Nadomak Zagreba

Čudesni privatni Arboretum Variegata Drage i Helene Greguričević na obroncima Samoborskoga gorja

 Neja Markičević/CROPIX
U Hrvatskoj je malo vrtova koji se mogu pohvaliti tom razinom izvrsnosti kao privatni Arboretum Variegata Drage i Helene Greguričević

Svojim samozatajnim radom stvorili su kolekciju od 1500 biljnih vrsta, prije svega nasada drveća i grmlja, listopadnih sorti i četinjača.

Tajna izuzetnog vrta, čija će ljepota nadahnuti svakog posjetitelja, leži u rukama strastvenog vrtlara/ice koji je spreman uložiti godine rada u stvaranje svoje vizije. Najljepši vrtovi nisu, niti mogu biti oni skrojeni u jedno ljeto, nego vrtovi u kojima su biljke imale vremena prirodno se stopiti s okolišem te stvoriti na kraju dojam kao da su tu oduvijek rasle. Japanci su poznati po takvim prirodnim vrtovima u kojima prevladava estetska nenametljivost krajobraznih elemenata poput kamenih puteljaka, jezera i biljnih vrsta.

image
Supružnici Grguričević i vrtlarica Andreja Čoh
Neja Markičević/CROPIX
image
Arboretum Variegata
PICASA
image
Arboretum Variegata
PICASA
image
Neja Markičević/CROPIX

Supružnici Grguričević od starog vinograda i zapuštenog zemljišta, koje se prostiralo na oko sedam tisuća četvornih metara, stvorili su raj u koji dolazi veliki broj posjetitelja

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

U Hrvatskoj je malo vrtova koji se mogu pohvaliti tom razinom izvrsnosti, no jedan od takvih zasigurno je privatni Arboretum Variegata supružnika Drage i Helene Greguričević na obroncima Samoborskog gorja. Njihova ljubav prema biljkama traje već 35 godina i svojim samozatajnim radom stvorili su nevjerojatnu kolekciju od 1500 biljnih vrsta, prvenstveno nasada drveća i grmlja, listopadnih sorti i četinjača. Drago Greguričević svoju je strast posebno usmjerio prema rijetkim i neobičnim primjercima, stvorivši veliku zbirku biljaka koje imaju mutaciju u listu, što se stručno kaže variegata.

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

“Mutacija se manifestira kao bijela ili zlatna mrlja na listu. Mnogi ljudi smatraju da je to bolest, ali to je list bez klorofila i biljka normalno može s tim živjeti. Kada se na biljci pojavi takva promjena, bilo da je riječ o grančici s takvim listom ili s jednom takvom iglicom, to je jedinstven uzorak koji se dalje razmnožava vegetativnim putem te se tako stvori novi kultivar. Danas već postoji bezbroj biljaka, primjerice srebrna prašina Cupressocyparis leylandii Silver Dust, javor kempestre Acer campestre, šumski kesten sa šarenim listom Castanea sativa variegata i mnogi drugi. Riječ je o kultivarima koji se ne mogu razmnožavati sjemenom, nego isključivo vegetativnim razmnožavanjem putem reznica koje se poslije cijepe na domaćina. Na taj sam način dobio i vlastite kultivare, mogao bih ih patentirati, ali ne zamaram se time jer je to skup i dugotrajan proces”, kaže Greguričević.

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

Osim kultivara variegata, u vrtu se nalaze i vrlo rijetke biljne vrste poput rijetkog primjerka sekvoje Sequoiadendron giganteum Pendulum kojoj su grane savijene prema dolje. Ta se greška pojavljuje na jednom od milijun primjeraka. U arboretumu se mogu naći i biljke koje su preživjele ledeno doba - Ginko biloba variegata i Ramonda myconii, obje relikti iz tercijara.

Posebno zanimljiva je, ističe Drago Greguričević, “zmijasta smreka Picea abies f.virgata mutacija koja se odnosi na ravne grane koje asociraju na zmije. Kultivar ne pravi češere te se razmnožava reznicama cijepljenjem na običnu smreku. U konačnici dobijete drvo stvarno bizarnog oblika.”

