Za mnoge je bubamara jedan od prvih kukaca kojeg su se usudili primiti u ruku. Djeca ih i danas s oduševljenjem love, oprezno spuštaju na dlan, prate svaki njihov korak, broje točkice i pjevaju poznate pjesmice. Odraslima takvi prizori često bude uspomene na bezbrižna ljeta provedena u dvorištima, vrtovima i na livadama, ali posljednjih godina primjećuju nešto drugačije. Nešto čudno. To nisu one iste bubamare kojima su se oni divili u djetinjstvu. I tu su u pravu.
Iako na prvi pogled izgledaju poput dobro poznatih sedmotočkastih bubamara (Coccinella septempunctata), prepoznatljivih po jarkocrvenim pokrilcima sa - kako im i naziv kaže - sedam crnih točkica, u velikom broju slučajeva zapravo je riječ o azijskoj bubamari (Harmonia axyridis), invazivnoj vrsti koja se u posljednjim desetljećima proširila iz istočne Azije na gotovo cijeli svijet. Pritom se uspješno i širi Europom, pa tako i Hrvatskom.
Je li ovo najljepše vrtno naselje svijeta? Vlasnici kuća ondje mogu sve - samo ne stanovati!
Razlika između sedmotočkaste i azijske bubamare prilično je velika. "Domaće" bubamare najčešće su jarko crvene i imaju ujednačen izgled sa sedam crnih točkica. Azijske bubamare mogu biti žute, narančaste, crvene pa čak i gotovo crne, a broj točkica jako varira. Prepoznatljive su i po tamnoj šari iza glave koja često podsjeća na slovo M ili W.
Obje vrste hrane se lisnim ušima i drugim štetnicima - što je svakako korisno u vrtu, no azijska bubamara smatra se problematičnom jer potiskuje "domaće" vrste. Osim toga, ima jednu osobinu zbog koje mnogima stvara probleme. Naime, azijske se bubamare tijekom ljeta mogu vidjeti u vrtovima, na balkonima i sunčanim pročeljima kuća, dok se s približavanjem jeseni, za razliku od "domaćih", često okupljaju u velikom broju i ulaze u domove tražeći zaklon za prezimljavanje. Pritom mogu ostaviti žućkaste mrlje, neugodan miris, a kod osjetljivih osoba izazvati i alergijske reakcije. Povremeno mogu i lagano ugristi, kako upozorava portal Outdoor Guide.
Upravo zato mnogi traže način kako ih otjerati bez korištenja jakih kemikalija. Jedan od prirodnih trikova koji se često preporučuje temelji se na - citrusima.
Prema pisanju portala Outdoor Guide, azijske bubamare izbjegavaju miris naranče, limuna i grejpa. Kao i mnogi drugi kukci, orijentiraju se pomoću mirisnih signala, a jaki citrusni mirisi mogu im poremetiti kretanje i smanjiti privlačnost tretiranih površina.
Stoga i jednostavni kućni sprej može biti od pomoći. Za njegovu pripremu dovoljno je pomiješati vodu i nekoliko kapi eteričnog ulja naranče, limuna ili grejpa. Po želji se može dodati i kap sredstva za pranje posuđa kako bi se otopina bolje zadržala na površinama. Smjesu je potrebno uliti u bočicu s raspršivačem i lagano poprskati mjesta na kojima se bubamare najčešće okupljaju. To mogu biti prozorske klupčice, okviri prozora i vrata, balkoni, ograde, vrtni namještaj, pergole i vrtne kućice, osobito ako su tijekom dana izloženi suncu i toplini. Pomoći mogu i kore naranče ili limuna raspoređene oko problematičnih mjesta.
Budući da se eterična ulja relativno brzo razgrađuju, tretman je potrebno ponavljati svakih nekoliko dana. Također, sprej nije preporučljivo koristiti tijekom velikih vrućina jer ulje može oštetiti osjetljivo lišće biljaka.
No, svakako je pažnju potrebno posvetiti i potencijalnim mjestima ulaska u kuću - okvirima vrata i prozora, pukotinama u fasadi i prostoru ispod strehe, i to krajem ljeta i početkom jeseni, prije nego što bubamare krenu tražiti zaklon za prezimljavanje.
Dobra vijest je da azijske bubamare, unatoč tome što znaju biti naporne, i dalje ostaju korisni kukci, budući da se lisne uši i drugi biljni nametnici hrane sokovima biljaka, pri čemu slabe njihov rast, uzrokuju uvijanje i žućenje listova te mogu dovesti do propadanja mladih izboja i cvjetova. Osim izravne štete, često prenose i biljne bolesti koje se brzo šire kroz vrt i dodatno ugrožavaju zdravlje biljaka.
Bubamare su zato korisne jer se hrane upravo tim nametnicima i na prirodan način smanjuju njihovu brojnost. Time pomažu u održavanju ravnoteže u vrtu i smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima za zaštitu bilja. Ipak, nitko ne želi invaziju u domu, stoga je njihovo prirodno odbijanje mnogo bolje rješenje od masovne uporabe insekticida, posebno u vrtovima i oko doma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....