
Prije nego što se odlučite za "zeleni plašt" na pročelju, važno je provjeriti stanje zidova. Ako na njima postoje pukotine, bršljan može prodrijeti u njih i s vremenom dodatno pogoršati oštećenja. Problem je osobito izražen kod starijih kuća, upozorava krajobrazni dizajner Tony Wasemann iz američke tvrtke Scott Byron & Co., u razgovoru za portal Real Simple.
"Bršljan može negativno utjecati na pročelja i temelje kuća, osobito starijih objekata koji su podložniji oštećenjima. Spojevi između cigli na takvim kućama mogu biti oslabljeni, a bršljan može prodrijeti u postojeće pukotine i oštetiti mort", objašnjava Wasemann.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Osim toga, gusta vegetacija može postati idealno sklonište za različite nametnike i životinje. Među nepoželjnim stanarima mogu se naći mravi, termiti i glodavci, koji potencijalno mogu uzrokovati i dodatna oštećenja na objektu.
"Iako je bioraznolikost važna, bršljan može privući i nepoželjne nametnike koji se u njemu nastanjuju", upozorava stručnjak, dodajući kako gusta vegetacija može zadržavati vlagu na pročelju i usporiti sušenje zidova nakon kiše. Ako se takvi uvjeti ponavljaju, s vremenom se može pojaviti i plijesan.
Ako vam se sviđa izgled kuće prekrivene zelenilom, prije sadnje ipak razmislite o nekoliko važnih čimbenika. Prvi je starost objekta, jer su starije kuće u pravilu osjetljivije na moguće posljedice rasta bršljana. Važan je i materijal od kojeg je kuća izgrađena.
"Kuće građene od opeke obično pružaju bolju podlogu za rast bršljana, dok kod drvenih objekata i onih s fasadom od štukature njegovo održavanje i rast mogu biti problematičniji", kaže Wasemann.
Osim same konstrukcije, treba računati i na redovito održavanje. Bršljan ne možete jednostavno posaditi uz zid i prepustiti ga da raste kako želi. Potrebno ga je redovito orezivati, kontrolirati njegovo širenje i paziti da ne zahvati okvire prozora i druge osjetljive dijelove kuće. Kod pročelja od opeke valja pratiti i stanje fuga između cigli te ih po potrebi obnavljati.
Važan je i odabir vrste. Naime, pojedine vrste bršljana agresivnije se šire i čvršće prihvaćaju za podlogu od drugih. Obični bršljan, poznat i kao engleski bršljan (Hedera helix), koji je vrlo raširen u Hrvatskoj, raste samoniklo, a često se sadi i kao ukrasna penjačica. Njegova je posebnost to što zadržava lišće tijekom cijele godine, no poznat je po intenzivnom rastu i snažnom prihvaćanju za površine. Za razliku od običnog bršljana, bostonski bršljan (Parthenocissus tricuspidata) listopadna je penjačica koja se za zidove prihvaća pomoću vitica s prianjaljkama, a u jesen oduševljava lišćem koje poprima intenzivne crvene nijanse. Iako je njegov način pričvršćivanja drukčiji i manje agresivan, pri uklanjanju na zidu također mogu ostati tragovi, a osjetljive površine mogu se i oštetiti.
Ova tri stabla mogu biti opasna ako ih posadite blizu kuće: Imamo ih u gotovo svakom kraju Hrvatske
Unatoč mogućim nedostacima, Wasemann ne smatra da bršljan treba potpuno izbjegavati. Ako je riječ o konstrukcijski zdravoj kući, ako odgovara njezinu izgledu i ako su vlasnici spremni redovito se brinuti o biljci, takvo zelenilo može biti lijep dodatak.
"Bršljan je stvar osobnog ukusa. Ako se uklapa u karakter kuće, ako je riječ o konstrukcijski stabilnom objektu i ako ste spremni održavati ga, svakako se može isplatiti", kaže stručnjak.
Ako se, pak, predomislite nakon što je bršljan već počeo osvajati pročelje, nije dovoljno samo odrezati njegove izdanke. Potrebno je ukloniti glavne stabljike, a nakon što se preostali dijelovi biljke osuše, pažljivo odstraniti i njihove ostatke sa zida. U suprotnom bi se bršljan mogao ponovno početi širiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....