image
Neja Markičević/CROPIX

Sve u vrtu - kućicu, staze, jezerce... sve su to tijekom vremena stvorile vrijedne ruke vlasnika arboretuma

image
Neja Markičević/CROPIX

Arboretum se nalazi na oko 200 metara nadmorske visine, a imanje se prostire na oko sedam tisuća četvornih metara. To je prije 30-ak godina, kada su ga Drago I Helena kupili, bio star vinograd i zapušteno zemljište. Tijekom obilaska arboretuma ne možete ne primijetiti s kojom zanesenošću Drago Greguričević priča o biljkama. “Prije deset godina uzeo sam sa stabla u Dubrovniku sjeme listopadnog drveta Melia azedarach. Sada je to drvo koje lijepo cvjeta i ima dosta plodova od kojih su pravili krunice za moliti Očenaš pa otuda narodni naziv - očenašica. Najstarije drvo na imanju je atlantski cedar Cedrus atlantica Glauca koje je sada visoko oko 20 metara. Kad nema lista, posebno je interesantna japanska gorka naranča Poncirus trifoliata koja ima jako veliko trnje, poput kandži. U ovo doba uživam i u divnom mirisu zimskih cvjetova Chimonanthus praecox, listopadnom grmu podrijetlom iz južne Azije.”

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

Dok hodamo arboretumom, Greguričević zastaje ispred svakog primjerka obrativši nam pažnju na zanimljive detalje poput troigličastog žutog bora Pinus ponderosa Pendula čije su iglice dužine do 25 centimetara te spada u grupu žutih borova.

Svih 1500 biljnih vrsta u vrtu je popisano, a njihove latinske nazive Drago Greguričević zna napamet, što je, kako kaže, “osnova za bavljenje sakupljanjem rijetkog bilja”.

“Jedini razlog zašto ne možemo dobiti i službenu potvrdu da smo arboretum jest taj što nemamo dvoje zaposlenih. Helena i ja smo umirovljenici, a to se ne računa. Nama to nije ni važno, mi smo strastveni sakupljači rijetkih vrsta biljaka i ovaj vrt je naše životno djelo. Dok smo živi, uživamo u njemu, a što će se dogoditi kad jednom odemo, ne znamo i ne razmišljamo o tome.”

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu, Greguričević ima zavidno znanje o biljkama, no još uvijek smatra da ima što novo naučiti. “Danas se na internetu mogu naći prave informacije o biljkama, no puno toga sam naučio kroz iskustvo. Primjerice, biljke se presađuju u razdoblju mirovanja kada prestane vegetacija, a što se tiče orezivanja korijena, i tu postoje pravila. Ako se korijen odreže pri kraju, rast će sitniji korijen što će omogućiti biljci da uzme više vode i hranjiva, no neće biti toliko stabilna. Zato je bitno da se uz biljku stavi štap ili stup kako bi se zaštitila od vjetra dok ne razvije jači korijen i stabilizira se. U suprotnom, vjetar će njihanjem stabla pokidati korijen”, savjetuje.

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

Biljke su u vrt došle iz cijelog svijeta - Kine, Belgije, Austrije ili Poljske - bilo sjemenom ili uredno zapakirane u kartonsku kutiju. “Nedavno mi je poštom došla Magnolij grandiflora Variegata iz Belgije. To je danas sasvim druga priča nego prije. Za privatne kolekcionare kupovanje biljaka izvan granica nije bilo moguće, iako su rasadnici mogli uvoziti iste biljke. Tako se znalo dogoditi da smo u kolekcionarskom žaru u automobilu skrivali biljke. Neki su imali traperice, a mi sadnice” - kroz smijeh se prisjeća Drago Greguričević.

Sve u vrtu od kućice, kamenih i drvenih staza do jezerca i drugih detalja rukom njihovo je djelo. Koristeći se vlastitom intuicijom, osjećajem za estetiku i vrtnim alatom, stvorili su predivan prirodni krajobraz kojem se želite neprestano vraćati.

image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX
image
Neja Markičević/CROPIX

“U posjet nam dolazi puno ljudi koji se bave vrtovima. Česti su gosti Slovenci, oni cijene ovakve vrtove, čak smo ugostili i stručnjake iz Botaničkog vrta u Zagrebu što puno govori o vrijednosti kolekcije. Štoviše, u Botaničkom raste čak pet primjeraka iz moje zbirke”, s ponosom ističe Drago Greguričević te dodaje da je svatko dobrodošao u vrt, bez obzira na razinu znanja. “To su mjesta gdje se spajate sa sobom i Prirodom. U vrtu sam svaki dan, a prije nego što smo se doselili, supruga i ja živjeli smo u centru Zagreba i ovamo smo dolazili samo vikendima. Sada nas nema u vrtu jedino kada je snijeg.”

image
Neja Markičević/CROPIX

Osim što se brine o vrtu i biljkama, redovito fotografira biljke u arboretumu i objavljuje ih na Facebooku Arboretum Variegata, preko koje im se možete javiti i najaviti za posjet u vrtu. Arboretum Variegata predivan je u svako doba godine i sigurno ćete se poželjeti vratiti jer mi smo sigurni da hoćemo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. svibanj 2022 06:52