Čovjek od pamtivijeka pokušava osmisliti savršeno naselje. Planski uređeno, osmišljeno da zadovolji sve potrebe svojih stanovnika, smješteno na savršenoj lokaciji. Tijekom vremena neka su naselja došla na korak do ostvarenja tog sna, poput Brasilije, koju su projektirali Lúcio Costa i Oscar Niemeyer, vrtnih gradova inspiriranih vizijom Ebenezera Howarda ili eksperimentalnih stambenih kompleksa poput Habitata 67 u Montrealu. Svaki od njih pokušao je odgovoriti na isto pitanje: može li način na koji planiramo prostor poboljšati kvalitetu života ljudi?
Među najneobičnijim primjerima planskog urbanizma nalazi se i jedno dansko naselje koje iz zraka izgleda kao prizor iz znanstvenofantastičnog filma. Na fotografijama snimljenima iz zraka, čini se kao da su po zelenom krajoliku razasute goleme kružne mete ili da se ondje smjestila neka kolonija s drugog planeta.
Riječ je o Brøndby Havebyju, jedinstvenom kompleksu kružnih vrtova i vikendica smještenom nekoliko kilometara zapadno od Kopenhagena. Posljednjih su godina fotografije ovog mjesta postale viralne na društvenim mrežama, a zahvaljujući karakterističnom geometrijskom rasporedu Brøndby Haveby danas je jedno od najprepoznatljivijih mjesta danske arhitekture i krajobraznog oblikovanja.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
No, unatoč dojmljivom izgledu, riječ nije o futurističkom gradu niti o eksperimentalnom stambenom naselju. Brøndby Haveby zapravo je kolonija vrtova, odnosno područje vikendica namijenjenih odmoru, vrtlarstvu i boravku u prirodi. Stalno stanovanje ondje nije dopušteno, što je jasno propisano danskim zakonima i lokalnim urbanističkim pravilima. Stanovnici ondje provode proljeće, ljeto i vikende, uzgajaju voće, povrće i cvijeće te uživaju u miru daleko od gradske vreve.
Priča o ovom zanimljivom naselju počinje početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Danska udruga vrtlara tražila je zemljište u blizini Kopenhagena na kojem bi mogla urediti novu vrtnu zajednicu za gradske stanovnike. Općina Brøndby ponudila je odgovarajuću lokaciju zapadno od naselja Brøndbyvester, a zadatak projektiranja dobio je krajobrazni arhitekt Erik Mygind.
Umjesto klasičnih pravokutnih parcela, Mygind je osmislio potpuno drukčiji koncept. Vrtove je rasporedio u velike kružne cjeline – rotunde – od kojih je svaka podijeljena na 24 parcele u obliku kriški torte. Između kružnih cjelina ostavljeni su zajednički travnjaci za igru, druženje i rekreaciju. Projekt je službeno odobren 1964. godine, a ubrzo su niknule prve vikendice.
Neobičan raspored nije nastao zbog estetike niti zato da bi izgledao spektakularno iz zraka. Mygind je inspiraciju pronašao u starim danskim selima iz 18. stoljeća, u kojima su se kuće okupljale oko zajedničkog trga ili bunara. Upravo je središte sela bilo mjesto susreta, razgovora i razmjene iskustava među susjedima.
Istu je logiku pokušao prenijeti u moderno doba. Središte svakog kruga zamišljeno je kao zajednički prostor koji potiče susrete i razvija osjećaj zajedništva, dok svaka parcela istovremeno zadržava privatnost. Čak su i živice projektirane tako da se prema sredini spuštaju s oko 180 na 80 centimetara kako ne bi zaklanjale sunčevu svjetlost vrtovima.
Izvorni dio Brøndby Havebyja sastoji se od 12 kružnih rotundi s ukupno 284 parcele. Svaka parcela veličine je približno 400 četvornih metara i na njoj se nalazi mala vrtna kućica čija je najveća dopuštena površina oko 50 četvornih metara. Kasnije su oko izvornih kružnih vrtova izgrađeni i klasičnije organizirani dijelovi kolonije, pa danas cijelo područje obuhvaća više od tisuću vrtnih parcela različitih udruga.
Brøndby Haveby zato nije klasično naselje. Vlasnici uglavnom posjeduju kućice, dok se zemljište koristi prema pravilima naselja. Većina ondje dolazi vikendom ili tijekom toplijeg dijela godine kako bi obrađivala vrtove, provodila vrijeme s obitelji ili jednostavno pobjegla od gradske svakodnevice.
Premda je danas globalno poznat prvenstveno zahvaljujući fotografijama iz zraka, stručnjaci smatraju da je najveća vrijednost Brøndby Havebyja upravo njegov društveni koncept. Znanstveni radovi o ovom naselju navode da ovakvi skupovi vrtova predstavljaju važan oblik zelene infrastrukture velikih gradova. Osim što stanovnicima omogućuju kontakt s prirodom i uzgoj hrane, zajednički prostori pridonose stvaranju društvenih veza, razmjeni znanja i osjećaju pripadnosti zajednici. Upravo se zbog toga Brøndby Haveby često navodi kao primjer kako krajobrazna arhitektura može istodobno odgovoriti na ekološke, društvene i estetske potrebe suvremenog grada.
Iako je nastao prije više od šezdeset godina, ovaj neobični danski projekt i danas pokazuje da dobra urbanistička ideja ne mora biti spektakularna samo zbog svoje arhitekture. Ponekad je dovoljno drukčije organizirati prostor kako bi se promijenio način na koji ljudi žive, druže se i doživljavaju prirodu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....